fbpx

Peradarstvo

Prodaja mesa i jaja izvornih pasmina peradi

0
U Hrvatskoj su za sada priznate dvije izvorne pasmine peradi – zagorski puran i kokoš hrvatica, dok se radi na priznavanju još nekoliko pasmina – dravska guska, posavska kukmasta kokoš i križevačka kukmica.

Serama – najmanja kokoš na svijetu

0
Neki autori smatraju da podrijetlo ove patuljaste pasmine seže na početak 17. stoljeća u doba tajlandskog kralja Sri Rame. Ali stvaranje moderne verzije pasmine, čak i ako postoji veza sa Sri Ramom, novijeg je datuma.
hranidba peradi

Prilog broja: Hranidba peradi

0
Peradarstvo se kao privredna grana temelji na proizvodnim pokazateljima peradi, a cilj svakog uzgajivača peradi je da ti pokazatelji budu što bolji, kako bi imao veću ekonomsku korist. U proizvodnji mesa peradi i konzumnih kokošjih jaja, troškovi hranidbe kod nekih vrsta i kategorija dosežu i 70% ukupnih troškova proizvodnje, te je stoga izuzetno značajno poznavati anatomsku građu probavnog sustava peradi i procese probave i resorpcije hranjivih tvari, te njihovu povezanost s proizvodnošću.

Ptičja gripa – visokopatogena influenca ptica

0
Nedavni pozitivni nalazi influence ptica, s potvrđenim sojem H5N8, na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, (Križnica, Cerna, Sop Bukevski i dr.) ponovno je izazvao pozornost, ne samo poljoprivrednih proizvođača, već i cjelokupne javnosti i to s pravom.

Inkubacija jaja

0
U peradarstvu razlikujemo prirodnu i umjetnu inkubaciju jaja. Prirodna inkubacija predstavlja korištenje nagona ženki peradi - kvočki da sjede određeno vrijeme na jajima i izvale podmladak. Ovaj vid inkubacije danas ima vrlo mali ekonomski značaj i isključivo se odvija kod manjeg broja uzgajivača peradi na obiteljskim gospodarstvima.

Houdan – neobična pasmina kakvoćnog mesa

0
Ime je dobila po gradiću Houdan, koji se nalazi 40 km zapadno od Pariza. Poseban cilj uzgoja houdana bila je impresivna veličina kokoši kvadratnog oblika. Stoga je uslijedilo križanje s brahmom, ali tek nakon križanja s engleskom pasminom dorking dobivene su teže životinje. Od dorkinga su naslijedile kompaktni oblik, dobru mesnatost i peti prst na nozi. Houdan je jedina pasmina domaće peradi s krijestom u obliku hrastova lista ili leptira s otvorenim krilima.

Držanje kokoši nesilja

0
Konzumna jaja se danas proizvode na mnogo načina glede veličine i oblika farme, tipa nesilja i načina njihove hranidbe. U intenzivnoj proizvodnji konzumnih jaja najčešće se koriste hibridne kokoši koje nose jaja smeđe ili bijele ljuske, ovisno o navikama konzumenata. U ekstenzivnoj proizvodnji na manjim obiteljskim farmama nerijetko se koriste čiste pasmine kokoši nesilja koje su svojim fenotipskim i genotipskim obilježjima prilagođene podneblju u kojem se uzgajaju. U Hrvatskoj se za tu namjenu sve više koristi hrvatska izvorna pasmina kokoši – kokoš hrvatica.

Uzgoj pilenki

0
Uzgoj pilenki do proneska je vrlo važna karika u obnovi kokoši nesilja na obiteljskim gospodarstvima, gdje postoji najveća mogućost za pogreške, bilo u smještaju, opremi, hranidbi, zdravstvenoj zaštiti ili postupcima peradara, a drugi dio je nesivost, odnosno proizvodnja jaja. Raniji pronesak pilenki uvjetovan je najčešće lošim postupcima u uzgoju, takve kokoši nesu sitnija jaja tijekom cijelog razdoblja nesivosti i njihovo držanje nije isplativo.

Isplati li se proizvodnja jaja?

0
Iako se uglavnom proizvode kokošja jaja, ovaj pojam se odnosi na sva jestiva jaja (kokošja, pačja, guščja, pureća i prepeličja).

Prihvat jednodnevnih pilića

0
Dobra priprema objekta za prihvat jednodnevnih pilića ima odlučujuću ulogu za daljnju uspješnu proizvodnju. Kompletan peradnjak, odnosno prostor za prijem jednodnevnih pilića zajedno s opremom treba biti temeljito očišćen, opran, dezinficiran i “odmoren” minimalno desetak dana prije unosa pilića.

Isplati li se uzgoj purana?

0
Domaći puran je velika ptica iz porodice fazanki. Postoje dvije divlje vrste purana. Jedna potječe iz Sjeverne Amerike, a druga iz Srednje, odnosno s poluotoka Yucatan. Domaći puran kojeg danas uzgajamo nastao je pripitomljavanjem divljeg iz Sjeverne Amerike.

Prirodni antibiotici za perad

0
Iako smo danas svjesniji različitih mogućih popratnih djelovanja sintetičkih antibiotika, njihova upotreba u humanoj i veterinarskoj medicini sve više raste. Uzimanje antibiotika širokog spektra razara imunološki sustav i čini organizam osjetljivijim na infekcije bakterijama, virusima i gljivicama. Oni također mogu pridonijeti lošoj apsorpciji hranjivih tvari u crijevima, a ako usto izazovu i proljev, gubitak hanjivih tvari može biti vrlo velik.

Koje kokoši nesu više jaja?

0
Godinama ljudi su pokušavali križanjem pasmina dobiti bolja svojstva obične domaće kokoši, u svrhu poboljšanja svojstava poput mišićne mase i povećanja nesivosti. To je istovremeno uzrokovalo radikalne promjene vanjštine i ponašanja. Skupina znanstvenika sa švedskog sveučilišta Linköping uspjela je prikazati kako je veličina kokošje krijeste povezana sa sposobnosti nesenja većeg broja jaja.

Veličanstven i cijenjen satir tragopan

0
Među uzgajateljima ukrasne peradi satir tragopan (Tragopan satyra) je visoko cijenjena vrsta fazana. Mužjak nije atraktivan samo zbog živopisne obojenosti perja, nego je također veoma zanimljiv tijekom snubljenja kada napuhava plavocrvenu grlenu bradušu, sve dok njome ne pokrije prsa. Zatim ju trese kako bi zadivio i privukao ženku.

Pasmine gusaka i uzgoj

0
Guska se u Hrvatskoj većinom uzgaja uz rijeku Dravu, Savu i Dunav, pri čemu su se u prošlosti na gotovo svakom seoskom gospodarstvu u blizini vodenih površina mogle vidjeti u manjem ili većem jatu. Uzgajale su se prvenstveno radi mesa i perja. Valile su se u proljeće te držale preko cijelog ljeta na paši. Tijekom jeseni bi se dotovile kukuruzom prije blagdana Svetog Martina i Božića, što je tradicionalno vrijeme spremanja pečene guske na našim prostorima.

Hranidba kokoši i kakvoća jaja

0
Kokošje jaje je onoliko dobro kakva je i hranidba kokoši. Hranjive tvari putuju iz probavnog trakta preko krvotoka u brojna tkiva i u jaje. Stoga je hranidba od ključnog značenja, za rasplodna i za konzumna jaja.