Vrlo rano u povijesti ljudi su iskustvom uvidjeli kakav pozitivan utjecaj ima uzgoj mahunarki na stanje tla i njegovu produktivnost. To je nažalost zaboravljeno u poljoprivrednoj proizvodnji proteklog stoljeća. Sposobnost velike većine biljnih vrsta iz porodice mahunarki da biološki fiksiraju atmosferski dušik u simbiozi s bakterijama tla zvanim rhizobia (grčki riza-korijen i bios-život) i tako stvara kontinuiranu opskrbu dušikom unutar agroekosustava bez upotrebe dodatnih mineralnih gnojiva (Clúa i sur., 2018.) i prisutnost mahunarki unutar mješovitih usjeva mogli bi u konačnici potaknuti plodnost tla i povećati prinose; sve s ciljem smanjenja utjecaja poljoprivredne proizvodnje na okoliš.
U kontekstu UN-ovih ciljeva održivog razvoja 2030. godine, sve se više uviđa potreba za značajnim transformacijama u načinu na koji proizvodimo, prerađujemo i jedemo hranu. To znači stvaranje poljoprivredno-prehrambenih sustava koji pružaju „ sigurnost hrane i prehranu za sve na takav način da ne budu ugrožene ekonomske, društvene i ekološke osnove za stvaranje prehrambene sigurnosti i prehrane za buduće generacije” ( FAO, 2018.).
Proglašenje 2016. godine Međunarodnom godinom mahunarki od strane FAO-a i Svjetskog dana mahunarki, dana 10. veljače (od 2019.) utrlo je put za nekoliko drugih međunarodnih kampanja za promicanje održivijih sustava proizvodnje hrane. U njima se mahunarke u zrnu pojavljuju kao ključni sudionici. Posebno kao potencijalni izvori proteina u prehrani ( Calles i sur., 2019.).
Proizvodnja većine proteinskih usjeva zahtjevnija je u odnosu na proizvodnju žitarica. Pored toga, u proizvodnji mahunarki veće je odstupanje u postignutom prinosu u usporedbi sa žitaricama i uljanom repicom. Većina mahunarki osjetljivija je na klimatske promjene u odnosu na druge poljoprivredne vrste. Iz tih se razloga mahunarke uzgajaju samo na oko 3 % obradivog zemljišta na području Europske unije (EU). S ciljem povećanja zastupljenosti proteinskih usjeva, neke se zemlje članice EU uvele izdašne proizvodno vezane potpore. Sve kako bi se poljoprivrednici potaknuli na proizvodnju proteinskih usjeva, zahtjevnijih po tehnologiji i potrebnim znanjima u odnosu na žitarice i uljarice.
Danas većina zemalja članica Europske unije ima nacionalnu strategiju prilagodbe klimatskim promjenama gdje je poljoprivreda prioritetni sektor. Zajednička poljoprivredna politika uključuje mjere proizvodnje dovoljnih količina hrane uz istovremeno očuvanje okoliša. Uvođenjem mahunarki koje imaju sposobnost vezanja atmosferskog dušika u plodored obogaćuje se tlo dušikom; povećavaju se prinosi i uz to poboljšava kvaliteta ostalih uzgajanih vrsta u plodoredu. Npr. veći sadržaj bjelančevina u zrnu žitarica i manja kontaminacija mikotoksinima.
Nadalje, pozitivni učinci povećanja udjela mahunarki u djetelinsko-travnim i travno-djetelinskim smjesama su dvojaki; poboljšavaju biološke, fizikalne i kemijske karakteristike (smanjuje se intenzitet erozije tla i ispiranje hraniva iz tla, intenziviraju se mikrobiološki procesi u tlu); smanjuju potrebu za primjenom dušičnih gnojiva. I to ne samo prilikom uzgoja mahunarki, nego i pri uzgoju naredne poljoprivredne vrste koja slijedi u plodoredu.
Mahunarke u plodoredu smanjuju i pritisak štetnih organizama; prekidaju životni ciklus štetnih organizama žitarica koje su najzastupljenije u sjetvenoj strukturi na području Republike Hrvatske. Uz sve navedeno, većina mahunarki privlačna je pčelama i ostalim oprašivačima pa povoljno utječu i na očuvanje biološku raznolikosti. Svakako treba naglasiti i ekonomski učinak. Cijene dušičnih gnojiva u ovoj su godini višestruko porasle. Mahunarke, ovisno o vrsti, ostavljaju u tlu oko 100 kg/ha dušika.
