fbpx
23 C
Zagreb
Četvrtak, 2 svibnja, 2024

Izdanja 2018.

pivarski ječam

Pivarski ječam – sve popularnija žitarica

0
Ječam je najkvalitetnija sirovina za proizvodnju slada koji se koristi u proizvodnji piva. Kod nas je pivarski ječam zadnjih godina sve popularnija žitarica te se površine zasijane ovom kulturom povećavaju. Pivarski ječam dozrijeva prije pšenice, otkup je sigurniji u odnosu na pšenicu, a i cijena je veća te su to najvažniji razlozi sve većeg zanimanja za ovu kulturu.

Kako u voćnjacima spriječiti štete od glodavaca i divljači?

0
Tijekom zime, u komercijalnim voćnjacima, hobi voćnjacima i na okućnicama susrećemo se s vidljivim štetama na korijenju, kori debla i grana uzgajanih voćaka, koje su svojim hranjenjem prouzročili srne, zečevi i voluharice.

Poljoprivreda budućnosti je poljoprivreda znanja

0
Početkom veljače u Hrvatskom saboru izglasan je Zakon o Hrvatskoj poljoprivredno- šumarskoj savjetodavnoj službi. To je bio povod razgovora sa Zdravkom Tušekom, ravnateljem Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.

Prilog broja: Oprema na farmi

0
Prema pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama, farma je svako domaćinstvo, objekt ili u slučaju držanja životinja na otvorenom, mjesto na kojemu životinje borave i/ili se uzgajaju ili drže. Kako bi njihovo držanje bilo u skladu s navedenim pravilnikom, ali i kako bi uzgajivači imali kompletirane proizvodne sustave i rješenja, ovaj prilog će pružiti pregled značajnije opreme koju bi svaka farma trebala posjedovati sukladno mogućnostima.

Što se i u kojoj količini smije sakupljati iz prirode?

0
Hrvatska obiluje prirodnim bogatstvom i resursima, pa je prema bioraznolikosti biljnih vrsta na 3. mjestu u Europi, s oko 5000 vrsta, kad se uzme u obzir i površina države. Čovjek od pamtivijeka koristi blagodati prirode, no u današnje doba potrebno je zakonski zaštititi našu floru i faunu, kako ne bi došlo do devastacije i nestajanja vrsta koje su komercijalno iskoristive i zanimljive. Novi Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta objavljen je u Narodnim novinama br. 114/17., te se primjenjuje počevši od 30. studenog 2017. godine.

Glazba kao lijek

0
Nemojte se iznenaditi ako vam liječnik propiše sljedeću terapiju: tri puta dnevnog po ‘’jednog Mozarta’’. Glazba može pružiti zdravo zadovoljstvo. U stvari, nedavno istraživanje je pokazalo da neki od nas doživljavaju glazbu uzbudljivijom od bilo čega drugog, uključujući i seks. Jedan dio tog uzbuđenja uzrokovan je snažnim hormonima - endorfinima, koji se stvaraju u mozgu za vrijeme slušanja glazbe. Ti hormoni imaju svojstvo olakšavanja bolova i izazivanja ugodnih, euforičnih stanja.
japanski cvjetni trips

Japanski cvjetni trips – novi štetnik našeg povrća i cvijeća

0
U Hrvatskoj je 2016., u vrtnom centru u Turnju, na biljkama hortenzije po prvi put nađen japanski cvjetni trips (Thrips setosus). To je azijska vrsta tripsa, proširena u Japanu, na Sumatri i u Južnoj Koreji. U Europi je prvi put zabilježena 2014. u Nizozemskoj, a nakon toga i u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Podrijetlo populacije štetnika nađene u Hrvatskoj nije poznato, ali se može pretpostaviti da je unesena hortenzijama iz Nizozemske.

Ostali članci u ovom broju

0
Čitajte u ovom broju:

Ekološka gnojiva s najboljim omjerom cijene i kvalitete

0
Tvrtka Pro-eco na našem tržištu nudi certificirana organska peletirana gnojiva svjetski poznatog proizvođača ILSA S.p.A. Gnojiva su već dugi niz godina prisutna na našem tržištu i već dobro poznata svim ekološkim, ali i integriranim proizvođačima. Pro-eco gnojiva dozvoljena su u ekološkoj proizvodnji i posjeduju sve potrebne certifikate.

Kako soliti sir u proizvodnji?

0
Sol je jedan od bitnih dodataka koji se koriste u proizvodnji sira. Sol ne samo da utječe na oblikovanje sira, već pomaže i u odvajanju sirutke iz gruša tijekom ocjeđivanja sira te kontrolira odvajanje sirutke i na taj način pomaže pretvaranje gruša u sir.
sobna šparoga

Sobna šparoga – biljka za svako mjesto

0
Sobna šparoga ili Asparagus je ukrasna, česta i popularna sobna biljka. Porijeklom je iz Južne Afrike i postoji više od 300 vrsta. Biljka nije zahtjevna, pa se preporučuje za početnike. Podjednako uspijeva u sjeni kao i na svijetlom mjestu.

Sve više OPG-a odlučuje se na uzgoj batata

0
Danas se batat smatra jednom od najhranjivijih vrsta povrća. Batat je znatno slađi od krumpira, arome su mu orašaste, slatke, meso može biti od bijele, žute do narančaste i ljubičaste boje, a prema nutritivnim vrijednostima zaslužuje visoko mjesto. Sadrži značajan udio vitamina A, koji u vrsti narančastog mesa doseže vrijednost čak 1.700 puta višu nego u običnom krumpiru.

Ekološko kozarstvo i ovčarstvo

0
Postoji čitav niz primjerene literature o držanju i ekonomskom vrednovanju malih preživača. Nažalost to se ne odnosi i na ekološko kozarstvo i ovčarstvo. Za eko-bio govedarstvo, peradarstvo, svinjarstvo, pčelarstvo itd. literature ne manjka, no nažalost literature za eko-bio kozarstvo i ovčarstvo nedostaje. Jasnu uputu i preporuku u liječenju veterina često odbija.

Isplativ uzgoj koštičavog voća

0
Voćne vrste se međusobno razlikuju prema brojnim morfološkim i biološkim osobinama te klimatskim uvjetima u kojima uspjevaju. Iako postoji više pomoloških klasifikacija, najprikladnijom se pokazala ona koja dijeli voćne vrste prema osnovnim obilježjima i građi plodova. Prema toj podjeli u koštićavo voće spada breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja i višnja koje pripadaju obitelji ružovki (Rosaceae). U ovu skupinu pripada i drijen, koji najčešće raste samoniklo i uzgaja se amaterski, a pripada obitelji drijenovki (Cornaceae).

Važnost očuvanja starih i otpornih sorti

0
Udruga vinogradara i voćara Cernik, novogradiški ogranak Udruge Živa Zemlja, Savjetodavna služba, LAG Zapadna Slavonija i OPG Hudolin iz Dragalića, uz potporu Brodsko-posavske županije, Općine Cernik, Hrvatskih šuma, Uprava Nova Gradiška i tvrtke Ravnica, pripremaju razmjenu sjemenja starih sorti povrća i po prvi put veću razmjenu plemki starih sorti voća, ali i plemki šumskih voćkarica pod nazivom „Sačuvajmo stare sorte“.

Dopunska obrada tla i priprema za proljetnu sjetvu

Dopunska obrada tla započinje zatvaranjem zimske brazde u rano proljeće. Grebenasta površina brazde je vrlo velika i zato se gubi mnogo vlage. Cilj zatvaranja zimske brazde je prekid kapilariteta tla na samoj površini.