Rubrike

I prije klimatskih promjena koje se posljednja dva desetljeća sve više opažaju, suša je bila nepogoda koja je osobito pogađala primorske vinograde, ali i one druge, posađene na nagnutim terenima i plitkim tlima. Stari vinogradari su u sušnim sezonama bili nemoćni svjedoci velikih šteta, kako u kakvoći i količinama grožđa, tako i potpunog propadanja pojedinih trsova. Danas vinogradari imaju na raspolaganju znatno veće mogućnosti.

Zanimanje za ljekovito bilje i njegove pripravke svakim danom je sve veće, a djelotvornost neupitna. Tome su osim pozitivnih iskustava koje ljudi prenose jedni drugima pridonijela i brojna istraživanja koja su potvrdila ispravnost korištenja ljekovitog bilja kroz stoljeća, čime biljni preparati i za one sumnjičave prestaju biti praznovjerna besmislica. Tu je i želja za što kvalitetnijim i zdravijim životom, sprječavanje bolesti prirodnim pripravcima i zdravim načinom prehrane te liječenje uz maksimalno aktiviranje vlastitih obrambenih mehanizama. Brojne biljke bosiljak, majčina dušica, paprena metvica, ružmarin, peršin itd.) osim ljekovitosti posjeduju i ugodan miris i šarenilo boja pa se često uzgajaju u vrtovima ili na balkonima i koriste u kuhinji.

Zakon o poticanju zapošljavanja objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 57/12, a stupio je na snagu i primjenjuje se od 31. 5. 2012. Pravilnik o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 64/12 od 8. 6. 2012. godine, a i primjenjuje se od 16. lipnja 2012. godine. Odluka o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2012. godinu objavljena je u „Narodnim novinama“ broj 57/12 od 8. 6. 2012. godine, kada je i stupila na snagu.

Iako je u prošlom stoljeću ljekovito bilje bilo pomalo zaboravljeno, 21. stoljeće donosi sve veću popularizaciju prirode i prirodnih načina liječenja. Industrija ljekovitog i aromatičnog bilja na svjetskom tržištu ostvaruje prihod od preko 25 milijardi eura i prema predviđanjima očekuje rast.

Ruža (Rosa spp.) je kao malo koja vrsta ukrasnog bilja napadnuta tako velikim brojem štetnih organizama pa su mnogi vlasnici često razočarani njihovim izgledom ako ne planiraju mjere zaštite.

Mnogi vinogradari zadnjih godina primjećuju da u uputama međimurske Prognozne službe za zaštitu bilja više ne preporučujemo usmjereno suzbijati prezimljujuću ili prvu generaciju grožđanih moljaca, što je bila redovna mjera krajem 1990-ih godina.

Rodu Aloe pripada više od 250 vrsta zeljastih biljaka s velikim, mesnatim listovima, koji su obično smješteni na dnu stabljike. Od toga se samo četiri vrste koriste u ljekovite svrhe. Vezane su uglavnom uz tropska i subtropska područja afričkog kontinenta, no rastu i sjevernije, čak i u području Sredozemlja, a proširile su se i u nekim krajevima Indije.

S obzirom na to da se svake godine iz tla odnose značajne količine kalija, kalcija, fosfora, dušika i ostalih hranjiva, potrebno ih je gnojidbom nadoknaditi. Unošenjem hranjiva preko tla ili preko lista (folijarno), osiguravamo vinovoj lozi brz rast i razvoj, održavamo ravnotežu, opseg i kvalitetu uroda, te općenito utječemo na zdravstveno stanje vinove loze.

Arheološka istraživanja su pokazala da su poljoprivredne površine ljudi počeli koristiti još u 6 st. pr. Kr., na područjima starog Egipta, Mezopotamije i Perzije. Također su kanali koji su se koristili za natapanje nađeni na područjima Perua, sjevera Indije i Pakistana, te Kine. 2000 godine 2 788 000 km2 poljoprivredne površine je bilo opremljeno nekim tipom sustava za natapanje, od toga 68% u Aziji, 17% u obje Amerike, 9% u Europi i 1% u Australiji i Oceaniji. Najgušće natapana područja svijeta su područja Sjeverne Indije i Pakistana uz rijeke Ganges i Ind, Kine uz rijeke Yang Tze, te područja uz Nil u Egiptu i Sudanu, te uz rijeku Mississippi u SAD-u.

PRAVILNIK O PROVEDBI MJERE 103 “ULAGANJA U PRERADU I TRŽENJE POLJOPRIVREDNIH I RIBLJIH PROIZVODA U SVRHU RESTRUKTURIRANJA TIH AKTIVNOSTI I DOSTIZANJA STANDARDA ZAJEDNICE” UNUTAR IPARD PROGRAMA

HBOR POTIČE NOVA ULAGANJA KROZ NOVE NAČINE KREDITIRANJA

Kupine i maline se uspješno uzgajaju u mnogim okućnicama gotovo bez primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja, premda ih kao i jagode napada veći broj biljnih bolesti i nametnika životinjskog podrijetla. Pri plantažnom uzgoju kupina i malina gotovo cjelokupni trud proizvođača može uništiti skupina gljivičnih bolesti koje uzrokuju patološko sušenje izdanaka, te nekoliko vrsta hrđa.

Izbor krastavca ovisi o namjeni i načinu uzgoja. Prema namjeni, kultivari se dijele na salatne, za upotrebu u svježem stanju i kuhana jela te na kultivare za konzerviranje, koji se prerađuju na razne načine. Krastavci se najčešće konzerviraju mariniranjem cijeli ili rezani te u miješanim salatama. U domaćinstvima i industriji je uobičajeno konzerviranje mliječnokiselom fermentacijom najviše za upotrebu još u sezoni, ali je moguće i spremanje za zimu.

Premda je na jabuci opisano više od osamdesetak vrsta različitih uzročnika bolesti, ekonomski najštetnija i u svjetskim razmjerima najpoznatija je krastavost jabuke koja napada i kruške. Uzročnik krastavosti lišća i plodova jabuka i krušaka (Venturia inaequalis, Venturia pyrina) je najčešća gljivična bolest koja se u različitom intenzitetu javlja svake godine u nasadima jabuke i kruške.

Prije cvatnje vinove loze i neposredno nakon nje pogodni su uvjeti za razvoj plamenjače i pepelnice. Ukoliko zaštitimo nasad u ovom kritičnom razdoblju (u borbi protiv bolesti), možemo se nadati zdravom grožđu i obilnoj berbi u jesen. Zdravo grožđe je sigurno najvažniji čimbenik koji utječe na kvalitetu vina. Stoga se bolestima ne smije dati prilika da umanje Vaš trud i da smanje vrijednost Vašeg proizvoda.

O IPARD programu, koji se od početka 2010. godine provodi u Republici Hrvatskoj, vjerojatno mnogi hrvatski poljoprivrednici i stanovnici ruralnih područja već su mogli ponešto saznati, jer predstavlja nastavak prošlog pretpristupnog programa SAPARD čija je primjena završila krajem 2009. godine. IPARD program je dobio pozitivno mišljenje 19. prosinca 2007. godine na Odboru za ruralni razvoj u Bruxellesu te je 25. veljače 2008. godine EK usvojila IPARD program za Republiku Hrvatsku. Prvi natječaj za mjere 101 i 103 IPARD programa raspisan je u siječnju 2010. godine, a do sada je raspisano ukupno 13 natječaja, od čega 7 za mjere 101 i 103 te po 3 za mjere 301 i 302. U trenutku objave ovog priloga u tijeku je i novi, 8. natječaj za mjere 101 i 103.