Zaštita bilja

U članku objavljenom u prošlom broju dali smo prikaz o načinu postizanja proširenja dozvola sredstava za zaštitu bilja (SZB) za male kulture i male namjene. Izraz male kulture odnosi se na one kulture od manje gospodarske važnosti, a male namjene označava primjenu nekog SZB za suzbijanje nekog štetnog organizma koji nije od nekog većeg značaja na velikim kulturama.

Vlasnici koštičavih voćnih vrsta ovog proljeća i ljeta mogu najviše “strahovati” od jače pojave gljivičnih bolesti koje prezimljuju na nadzemnim organima, npr. od uzročnika kovrčavosti i šupljikavosti lišća, te posebice paleži cvijeta i rodnih grančica (Monilinia laxa). Razvoju bolesti naročito pogoduje prohladno, kišno vrijeme s povišenom relativnom vlagom tijekom cvatnje. Tada broj osušenih mladica na stablu može biti velik. Patološki poremečaj se razlikuje od šteta mrazom, jer zbog niskih temperatura na voćkama stradaju svi cvjetovi.

Zbog neobično velike količine vlage u “prvoj polovici ljeta” ove su sezone plodovi jabuka svih sorata iznadprosječne debljine već sredinom mjeseca srpnja (izuzetak su nasadi na lakšim i propusnim tlima gdje nije obavljeno kemijsko i ručno prorjeđivanje plodova), a krajem kolovoza očekujemo berbu ranijih dominantnih sorata jabuka, Elstar i Gala.

Povrće, kao i sve drugo bilje, napadaju različite skupine neželjenih ili štetnih organizama (uzročnici bolesti, štetni organizmi životinjskog podrijetla i korovi). Još sredinom 1990-ih godina procijenilo se da štetni organizmi u Republici Hrvatskoj unište...

Čekinjasta broćika, broćenica, broć mali, fatavac, hvatavac, korenica, korenika, lipavica, mačak, prilipača, pupac, pupčac, sapinjača, smolavac, turica, krpiguz, krpelj samo su neki od narodnih naziva ove jednogodišnje širokolisne vrste koja učestalo zakorovljuje ozime žitarice i uljanu repicu.

Danas je česta pojava da stanovnici većih gradova uzgajaju vlastito povrće u posudama na balkonima, terasama i prozorima. Stoga razlikujemo uzgoj lisnatog povrća za vlastite potrebe kućanstva i cjelogodišnji komercijalni uzgoj većih količina od kojih gospodarstva ostvaruju...

Neke procjene govore da u svijetu 75% proizvođača uzgaja povrće za vlastite potrebe. 25 % uglavnom proizvodi za tržište (UNDP). Kako se uzgojem povrća u našoj zemlji bavi najveći broj posjednika poljoprivrednog zemljišta, procjenjuje...

Zbog svibanjskih oborina i nižih temperatura zraka, u protekle dvije godine zabilježili smo veće štete od lozinih grinja šiškarica u većini kontinentalnih vinogorja.

Potaknuta rezultatima provođenja opsežnih monitoringa ostataka pesticida u namirnicama i okolišu, Europska unija nakon 2002. godine poduzima niz rigoroznih mjera u domeni primjene pesticida radi zaštite zdravlja ljudi, domaćih životinja i očuvanja okoliša. Pritom se pod utjecajem javnog mijenja i društvenih medija ponekad ignoriraju studije i mišljenja europskih agencija za sigurnost hrane (EFSA) i kemikalije (ECHA).

Agrarna politika EU usmjerena je stimulaciji smanjenja unosa pesticida u okoliš i podizanju ekološke svijesti (Direktiva 2009/128/EZ i EU Zeleni plan). Briga za okoliš i svijest o štetnosti dugoročne primjene kemijskih sredstava postala je...

U prošlom broju Gospodarskog lista, u uvodnom članku „Što je održiva uporaba pesticida?“ opisali smo kako je onečišćenje okoliša bio razlog i povod za razvoj integrirane zaštite bilja s ciljem smanjenja uporabe pesticida. Dugogodišnje...

Sredinom ljeta započinje uzgoj krizantema na tradicionalan način, odnosno sadnja presadnica tzv. “šmitovka” na otvorene gredice, koje se naknadno pokrivaju plastičnim tunelima. Zbog visoke cijene nabave kvalitetnih matičnih biljaka, a napose zbog troškova izgradnje i grijanja zaštićenih proizvodnih prostora (klijališta, plastenici, staklenici), rizici pojave (pseudo)gljivica stanovnika tla moraju biti svedeni na minimum.

Po podacima Hrvatskog zavoda za statistiku povrće se na površinama Republike Hrvatske uzgaja na sveukupno 6.023 ha, što ukupno daje oko 149.000 tona svježeg povrća godišnje. Od toga se u ekološkoj proizvodnji, povrće uzgaja na približno samo 304 ha. To su brojke koje nas nikako ne bi smjele zadovoljiti.

Stranice u tiskanom izdanju: 46 - 47 Potkraj 2018. godine je u jednom proizvodnom nasadu mandarine u Vitaljini, mjestu na krajnjem jugu Dubrovačko-neretvanske županije nađen novi štetnik agruma u Hrvatskoj,...

Azijska strizibuba je kukac koji pričinjava velike štete na brojnim vrstama bjelogoričnog drveća i grmlja koje rastu u šumama, parkovima, voćnjacima i vrtovima. U Europi ovaj kukac ima karantenski status, a unesen je iz azijskih zemalja trgovinom sadnica drvenastog bilja i drvenim materijalom za pakiranje. O samom štetniku više smo pisali ove godine u broju 20 Gospodarskog lista.

Mnogi vinogradari zadnjih godina primjećuju da u uputama međimurske Prognozne službe za zaštitu bilja više ne preporučujemo usmjereno suzbijati prezimljujuću ili prvu generaciju grožđanih moljaca, što je bila redovna mjera krajem 1990-ih godina.