Polifagni ubikvist Botrytis cinerea, uzročnik sive plijesni grožđa, razvija se u širokom rasponu temperatura od 2° do 30°C. Svako zadržavanje vlage u grožđu dužem od 15 sati, pri optimalnoj temperaturi 15°C smatra se optimalnim za zarazu.

Stoga ne čudi jača pojava plijesni i truleži grožđa u godinama kad u kolovozu i prvoj polovici rujna bilježimo iznadprosječne količine kiše. Tada umjesto prosječnih zaraza 5-7 % štete budu vrlo velike (često puta veće od 50 %). Jedan od glavnih načina suzbijanja uzročnika bolesti vinove loze je primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja.

Specifične fungicide koje koristimo protiv sive plijesni nazivamo botriticidi (jer suzbijaju vrstu Botrytis cinerea). U našoj su zemlji u tu svrhu vinogradarima dostupni kemijski pripravci iz slijedećih skupina: a) anilinopirimidina i fludioksonil (npr. Switch WG, Chorus, Scala ili Pyrus 400 SC), b) hidroksianilida (npr. Teldor 500 SC), te c) karbokisianilida (npr. Cantus DF).

Poznato je da neka sredstva koja se primarno koriste za suzbijanje plamenjače umanjuju pojavu plijesni (npr. djelatne tvari folpet, Al-fosetil, bakar). Zadnjih sezona je uočeno da i neke djelatne tvari protiv pepelnice grožđa također umanjuju plijesan. Npr. piriofenon u pripravku Kusabi SC i fluopyram u pripravku Luna Experience SC.

Ipak, specifični botriticidi su relativno skupa sredstva za zaštitu bilja, a kod kemijskog suzbijanja sive plijesni valja voditi računa o pridržavanju propisane karence za vinske sorte (fungicidi mogu negativno utjecati na vinifikaciju ili neka svojstva mladih vina) (poseban oprez u zadnjim aplikacijama kod tzv. “tank-mix” kombinacija kad miješamo nekoliko vrsta fungicida radi istovremene zaštite vinove loze od više vrsta uzročnika bolesti, npr. plamenjače, pepelnice, sive plijesni i kisele truleži).

Tablica 2. Biološki članovi pokusa suzbijanja sive plijesni (Botrytis cinerea) u Međimurskom vinogorju tijekom 2022. godine

Članovi pokusaDoza (kg/lit./ha)Datumi tretiranja
PripravakDjelatna tvar16.6.26.6.30.7.30.8.
Vintec WGTrichoderma atroviride SC10,15++
Vintec WGTrichoderma atroviride SC10,05++++
*BACL 3Bacillus amyloliquefaciens4,0++++
PolyversumPythium oligandrum M10,5++++
Netretirano
*BACL 3 = pokusni uzorak dostavljen od tvrtke “Agrimatco”!

Prosječan izgled grožđa vinske sorte Rajnski rizling na tretiranom dijelu (2x Zenby SC) (slika 9) i netretiranom dijelu mikro-pokusa (slika 10), te prosječan izgled grožđa na dijelovima gdje su korišteni mikrobiološki pripravci (npr. Bacillus amyloliquefaciens 4x – slika 11, i Trichoderma atroviride 2x – slika 12) (Snimio M.Šubić (na dan 27.9. 2022.))

*Tablica 3. Kritična razdoblja i mogući godišnji Program suzbijanja neželjenih organizama vinove loze u kontinentalnim vinorodnim područjima

*Iskustva dobivena u poljskim makro pokusima u međimurskom vinogorju posljednje tri godine na vinskim sortama Sauvignon, Chardonnay, Rajnski rizling gdje je ukupno provedeno 8-9 aplikacija, uz prosječan razmak između tretiranja: 13,2-14,1 dana, te je između tretiranja zabilježeno prosječno oborina: 34,3-52,4 mm. Metoda aplikacije: vučeni traktorski raspršivači “Agromehanika” i “Zupan”, uz utrošak škropiva 200-450 lit./ha.

**Suzbijanje samo u područjima gdje je propisano “Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze, koju prouzrokuje štetni organizam Grapevine flavescence doreé MLO”.

Pročitajte više članaka bolestima i zaštiti vinove loze:

Godišnja preporuka za zaštitu vinograda

Plamenjača vinove loze

Pepelnica vinove loze

Štetni organizmi životinjskog podrijetla u vinogradima

Najvažniji tehnološki štetnici vinove loze

Suzbijanje američkog cvrčka nakon cvatnje vinograda

Biološka zaštita vinove loze

Prethodni članakPepelnica vinove loze
Sljedeći članakŠtetni organizmi životinjskog podrijetla u vinogradima
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.