Ratarstvo

Nedostatak oborina u proljetnim mjesecima rezultirao je nižim prinosima krmnih kultura. Da bismo nadoknadili umanjeni prinos, možemo iskoristiti mogućnost sjetve u postrnom roku, nakon žetve ranih ozimina (uljana repica i ječam).Vrlo često to nije moguće, ovisno o svakoj pojedinoj parceli, jer su najvažniji čimbenici za uspjeh sjetve u postrnom roku, vlaga i temperatura. Manjak vlage i visoke temperature utječu na vrlo brzo isušivanje površinskog sjetvenog sloja i otežavaju klijanje i nicanje posijanih kultura. Prednost imaju tla s visokom podzemnim vodama i parcele uz rijeke, potoke i slično.

Niz je degradirajućih procesa koji zahvaćaju tla, ne samo u Hrvatskoj, već svuda u svijetu. Upravo je konzervacijski sustav o kojem su na skupu održanom u Osijeku raspravljali eminentni stručnjaci, jedan od krucijalnih sustava...

Deklarirano sjeme je na najkvalitetniji način zaštićeno odgovarajućim fungicidom. Time se jednostavno i učinkovito borimo protiv glavnih bolesti pšenice koje se prenose sjemenom. Time su praktički završene mjere zaštite od bolesti do proljeća. Strne...

Od početaka svjesnog čovjekova bavljenja biljnom proizvodnjom obrada tla predstavlja jedan od najvažnijih agrotehnički zahvata u poljoprivrednoj proizvodnji. Odabir sustava obrade tla ovisna je o klimatskim prilikama na području uzgoja, izabranoj biljnoj vrsti i...

U prethodnom broju Gospodarskog lista ( br. 23/24 od 20. prosinca 2023.) pisali smo o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima (GAEC), te uvjetima koji su obvezni za sve poljoprivrednike, a u ovom nastavku donosimo...

Bliži se sjetva jarih poljoprivrednih vrsta. Zastupljenost uzgajanih vrsta na poljoprivrednom gospodarstvu ovisi o nekoliko čimbenika. Jedan od najvažnijih je proizvodi li gospodarstvo isključivo za potrebe svog gospodarstva ili za tržište. Prije same sjetve svaki...

U prihrani okopavina, proljetnih ratarskih kultura kao što su: kukuruz, suncokret, šećerna repa, soja i krumpir, unosi se dušik kao glavni element u ishrani bilja kako bi se postigli očekivani prinosi u proizvodnji ovih...

Prema ranijim najavama iz Ministarstva poljoprivrede, za sektor ratarstva kao mjeru kompenzacije za pokrivanje troškova proizvodnje, ratari su očekivali potporu od 130 eur/ha, a dobili niti 35 eur/ha. I to samo za prvih 30...

Urod svih uzgajanih poljoprivrednih vrsta, pa tako i ratarskih, ovisi o velikom broju čimbenika. Za uspješan uzgoj poljoprivrednih vrsta potrebno je osigurati 5 temeljnih vegetacijskih čimbenika: toplinu, svjetlost, zrak, hranjive tvari i vodu. Na većinu navedenih čimbenika u ratarskoj proizvodnji čovjek nema utjecaj, ili je taj utjecaj ograničen.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora je u drugoj dekadi siječnja na 119. sjednici raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom i Prijedlogu...

Usjevi koji u posljednje vrijeme zauzimaju sve značajnije mjesto u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji su postrni i pokrovni usjevi. Riječ je o usjevima koji se siju između žetve glavnog usjeva i sjetve idućeg glavnog usjeva....

Usjevi ozimih strnih žitarica različitog su izgleda obzirom na kondiciju, faze rasta i razvoja, zakorovljenost i zdravstveno stanje, ovisno o roku sjetve, kvaliteti, čistoći i zdravstvenoj ispravnosti posijanog sjemena, provedenim agrotehničkim mjerama (kvaliteta obrade...

Početkom srpnja u HAPIH-ovom Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u nacionalno ovlaštenom tijelu za nadzor sjemenske proizvodnje i izdavanje certifikata, održan je redoviti godišnji sastanak dorađivača i dan otvorenih vrata prijavljivača post registracijskih pokusa...

Približavaju se optimalni rokovi za prve prihrane ozimina. Kod ozimih žitarica – ozima pšenica, ozimi ječam, raž, tritikale (pšenoraž), ozima zob, prvu je prihranu potrebno izvršiti što je ranije moguće kada to vremenske prilike...

Svečana proslava te obilježavanje 125 godina rada i postojanja Bc Instituta, kao i tradicionalni Dan polja hibrida kukuruza i soje održani su sredinom rujna u Rugvici gdje se okupilo oko 300 uzvanica i uzvanika....

Cikorija se uzgaja zbog zadebljaloga mesnatoga i sočnog korijena, koji se osušen i pržen prerađuje u kavovine. Zahvaljujući “fruktošećerima” ili oligosaharidnim ekstraktima, cikorija se koristi za mnoge prehrambene proizvode kao što su saharini, edulkuranti ili razgrađivači masti. Iz svježeg korijena izlučuje se inulin i koristi u farmaceutske svrhe (čajevi i kapsule od cikorije). Cikorija se koristi i u narodnoj medicini kao ljekovita biljka (korijen, cvijet i listovi). Inulin utječe na lučenje inzulina i glukagona pa samim time regulira metabolizam lipida i ugljikohidrata te razinu glukoze u krvi. Svježi korijen cikorije sadržava 13 - 19 % inulina.