Za poljoprivrednu proizvodnju vrlo je značajna simbioza kvržičnih bakterija iz rodova Rhizobium i Bradyrhizobium i mahunarki; time se biološki veže atmosferski dušik; on se odmah koristi za sintezu bjelančevina i na taj se način sprječava opasnost od onečišćenja podzemnih voda nitratima koja se inače javljaju kod intenzivne primjene mineralnih dušičnih gnojiva (Friščić i sur., 2011.). Stoga je efikasna mjera u proizvodnji proteinskih kultura bakterizacija (inokulacija) sjemena koju treba obaviti neposredno prije sjetve. Na formiranje kvržica na biljci i učinak bakterizacije veliki utjecaj imaju fizikalno – kemijska svojstva tla. To su pH tla, vlažnost, salinitet, količina dušika u tlu i interakcija metala. Danas se na tržištu može nabaviti već inokulirano sjeme (u postupku dorade).
Tablica 1. Površine (ha) poljoprivrednih vrsta koje fiksiraju dušik za koje je podnesen Jedinstveni zahtjev za plaćanja u razdoblju 2015. – 2021. godine na razini RH
| Poljoprivredna vrsta/godina (ha) | Sektor (plaćanje potpora i raznolikost usjeva) | 2015. | 2016. | 2017. | 2018. | 2019. | 2020. | 2021. | prosjek za razdoblje 2015.-2021. |
| soja i soja za stočnu hranu | uljarica i krmno bilje | 94139 | 75364 | 89556 | 84291 | 80871 | 84302 | 86194 | 84960 |
| lucerna | krmno bilje | 21606 | 23870 | 26518 | 26619 | 29741 | 28613 | 28022 | 26427 |
| djetelina | krmno bilje | 8898 | 9251 | 9370 | 9199 | 9004 | 7711 | 7089 | 8646 |
| stočni grašak | krmno bilje | 1764 | 2389 | 2501 | 2502 | 3549 | 2240 | 2424 | 2481 |
| grah | povrće | 1794 | 1756 | 1632 | 1664 | 1375 | 1442 | 1275 | 1562 |
| smjesa leguminoza i žitarica | krmno bilje | 1267 | 581 | 583 | 665 | 430 | 900 | 1037 | 780 |
| grašak | povrće | 644 | 509 | 628 | 549 | 642 | 692 | 611 | 611 |
| smiljkita (svinđuša) | krmno bilje | 48 | 89 | 151 | 184 | 282 | 284 | 197 | 177 |
| esparzeta (grahorka) | krmno bilje | 14 | 14 | 48 | 47 | 113 | 187 | 167 | 84 |
| grahorica (jara i ozima) | krmno bilje | 130 | 54 | 81 | 75 | 68 | 58 | 48 | 74 |
| stočni bob | krmno bilje | 54 | 59 | 87 | 105 | 64 | 58 | 83 | 73 |
| lupina | krmno bilje | 63 | 75 | 49 | 31 | 69 | 79 | 54 | 60 |
| bob | povrće | 18 | 11 | 19 | 13 | 22 | 45 | 99 | 32 |
| slanutak | povrće | 6 | 6 | 13 | 19 | 18 | 37 | 12 | 16 |
| vigna, grah | povrće | 5 | 7 | 8 | 7 | 13 | 14 | 14 | 10 |
| leća | povrće | 1 | 6 | 8 | 1 | 2 | |||
| grahor satrica | krmno bilje | 3 | 1 | 1 | 1 | 1 | |||
| Ukupno | 130455 | 114035 | 131246 | 125975 | 126270 | 126662 | 127325 | 125996 |
Soja je u Republici Hrvatskoj najzastupljenija vrsta među kulturama koje fiksiraju dušik; zauzima 67,4 % površina u odnosu na ukupne površine na kojima se siju mahunarke (prosjek za razdoblje 2015.-2021. godina). Na drugom mjestu po zastupljenosti je lucerna s 16,9 %, a na trećem su djeteline s 6,9 %. S ciljem povećanja udjela mahunarki u poljoprivrednoj proizvodnji, već sada se kroz sustav potpora dodatno potiče njihov uzgoj. U budućem programskom razdoblju očekuje se mahunarki dati još veći značaj. Niže u tekstu opisuju se dodatna plaćanja po jedinici površine koja ostvaruju poljoprivredni proizvođači koji uzgajaju mahunarke.
Pročitajte još:
Mahunarke – proteinske kulture budućnosti
Soja – višestruko iskoristiva kultura
Lucerna – kraljica krmnih kultura
Djetelina – vrijedna proteinska kultura
Višestruka korist pokrovnih usjeva
mr. sc. Tatjana Međimurec
Suzana Pajić, dipl. ing. agr.
