Voćarstvo

Šljiva (Prunus domestica L.) je jedna od najraširenijih vrsta voćkarica na području Jugoistočne Europe. Zbog svojih plodova kultivira se već stoljećima. Postoje dvije velike skupine sorata šljiva: šljive europskog podrijetla i šljive japansko–kineskog podrijetla....

Plodovi borovnice vrlo su kvalitetno voće za potrošnju u svježem stanju i u obliku različitih prerađevina. Osobito su cijenjeni džemovi, sokovi i slatko od borovnice. Često se plodovi i smrzavaju, tako da je potrošnja moguća tijekom cijele godine.

Rastom poljoprivredne proizvodnje, raste i broj štetnih organizama. Primjena kemijskih sredstava za zaštitu bilja često je nedovoljno učinkovita. Njihova nestručna i prekomjerna primjena dovodi do pojave rezistentnosti i problema u ekosustavu. Poljoprivredni proizvođači stoga...

Morski šipak je tamno crvena voćka veličine 5-12 cm čiji plod ima oko šestotinjak jarko crvenih sočnih sjemenki. Stablo može narasti do tri metra. Po granama ima bodlje, cvjeta u proljeće te ima crvenkaste...

Drijen (Cornus mas Hort.) kao vrsta svima nam je više ili manje poznat, ako ništa sa sjetom nas prisjeća djetinjstva, njegovih žutih cvjetova i grančica koji su se na svetkovinu Cvjetnice ili Muke Gospodnje,...

U tijeku je berba jabuka u hrvatskim voćnjacima, a Hrvatska voćarska zajednica svim proizvođačima i potrošačima čestita 20. listopad – Svjetski dan jabuka. Sa 14 kilograma godišnje potrošnje Hrvati su u prosjeku EU, ali...

Trulež plodova (Monilinia spp.) je najvažniji uzročnik propadanja plodova tijekom čuvanja plodova u skladištima i/ili hladnjačama. Na plodovima oštećenim bilo kojim načinom (štetnici, ptice, tuča, vjetar i dr.) zaraze su učestalije, a štetnost povećana.

Zahvaljujući novim znanstvenim dostignućima u selekciji podloga, suvremenim sortama, te uvođenjem novih tehnologija u uzgoju (posebno prikladnih uzgojnih oblika), trešnja nakon dugotrajne stagnacije i/ili nazadovanja postaje zadnjih desetak godina jednom od najrentabilnijim voćnih vrsta. Tome pogoduje spoznaja da su plodovi trešnje rano i kvalitetno voće koje na tržištu postiže visoke prodajne cijene.

Smokva je poslije masline najraširenija voćna vrsta u mediteranskom području Više od 80 % svjetske proizvodnje smokve proizvodi Sredozemlje. Najveći proizvođači i izvoznici su Turska, Grčka, Italija, Alžir, Maroko i Španjolska. . Kod nas smokve...

U današnje vrijeme prisutna je velika potražnja za dostupnošću različitog voća tijekom cijele godine. Za dostupnost voća tijekom cijele godine zaslužne su nove spoznaje u čuvanju plodova poslije berbe, komunikacijama i transportu.

Tijekom lipnja cijene određenog voća, posebice voća koje nije sezonsko, više su nego ranijih godina. Cijene jabuka više su nego prošle godine, no niže u odnosu na 2020. g.. Cijene kivija, marelica trenutno su...

Današnji konvencionalni način uzgoja maslina i proizvodnje ekstra djevičanskog maslinovog ulja zasniva se na tri temeljna pravca: ishrana maslina mineralnim gnojivima, uništavanje korova otrovima te uništavanje štetnika na maslinama tretiranjem kemijskim preparatima – otrovima. Iz...

Ekološki uzgoj jagode u Hrvatskoj vrlo je malo zastupljen. Dobro iskorištavanje proizvodnih kapaciteta tla te ostvarivanje većih prihoda po gospodarstvu u odnosu na mnoge druge poljoprivredne kulture, što je posebno značajno za brdsko-planinska područja, jagodu čini vrlo korisnom i isplativom voćnom kulturom.

Mnogi plantažni nasadi jabučastog, koštičavog i orašastog voća, ali i pojedinačna stabla u mješovitim voćnjacima uz okućnice (vikendice), diljem kontinentalnog područja naše zemlje značajno su ranije ostali bez zdravog lišća već sredinom ili krajem...

Jagoda po svojim morfološkim svojstvima više sliči na povrtnu nego voćnu vrstu. Ona je višegodišnja zeljasta biljka koja raste kao grmolika i zadržava zeleno lišće preko zime. Jagoda može narasti i do 40 cm....

Sadnice voćaka mogu biti jednogodišnje, dvogodišnje, s nekoliko razvijenih postranih grančica, s više razvijenih postranih grančica, a dijele se i prema načinu cijepljenja i sl. Bitno je znati kakve nam trebaju s obzirom na očekivanu rodnost. Jednogodišnje sadnice se lakše primaju, no treba ih čekati i duže od 3 godine da daju rod.