Ogrozd u kućnom vrtu

Dakle, ogrozd je voćka koja voli položaje ne odviše izložene vrućini tijekom vegetacije. To, međutim, ne znači da ne zahtijeva dovoljno osvijetljene položaje. Činjenica je da bolje od ostalih voćnih vrsta podnosi zasjenjene položaje, pa se može uzgajati ispod ostalih voćaka stablašica ili drugih stabala ukrasnog drveća u kućnim vrtovima.

Međutim, ako nije dovoljno osvijetljen, bobice su sitnije i manje slatke. Prema svojstvima tla ogrozd je znatno manje izbirljiv od ostalih vrsta jagodastih voćaka. Možemo ga uspješno uzgajati na tlima kisele, neutralne i alkalne reakcije. Kako je kalcifilna biljka (tj. biljka koja voli tla bogatija kalcijem), možemo ga uzgajati i na karbonatnim tlima.

Višegodišnji je grm koji rano dolazi u rod kao i ribiz. Najčešće se uzgaja u obliku grma. No može se uzgajati i s deblom ako se cijepi na oko metar visoke izbojke (ili točnije izdanke) zlatnog ribiza, koji se inače koristi kao ukrasni grm. Naime, zlatni ribiz ima dosta uspravan rast, pa je prikladan za oblikovanje debla. Međutim, bolje je uzgajati ogrozd u obliku grma. Zato jer se na taj način može lakše obnavljati, odnosno pomlađivati, a daje i veće prirode nego uzgojen u obliku stabla. Uzgoj u obliku stabla je prikladniji kao ukras u vrtu. Ogrozdu uzgojenom s deblom krošnja se brzo izrodi i obamre.

Ako se uzgaja kao stablo s deblom (uglavnom radi ukrasa), tada se sadi na razmak 1,2 m. U obliku grma ogrozd sadimo na razmak 1,6 m grm od grma ili 2 m između redova, a 1 m u redu. Na većim površinama uzimaju se veći razmaci sadnje. Kako bi se mogla primijeniti mehanizacija kod obrade, gnojidbe tla i zaštite od bolesti i štetočina. Prije sadnje treba dobro pripremiti tlo. Premda ogrozd razmjerno plitko rasprostire korijenov sustav, ipak je potrebno rahljenje tla do dubine 4o cm, odnosno duboko oranje. Pritom se u tlo unesu veće količine stajskoga gnoja. Ovisno o plodnosti tla između 400 i 600 decitona na 1 ha. Ako pak sadimo pojedinačne grmove ili stabalca, po sadnom mjestu kod sadnje se dodaje oko 1o kg zreloga stajskoga gnoja. On ne smije doći u izravan doticaj s korijenjem. Najbolje je ogrozd saditi potkraj jeseni ili početkom proljeća.

U našim sjevernim područjima sadi se češće u rano proljeće. Ogrozd se najčešće razmnožava nagrtanjem ili grebenicama. No može se razmnožavati i pomoću zelenih i zrelih reznica, zatim korijenovih izdanaka itd. Rez se sastoji u prorjeđivanju gustih grmova i prikraćivanju jednogodišnjih izbojaka, radi bolje rodnosti i boljeg grananja. Najbolje rodi na dvogodišnjim i trogodišnjim izbojcima. Zbog toga rez treba obaviti tako da se u većoj mjeri odstranjuju stariji izbojci, a osigura obnova. Odnosno zamjena starijih izbojaka novima. U uzrastu od 7. do 8. godine grmovi ogrozda dolaze u punu rodnost. U to vrijeme treba osobitu pažnju obratiti rezu.