Voćarstvo

U redakciju Gospodarskog lista stižu često upiti naših pretplatnika o pojedinim sortama voća, stoga smo odlučili predstaviti zanimljive sorte raznih vrsta voća u našem malom leksikonu sorata, a mnoge od njih mogu se naći i u rasadnicima i vrtnim centrima u Hrvatskoj. U sljedećih nekoliko nastavaka i brojeva Gospodarskog lista navest ćemo novije i manje poznate sorte jabuka. Možda se i vi odlučite odabrati i posaditi neku od njih?

Lijeska (Corylus spp.), u odnosu na ostale voćne vrste, posljednjih godina bilježi najveći rast u količini deklariranog sadnog materijala iz domaće proizvodnje i uvoza. S evidentiranih 4 137 ha proizvodnih površina lijeska je četvrta voćna vrsta po zastupljenosti u RH. Većina proizvodnje smještena je na području kontinentalne Hrvatske s naglaskom na obronke Papuka, Krndije i Bilogore. Najzastupljeniji uzgojni oblik je modificirana grmolika vaza, ali se u novijim nasadima uočava uzgojni oblik stablo te gušći sklopovi sadnje koji bi trebali olakšati strojnu berbu.

U današnje vrijeme prisutna je velika potražnja za dostupnošću različitog voća tijekom cijele godine. Za dostupnost voća tijekom cijele godine zaslužne su nove spoznaje u čuvanju plodova poslije berbe, komunikacijama i transportu.

Trulež plodova (Monilinia spp.) je najvažniji uzročnik propadanja plodova tijekom čuvanja plodova u skladištima i/ili hladnjačama. Na plodovima oštećenim bilo kojim načinom (štetnici, ptice, tuča, vjetar i dr.) zaraze su učestalije, a štetnost povećana.

Stupaste voćke (patuljaste voćke, voćke balerine, „columnar“ ili „collonade fruit trees“, urbane voćke, kako ih još zovu ) sve se više zadnjih godina šire na tržištu voćaka. Renomirani svjetski rasadnici poput StarkBrothersa i drugih imaju svoje sorte razvijene i prilagođene za takav vid uzgoja. Sve više rasadnika ima posebnu kategoriju stupastih ili patuljastih voćaka u katalozima ili na web stranicama. Tako je i kod nas (Vrtni centar Drijen, Rasadnik Milić), gdje se dio tih sorata može i kupiti.

Postoji oko 11 vrsta pistacija (Pistacia spp. L.), a jedino se P. vera komercijalno uzgaja jer ima plodove adekvatne veličine.

Hrvatska voćarska zajednica krovna je udruga koja zastupa interese domaćih voćara, stoga je novoizabrano vodstvo, predsjednik Branimir Markota i zamjenik predsjednika Stjepan Zorić, na susretu s novinarima u voćnjaku Vrtovi voća, iznijelo neke podatke o urodu ove godine, te teškoćama s kojima se susreću hrvatski voćari.

Iako je avokado tropska voćka, ponegdje se uspješno uzgaja i u uvjetima suptropske klime, primjerice kod nas u južnoj Dalmaciji u Dubrovniku.

Tvrtka Vrtovi voća investirala je 2,5 milijuna eura u zapuštene nekadašnje voćnjake PPK Zagreb u općini Velika Ludina u Moslavini. Nasadi su ograđeni, zaštićeni mrežom i navodnjavani iz vlastite akumulacije, s meterološkim stanicama u voćnjacima na 15 hektara, a ove godine su postavili i suvremeni sustav za obranu od mraza - fiksni ventilator u ekološkom voćnjaku jabuka.

Ne čuvaju se svi plodovi jednako dobro. Općenito je pravilo da se plodovi suptropskih i tropskih voćaka čuvaju kraće od onih koje rastu u hladnijim područjima, premda i tu ima izuzetaka. Npr. agrumi su suptropske voćke, ali se pojedine vrste mogu dobro čuvati nekoliko mjeseci. S druge strane, trešnja nije suptropska vrsta, ali se može čuvati svega nekoliko tjedana i to u posebnim uvjetima. I među sortama unutar pojedine vrste može biti znatnih razlika. Tako se ljetne sorte jabuka mogu čuvati kraće od jesensko zimskih sorata. Naravno, i među jesensko-zimskim sortama možemo naći izuzetke čija je skladišna sposobnost slabija. Voće koje ne mora dozrijeti na stablu čuva se dulje od onog koje mora dozrijeti na stablu, ali samo ako se pobere u odgovarajućem stanju zrelosti.

U intenzivnoj voćarskoj proizvodnji teži se primjeni novijih tehnologija u cilju povećanja priroda, poboljšanja kvalitete i fizikalno-kemijskih svojstava plodova. Pojedine sorte jabuka i njihovi klonovi ovisno o vremenskim prilikama određenog uzgojnog područja imaju problem s razvojem boje što se loše odražava na ostala fizikalno-kemijska svojstva i tržišnu vrijednost plodova. Danas postoje posebne folije koje se u nasadima postavljaju između redova u cilju postizanja optimalne distribucija svijetla po cijelom nasadu što pospješuje fotosintetski aktivnu radijaciju, poboljšava refleksiju svijetla na krošnju stabla i pozitivno utječe na fizikalno-kemijska svojstva plodova.

Kao rezultat intenzivnog selekcijskog rada danas imamo vrlo velik broj sorata kupina (oko 300 sorata) bez trnja, ali je između njih izbor dosta ograničen. Uzgoj kupine je najviše proširen u SAD-u i to kako sorti s trnjem, tako isto i onih bez trnja. Tamo je najviše i rađeno na selekciji sorata kupina.

Breskva (Prunus persica) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Potječe iz Kine, a stablo može narasti i do 10 metara u visinu. Postoji veliki broj sorata breskve koje se razlikuju u obilježjima plodova.

Od sredine 1990-ih godina prvi puta protekle 2017. godine u plantažnim nasadima jabuka nismo zabilježili štete od najopasnije gljivične bolesti: uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis). Razlog tome je iznadprosječno suha i hladna zima 2016./17., te neobično suhi i vjetroviti proljetni ožujak, travanj i svibanj. Ipak, povremeni i obilni ljetni pljuskovi (često uz olujni vjetar i tuču) uzrokuju pojavu nekih novijih uzročnika bolesti jabuka.

Nakon katastrofalnih šteta u 2016. i 2017. godini zbog pojave kasnog mraza u travnju, smrzavanja plodova i potpunog gubitka uroda voća, nanovo i u 2018. godini brojni voćari suočeni su s pojavom šteta u svojim voćnjacima uslijed sušenja stabala jabuke, marelice i gubitka uroda.

U drugoj polovini 20. stoljeća, tzv. moderna poljoprivreda je vrlo uspješno pomicala granice maksimalnih prinosa većine kultura, što je dovelo do smanjivanja cijena hrane. Ovakvo poticanje proizvodnje hrane bilo je omogućeno znanstvenim napretkom i novim tehnologijama, uključujući razvoj novih sorti, korištenje zaštitnih sredstava, gnojidbe i navodnjavanja.