Kako uzgojiti povrće na vlastitom balkonu?

Ako nemate vlastiti vrt ili niste korisnik gradskog vrta, balkon okrenut prema jugu bit će dovoljan da postanete uzgajivač povrća i začinskog bilja. Količina uzgojena na balkonu sigurno neće biti dovoljna za prehranu obitelji, ali će vas vlastite rajčice, tikvice ili bosiljak iznenaditi i učiniti ponosnima. Osim što ćete uvijek pri ruci imati vlastito svježe za povrće, biljke na balkonu doprinijet će ugodnijoj mikroklimi u stanu, rajčice će djelovati kao repelent za muhe, a bosiljak i za komarce. Vrtlarenje na balkonu manje je zahtjevno od onog pravog. Manja površina zahtijevati će manje plijevljenja, zalijevanja, okopavanja, a opet će vas zabaviti toliko da bude antistresna hobi aktivnost. Vrijeme od travnja do lipnja je, ovisno o zahtjevima povrtnih vrsta prema temperaturi, idealno za formiranje balkonskog vrta.

Prije početka planiranja balkonskog vrta potrebno je utvrditi jesu li ispunjeni osnovni uvjeti:

• balkon na kojem će se uzgajati povrće treba biti dovoljno dugo izložen suncu – najmanje šest sati tijekom dana;
• blizina velike prometnice nije pogodno mjesto za uzgoj biljaka koje se koriste za jelo;
• posude u kojima će se uzgajati povrće trebaju biti dublje, što će omogućiti razvoj korijena i rast i plodnost biljke.

Što uzgajati na balkonu?

Koje povrće i začinsko bilje i koliko uzgajati na balkonu ovisit će o tome koliko mjesta na balkonu za uzgojne posude ima i koliko je slobodnih zidnih površina odnosno balkonske ograde uz koju se povrće može penjati. Prilikom odabira biljaka za uzgoj na balkonu potrebno je uzeti u obzir i zahtjeve pojedine vrste prema potrebnoj površini za rast i razvoj podzemnih i nadzemnih dijelova biljke te odabrati kulture s kojima će se na ograničenom prostoru postići maksimalan učinak. Uzgajati na balkonu može se praktično sve, a izbor vrsta i sorti ovisit će o vlastitom ukusu i potrebama.

Od povrća su za balkonski uzgoj najkorisniji salatni krastavac, paprika i paradajz te tikvice koji dozrijevaju tijekom cijelog ljeta do rane jeseni, a mogu se uzgajati iz presadnica. Preporuča se odabrati rane sorte sitnijih plodova, koje brže dolaze za berbu. Zbog jednostavnijeg uzgoja, manjih temperaturnih zahtjeva i mogućnosti uzgoja tijekom cijele godine, niz autora za uzgoj u posudama preporuča lisnato povrće kao što su salata, blitva, špinat, riga, matovilac.

Od začinskih je biljaka na balkonu i stalno pri ruci dobro imati: luk vlasac, peršin, kopar, timijan, kadulju, ružmarin, bosiljak i metvicu, čiji listovi se beru i koriste cijele godine. Osim kopra, sve druge vrste uzgajaju se iz presadnica koje se uobičajeno sade krajem travnja, odnosno početkom svibnja. Sve osim kopra i bosiljka može i prezimiti pa i peršin koji će sljedećeg proljeća još dati zelenih listova za juhu.

Uzgojne posude

Posude mogu biti lončići (tegle) ili sandučići, mogu biti drveni, ručne izrade, zemljani, od terakote ili plastični, a koriste se i čvršće PVC vreće ispunjene supstratom. Bez obzira na to za koju se vrstu posuda odlučili, posude moraju na dnu imati rupu za cijeđenje vode. Pripremaju se tako da se na dno stavi neki porozni materijal koji će služiti kao drenažni sloj koji će osigurati bolje otjecanje vode, primjerice sitnije kamenčiće ili komadiće cigle, a potom se do vrha posude naspe supstrat. Za dodatnu težinu, može se nasuti sloj krupnog (3 cm) šljunka.

Začinsko bilje može rasti u manjim loncima promjera najmanje 15 cm, koji se mogu objesiti na balkonsku ogradu ili zidne nosače. Po podnoj površini se raspoređuju dublji lonci ili sanduci (30-50 (100) cm) u kojima će rasti povrće s dubljim korijenom. Najvažnije je da su posude dovoljno velike i da nisu pretrpane. Primjerice, bosiljku je potreban lonac promjera barem 15 cm, mahunama, cherry rajčicama i paprikama barem 25 cm, no treba imati na umu da što je lonac dublji, to će povrće uspješnije rasti. Neki autori za plodovito povrće preporučuju veće posude, veličine barem 30 x 30 cm, u koje stane 1 presadnica rajčice, patlidžana, tikvice ili paprike, te 1 do 2 biljke krumpira, do 10 presadnica blitve ili cikle i tridesetak mrkvi. Pogodne su i vreće za sadnju u koje stane više biljaka, primjerice 2 do 3 presadnice rajčice.

