Zaštita bilja

Stabljikina nematoda (Ditylenchus dipsaci), štetnik je mnogih kulturnih biljaka. Ova nematoda može parazitirati i na brojnim vrstama korova i nekultiviranog bilja. Veliki gubici u prinosima zabilježeni su na žitaricama, leguminozama, šećernoj repi, krumpiru, mrkvi i ukrasnom bilju. Također parazitiraju i na lukovičastom povrću, luku i češnjaku.

Mnogi će nabaviti ove lijepe cvjetnice, za ukras svog okoliša, ali umjesto da napreduju, rast biljaka postaje zaustavljen. Još tijekom proljeća kad nastupe vrućine, one se suše i osuše, usprkos zalijevanju. Radi se o bakteriozi (Xanthomonas) koja podjednako napada viseće i uspravne pelargonije.

Pojam agrumi koristi se kao skupni naziv za sve voćne vrste iz roda Citrus, pa se često ova skupina voća zbog latinskog naziva roda naziva još i citrusima. Od poznatih vrsta tu spadaju slatka i gorka naranča, mandarina, limun, četrun, grejpfrut, limeta i čadek. Također postoji veliki broj križanaca ili hibrida između ovih vrsta, kao Orandžine, Tandžerine, Klementine i druge.

Višegodišnji uskolisni i širokolisni korovi niču kasnije u proljeće, a za njihovo suzbijanje se primijenjuju herbicidi nakon nicanja kukuruza i korova tzv. post-em herbicidi. Prednost u post-em primjeni imaju herbicidne kombinacije koje djeluju preko lista, stabljike i tla. Za razliku od mnogobrojnih herbicida na tržištu, upravo herbicidi Elumis obitelji imaju sva navedena svojstva.

Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinove loze provodimo početkom vegetacije od razvojnog stadija vunastog pupa, prvenstveno protiv štetnih grinja, štetnih gusjenica i uzročnika crne pjegavosti. Najčešće ne uzrokuje izravne štete na grož đu pa je vinogradari iz tog razloga podcjenjuju, ali loza se postupno iscrpljuje, urodi iz godine u godinu opadaju, pa na taj način postoje podaci o štetama do 30%!

Povrtne kulture uzgajamo direktnom sjetvom na gredice ili sadnjom presadnica na otvorenom čim nam to klimatske prilike dozvole. U našim se uvjetima na ovaj način najčešće uzgajaju paprika, rajčica, patlidžan, salata i gotovo sve kupusnjače. Sadnja presadnica osigurava nam raniju proizvodnju na otvorenom, bolji izbor ujednačenih i zdravih biljaka te ujednačen rast i dospijevanje u berbu.

Koliko god se na prvi pogled čini da je travnjak lako održavati, ipak korovi mogu izazivati probleme. Pojava korova u travnjaku znak je grješaka pri uspostavljanju i održavanju travnjaka. Osnovna preventivna mjera u zaštiti protiv korova održavanje je travnjaka zdravim i gustim, odnosno provedba svih kulturalnih mjera koje će pospješiti razvoj travnjačkih vrsta.

U integriranoj se proizvodnji nastoji poticati biološka raznolikost, a za razliku od ekološke proizvodnje dopušteno je korištenje pripravaka kemijskog podrijetla, ali samo onih za koje je dokazano da nemaju negativan utjecaj na prirodno prisutne korisne organizme – prirodne neprijatelje štetnih organizama.

Pesticidi, odnosno sredstva za zaštitu bilja su pripravci (uglavnom kemijski, ali mogu biti i biološki) koji se koriste za zaštitu bilja od štetočinja – biljnih patogena ili bolesti, insekata, nematoda, grinja, korova, ptica i dr. Upotreba pesticida je možemo reći "nužno zlo" u današnjoj poljoprivredi. Gotovo je nemoguće i zamisliti današnju suvremenu poljoprivredu bez korištenja sredstava za zaštitu bilja. Potrebno je uvijek imati na umu da uporaba pesticida na neispravan način može uzrokovati i neke negativne pojave (onečišćenje okoliša, otrovanja i sl.), pa ih stoga treba koristiti samo onda kad je to uistinu nužno i uvijek u skladu s uputama.

Dolaskom proljeća s višim dnevnim temperaturama, ozimi usjevi nastavljaju svoj rast i razvoj, a isto tako i prezimljujući štetnici započinju svoj razvoj.

Najvažniji sastojak zrna pšenice su proteini (bjelančevine) i upravo je pšenica glavni izvor biljnih proteina za čovjeka. Njihova zastupljenost ovisi o više različitih faktora od vrste, sorte, klimatskih prilika, tipa zemljišta do agrotehničkih mjera proizvodnje. Ozima pšenica sadrži manje bjelančevina od jare, a meka pšenica manje od tvrde, dok pšenica iste sorte uzgajana u sušnim klimatskim uvjetima ima više bjelančevina nego pšenica uzgajana u vlažnim uvjetima.

Vlasnici koštičavih voćnih vrsta ovog proljeća i ljeta mogu najviše “strahovati” od jače pojave gljivičnih bolesti koje prezimljuju na nadzemnim organima, npr. od uzročnika kovrčavosti i šupljikavosti lišća, te posebice paleži cvijeta i rodnih grančica (Monilinia laxa). Razvoju bolesti naročito pogoduje prohladno, kišno vrijeme s povišenom relativnom vlagom tijekom cvatnje. Tada broj osušenih mladica na stablu može biti velik. Patološki poremečaj se razlikuje od šteta mrazom, jer zbog niskih temperatura na voćkama stradaju svi cvjetovi.

Dolaskom jeseni i zime, vegetacija je ušla u razdoblje mirovanja. Svaki organizam prilagođava se zimskom razdoblju na različit način, a zajedno s biljkama, prezimit će mnogi uzročnici biljnih bolesti, štetnici i korovi. Nakon prezimljenja, u sljedećoj vegetacijskoj sezoni ponovno će započeti njihov razvoj, pri čemu će uzrokovati manje ili veće štete na kulturnim biljkama.

Krizanteme u nekim zemljama predstavljaju simbol rođenja i dugog života, a u nas se tradicionalno uzgajaju radi ukrašavanja grobova uz blagdan Svih svetih. Njihova se proizvodnja danas bitno razlikuje od one prije nekoliko desetaka godina. Podižu se suvremeni plastenici s krovnom ventilacijom, nude se različita tehnička pomagala za reguliranje svjetlosti, temperature i vlažnosti zraka, ugrađuju se sustavi za navodnjavanje uz mogućnost prihranjivanja, a napose se pojavljuju promjene u asortimanu tipa i kultivara krizantema.

Azijska strizibuba je kukac koji pričinjava velike štete na brojnim vrstama bjelogoričnog drveća i grmlja koje rastu u šumama, parkovima, voćnjacima i vrtovima. U Europi ovaj kukac ima karantenski status, a unesen je iz azijskih zemalja trgovinom sadnica drvenastog bilja i drvenim materijalom za pakiranje. O samom štetniku više smo pisali ove godine u broju 20 Gospodarskog lista.

Kako zaštititi poriluk u okolici Siska od uzročnika crvljivosti (lukova muha)? ODGOVOR Više je vrsta uzročnika „crvljivosti“ lukovičastog povrća, a osim lukove muhe (Hylemya antiqua) ujesen je česta pojava minera poriluka (Napomyza gymnostoma). Neke značajke različitih...