Stočarstvo

Hrana za životinje ili učestalijim nazivom, stočna hrana je pojam koji obuhvaća krmiva, krmne smjese i dopuštene dodatke koji za životinje predstavljaju izvor jedne ili više hranjivih i djelatnih tvari. Krmiva su proizvodi biljnog, životinjskog, odnosno mineralnog porijekla, koji služe za hranidbu životinja, a nisu štetni za njihovo zdravlje, niti za zdravlje ljudi koji upotrebljavaju prehrambene proizvode životinjskog porijekla. Dakle, pored hranjive vrijednosti, krmiva moraju biti besprijekorne mikrobiološke kvalitete i bez štetnih tvari (mikotoksina, teških metala i drugih nepoželjnih tvari.)

Bolest kvrgave kože, nodularni dermatitis, virusna je zarazna bolest goveda koja je prvi puta zabilježena u Africi, a proteklih godina virus je preko Turske ušao na europski kontinent. Bolest se ne može liječiti lijekovima, već je jedini vid zaštite preventivno cijepljenje i održavanje higijene prostora uništavanjem insekata , muha i komaraca, koji su prenositelji ove vrlo opasne i zarazne bolesti.

Dolaskom toplijeg vremena pojavili su se i naši stalni pratitelji - muhe, a s njima i ponovna borba i nevolje kao i mukotrpno suzbijanje. Muhe su jedna od glavnih molestantskih vrsta u svijetu, bilo u urbanim ili ruralnim sredinama.

Nepoznavanje metabolizma u koza, početno nestrpljivo, naglo, kako narod kaže „ozelenjavanje“ novorođenih i njihovih majki, nestručna prva mužnja, čimbenici su propusta s gotovo trajnim negativnim posljedicama

Ekološki proizvedeno mlijeko sve češće se spominje, od strane dijela potrošača zainteresiranih za ekološke namirnice, te od strane proizvođača (farmera) koji u okruženju prilično nepovoljne cijene mlijeka nastoje naći sigurniji način održivosti svoje proizvodnje.

Ekonomski rezultati u tovu svinja ovise o nizu čimbenika, među kojima su najvažniji konzumacija hrane i konverzija (utrošak hrane za kg prirasta), visina dnevnog prirasta, duljina trajanja tova te udio mišićnog tkiva u trupu tovljenika. Intenzivnim uzgojno-selekcijskim radom u svinjogojstvu tijekom proteklih nekoliko desetljeća ostvarene su značajne promjene u sastavu svinjskog trupa, koje su rezultirale povećanom mesnatošću polovica i manjim sadržajem pripadajućeg masnog tkiva kod svježeg mesa za rasjek i prerađevina.

Meso goveda čovjek je u svojoj prehrani koristio od davnina, i prije no što ih je udomaćio. Nakon udomaćivanja, goveda su čovjeku činila živu rezervu vrijednih namirnica, mesa i mlijeka, pomagala mu u svakodnevnom radu kao vučne životinje, osiguravala stajnjak za popravljanje plodnosti tla i dr. Do prije jednog stoljeća ondašnji farmeri uglavnom su svoju proizvodnju temeljili na lokalnim (autohtonim) pasminama goveda stvarajući pritom skromne viškove proizvoda za prodaju.

Magarac je zadnjih desetljeća bio u značajnoj mjeri zapostavljena i zaboravljena domaća životinja, i često se s podsmjehom govorilo o magarcima, kao nevažnim domaćim životinjama. Minulih je stoljeća magarac bio uglavnom u „službi” siromašnijeg puka, posebice u priobalnom i otočnom dijelu Hrvatske. Prvi pisani spomen magarca u našim krajevima datira iz 1214. godine u Statutu grada i otoka Korčule, no spominje se i u Statutu grada Dubrovnika iz 1272. godine. Međutim, magarci su nazočni u cijelom svijetu, ponajviše europskom Sredozemlju, Aziji i Africi.

Tehnologija proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka u Hrvatskoj, sve donedavno, nije se znatnije razlikovala od one namijenjene proizvodnji mesa.

Austrijski, njemački i švicarski proizvođači dodatnih krmiva i blokova za lizanje namjenjenih za koze, reagiraju promtno. Na tržištu tih zemalja pelet, blokovi za lizanje, smjese za lizanje namijenjen kozama sadrži bakar. Proizvode se i tablete za davanje kozama na usta cink + bakar. Na europskom tržištu ima dvije vrste blokova za lizanje, za koze u laktaciji i za koze u bređosti.

Prema broju zastupljenosti ovaca u RH, može se zaključiti da su one upravo zahvaljujući svojoj skromnosti, otpornosti te iznimnoj pokretljivosti i živahnosti dominantne u krškim područjima (priobalje, otoci), koja zauzimaju oko 50 % kopnenog dijela teritorija Hrvatske. Prirodna ispaša ovaca sastavni je dio sveukupnog sustava proizvodnje u tim krajevima, bez obzira na razinu intenzifkacije. Stoga je ovčarstvo grana poljoprivredne proizvodnje koja u ovim područjima ima najbolje preduvjete i koja može dati znatan doprinos gospodarskom razvoju tih područja. Osim toga, ispaša pomaže funkcioniranju pašnjačko- šumskih ekosustava i smanjuje mogućnost izbijanja šumskih požara, širenja šikare i /ili erozije tla.

Ovčarstvo je kod nas tradicionalna proizvodnja, prisutna već stoljećima i genetsko bogatstvo našeg ovčarstva temelji se na postojanju većeg broja izvornih pasmina prilagođenih specifičnom podneblju. Glavna prednost ovčarstva je mogućnost iskorištavanja površina koje su nepogodne za ratarsku proizvodnju, a osim toga od ovce se sve može iskoristiti – od mlijeka i mesa u prehrani, preko vune (u tekstilnoj industriji i građevinarstvu), do kože za izradu mjehova za zrenje sira u tehnologiji „proizvodnje sira iz mišine“.

Na području Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Zadarske županije potvrđena je pojava bolesti plavog jezika (BPJ) - zarazne bolesti ovaca, koza, goveda i drugih preživača.

U posljednje vrijeme sve je više upita poljoprivrednih proizvođača o prodaji svježeg sirovog mlijeka na vlastitom obiteljskom gospodarstvu putem mljekomata izravno potrošačima. Osim zakonskog okvira koji regulira dozvoljene načine prodaje te postupak registracije mljekomata za izravnu prodaju mlijeka i mliječnih proizvoda, kod ovakvih investicija potrebno je osim administrativnih okvira znati i dosta stručnih i tehničkih informacija vezanih uz kupovinu uređaja. Stoga prema postavljenim pitanjima donosimo niz informacija o mljekomatima i troškovima vezanih uz njihov odabir i postavljenje, uz iskustva onih koji su se u izravnoj prodaji već okušali.

Mlijeko magarice zasigurno je namirnica koju čovjek od davnina konzumirao. Magarice nisu davale veće količine mlijeka te nije imalo važnost kao kravlje, ovčje ili kozje mlijeko. Međutim, oni koji su pili mlijeko magarica uočili su njegove pozitivne učinke na zdravlje (i ljepotu).

Držanje svinja na dubokoj stelji podrazumijeva boravak svinja na punom podu uz redovito nastiranje boravišnog prostora materijalom za nastiranje. Karakteristika ovog načina držanja svinja je da se boksovi za svinje ne čiste do kraja ciklusa, već se svakodnevno nastiru novim slojem prostirke.