Voćarstvo

Zahvaljujući suradnji Zavoda za poljoprivredne znanosti Sveučilišta u Bologni i Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta na projektu LIFE 13 ENV/HR/000580, u Republici Hrvatskoj u prošloj godini na plodovima jabuke otkrivena je nova gljivična bolest Monilinia polystroma (anamorf) - azijska smeđa trulež.

Na trsu vinove loze u vrijeme zimskog mirovanja razlikujemo staro drvo (stablo, krakovi i ogranci), dvogodišnje drvo (prošlogodišnji reznici i lucnjevi), te jednogodišnje drvo (rozgva ili prut). Jednogodišnje drvo može biti rodno ili nerodno, ovisno o tome gdje se nalazi. Zbog toga je pri rezu važno znati osnovno načelo rodnosti drva vinove loze: rodno je jednogodišnje drvo koje se razvilo iz dvogodišnjeg drva. Rozgva razvijena iz starog drva u pravilu je nerodna.

Veći dio suvremene voćarske proizvodnje može se opisati kao intenzivna proizvodnja s velikom primjenom kemijskih sredstava (mineralna gnojiva, pesticidi). Takav oblik uzgoja ostavlja veliki negativan utjecaj na okoliš koji se najviše očituje u smanjenju bioraznolikosti, degradaciji tala te pojavom određenih negativnih pojava (trofobioza, rezistentnost) koji poskupljuju i otežavaju samu proizvodnju.

Početkom 1930-ih godina kalifornijska štitasta uš se proširila većinom hrvatskih voćarskih područja (osim nekih dijelova jadranske obale), a već nakon drugog svjetskog rata u nekim je krajevima zabilježeno sušenje tisuće stabala voćaka zbog njena prekomjernog množenja (npr. u Međimurju, Prekmurju). Najviše su tada bili napadnuti jabuka, kruška, crveni i bijeli ribiz, glog te japanska dunja. Podizanjem novih jabučnih nasada niskih stablašica i redovitim suzbijanjem tehnoloških štetnika tijekom vegetacije, od sredine 1970-tih godina značaj i štetnost kalifornijske štitaste uši u hrvatskim voćnjacima opada.

Glavni cilj rezidbe je postizanje dobre ravnoteže rasta i rodnosti. Voćke koje se redovito režu bolje rode, a također tvore dovoljno rodnih pupova iz kojih će se u sljedećoj vegetaciji razviti cvjetovi.

2015. godina je praktički iza nas i vrijeme je sabiranja dojmova, ali i sabiranja novca. Svaki bi voćar trebao znati zbrojiti koliko je novca potrošio i koliko je truda uložio u neku poljoprivrednu proizvodnju.

Jabukov savijač najznačajniji je štetnik jabuke i kruške. U Europi je značajniji kao štetnik jabuke. Njegova populacija može se smanjiti primjenom kemijskih insekticida, biotehničkih mjera zaštite, ali i bioloških pripravaka na temelju entomopatogenih nematoda.

U svijetu uzgoj trešnje poprima sve veće značenje zahvaljujući dostignućima u selekciji podloga i sorti, te uvođenju novih tehnologija. Trešnja se uglavnom uzgaja u srednje gustom (500-800 stabala/ha) i gustom sklopu (1.000-2.000 stabala/ha), a pokusno i vrlo gustom sklopu (< 2.000/ha). U gustom sklopu najzastupljeniji uzgojni oblik je vitko i vrlo vitko vreteno. U novije vrijeme, u proizvodnju je uveden veći broj gospodarski vrlo interesantnih sorata. Hrvatski voćari također slijede ovaj trend širenja uzgoja trešnje.

U zadnje vrijeme, svako malo na tržištu se pojavi neka nova egzotična kultura koja nam iz više razloga postane zanimljiva za uzgoj. Često se te nove kulture predstavlja kao kulture bez velike potrebe za njegom, bez ekonomski važnih štetnika i bolesti, s mnogobrojnim, skoro pa čudotvornim sastojcima koji pozitivno djeluju na ljudsko zdravlje. Osim svih tih pozitivnih svojstava, prodavači ovakvih kultura obično ljudima naglase i vrlo visoku mogućnost zarade, pa u konačnici sve to skupa i ne zvuči tako loše. No je li doista tako?

Odrediti točan trenutak za berbu grožđa problem je s kojim se vinogradari i vinari susreću svake godine. To naravno nije nimalo lak zadatak i vrlo je teško unaprijed prognozirati savršen trenutak za početak berbe obzirom da on ovisi o mnogobrojnim faktorima, prvenstveno klimatskim prilikama na koje nažalost ne možemo utjecati.

Na pitanje pretplatnika kojeg zanima ekološka sadnja oraha i poticaji koji se mogu dobiti, te kolika su ulaganja, odgovara naša stručna suradnica dr.sc. Branka Šakić Bobić. U članku možete doznati koliko treba proći do prvih plodova oraha i zarade.

Za dobivanje sadnice agruma, potrebno je puno strpljenja i upornosti. Kraj kolovoza i početak rujna pravo je vrijeme za cijepljenje agruma na spavajući pup.

Sorte jabuka iz Japana sve se češće mogu vidjeti u našim domovima, voćnjacima, tržnicama i trgovinama. Sorta fuji i njeni klonovi su među najpopularnijim jabukama u svijetu. Na prostoru EU-a, pa i naše države sve se više uzgajaju.

Mongolska trešnja (Prunus fruticosa) relativno nova i vrlo uzbudljiva kultura, koja je sve popularnija u Sjevernoj Americi, i mongolska borovnica, kultura koja dolazi iz Kanade, nastala križanjem mongolskih i nekih vrsta iz Južne Amerike, a u Kanadi je još nazivaju „mala jabuka“ (little apple) mogu se nabaviti i u Hrvatskoj.

Voćna vina se proizvode fermentacijom mošta dobivenog prešanjem raznih vrsta voća kao što je jabuka, kruška, trešnja, višnja, kupina, malina, ribiz, aronija itd. i imaju minimalni sadržaj prirodnog alkohola 1,2 %vol. U posljednje vrijeme sve je veći interes za proizvodnju voćnih vina i od drugih voćnih vrsta. Također je sve veća popularnost i potražnja za voćnim vinima ne tržištu, posebice vina od jabuka ili cidera, te vina od kupina kao vrijednog izvora antioksidansa i željeza.

Cvatnja većine voćnih vrsta je završila. I profesionalni voćari kao i hobisti cvatnju smatraju najvažnijim događajem prije berbe. Ali prvi slijedeći događaj po važnosti je uspješno prorjeđivanje plodova. Taj zahvat trebaju obaviti i oni s jednim stablom u dvorištu, kao i oni koji imaju stotine hektara voćnjaka.