Osnovna prednost uzgoja u posudama na balkonu je mogućnost vertikalnog uzgoja koji višestruko štedi prostor pa dva kvadratna metra na balkonu zapravo predstavljaju šest ili osam kvadratnih metara u konvencionalnom vrtu. Također, na balkonima i terasama uglavnom nema puževa i nekih drugih štetnika, a i sa sigurnošću se može znati da je povrće uzgojeno ekološkim metodama. Uzgoj u posudama na balkonu ima neke nedostatke. Zbog malog volumena supstrata po biljci, biljke u posudama bit će potrebno zalijevati češće nego u vrtu, tijekom ljeta i ujutro i navečer, obavezno s odstajalom vodom. Potrebno ih je redovito plijeviti i prihranjivati tekućim gnojivima za povrće, redovito brati i pincirati požutjelo i oštećeno lišće. Osim toga, na višim katovima ima manje kukaca oprašivača.

Sadnja i njega

Za sadnju na balkonu posebno su dobre sitne (trešnjolike) sorte rajčice. Poželjno je i da se radi o niskim sortama koje ne trebaju potporu. U što dublju posudu sade se najviše tri presadnice. Ako se radi o visokoj sorti, uz stabljiku se postavlja potpora i nježno poveže. Osim prvog zaperka koji se može ostaviti kako bi se razvile dvije plodne grane, ostale zaperke potrebno je redovito otklanjati. Paprika „babura“ zahtijeva dosta njege pa je lakše na balkonu uzgajati slatke ili ljute feferone, odnosno chili ili koktel papričice koji daju više plodova. Patlidžan zahtijeva dugi bezmrazni period tako da se rijetko uzgaja na balkonu, a u slučaju uzgoja također zahtijeva potporu.

Tikvice i krastavci također su vrlo zahvalni za uzgoj na manjem prostoru jer daju dosta plodova. Sadi se po jedna biljka u čim veću posudu jer im treba prostora i postavlja uz ogradu da se može penjati. Sjetva ili sadnja se obavlja kada je minimalna temperatura iznad 15 °C, a berba počinje za 30 do 40 dana.

Salata se uzgaja izravnom sjetvom ili iz presadnica i vrlo je laka za održavanje, a slično je sa špinatom i blitvom. Za uzgoj u posudama je bolja lisnata salata koja ne razvija glavice. Biljke u fazi 7 do 10 listova se režu dva centimetra iznad tla kako se ne bi oštetio vegetacijski vrh pa će stalno rasti novi listovi. Kod blitve se obiru samo vanjski listovi, a mlađi se ostavljaju rasti. Riga se također reže i retrovegetira, tako da se iste biljke mogu brati u dva do tri navrata.

Za korjenasto povrće (mrkva, luk, poriluk, rotkvica) najbolje je odabrati duboke posude kako bi se korijen pravilno razvio. Najbolje sorte mrkve za sadnju u posude su baby mrkve kratke vegetacije u tipu pariške. Cikla odlično uspijeva u posudama, s tim da posude trebaju biti dubine najmanje 30 cm, tako da biljke mogu slobodno rasti. Sjeme rotkvice se posije širom po površini i prekrije slojem supstrata debljine oko 0,5 cm, lagano pritisne i zalije. Rotkvica se bere 40-ak dana nakon sjetve.

Povrtne vrste s plitkim korijenovim sustavom, kojma nije potrebna pretjerano duboka posuda su brokula, kupus i cvjetača. Dobro uspijevaju, ali se zbog relativno duge vegetacije rijetko uzgajaju.

Grah se lako uzgaja u posudama. Za balkon je naročito interesantan niski grah mahunar, koji dospijeva za berbu 60-ak dana nakon sjetve. Potrebna je posuda od 30 cm dubine, volumena 20 do 25 L. Visokom grahu je potreban duži period do početka berbe, ali je berba duža (čak do prvih jesenskih mrazeva i izgleda vrlo atraktivno ako mu se postavi potpora uz koju se penje. Za grašak je također potrebna posuda dubine 30 cm, a u istoj posudi se može uzgajati do šest biljaka. Prednost imaju niske sorte.