Ljekovito bilje

Čaj od šipka mnogima je najdraži jutarnji napitak zbog ugodnog kiseloslatkastog i pomalo oporog okusa te lijepe crvenkaste boje. Sadrži znatne količine C vitamina pa djeluje na poboljšanje imunološkog sustava te olakšava tegobe vezane uz prehladu i gripozna stanja.

Dolaskom ljeta dozrijevaju raznobojne bobice u prirodi, ali i po vrtovima, okućnicama i plantažama. Bile samonikle ili uzgajane, jagode, maline, kupine, borovnice, brusnice, ribizi i ogrozdi ukusno su i osvježavajuće voće bogato vitaminima, mineralima, enzimima i antioksidansima koji su neophodni za očuvanje zdravlja i vitalnosti organizma. Kako imaju malu energetsku vrijednost, idealna su namirnica za osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i za sve one koji žele uštedjeti na kalorijama, a pri tome organizmu osigurati vrijedne nutrijente

Sjeme gorušice smatra se jednim od najzdravijih začina koji je osobito poznat kao osnova okusa začinskog namaza senfa, ali i kao prokušani narodni pripravak za obloge kod reumatskih tegoba i bolova.

Masnoće u krvi, što je uobičajen naziv za kolesterol i trigliceride, nužne su za dobro funkcioniranje organizma. No, tegobe nastaju ako njihova razina naraste iznad normalnih vrijednosti uzrokujući nastanak ateroskleroze, što dovodi do suženja krvnih žila, smanjene cirkulacije i srčanih bolesti. Uz promjenu prehrambenih navika, pri regulaciji masnoća u krvi pomoći će biljke koje djeluju na detoksikaciju jetre i bolje izlučivanje žuči kao što su maslačak, čičak, artičoka, kopriva, pirika, paprena metvica, konopljuša, sikavica itd.

Dok uživamo u zdravim i ukusnim plodovima pitomog kestena po parkovima i drvoredima dozrijeva i divlji kesten čiji plodovi nisu jestivi, ali čini čuda umornim nogama, bolnim venama i hemoroidima.

Na temelju stoljetnog iskustva čovjek je iz biljnog i životinjskog svijeta odabrao namirnice koje čine njegovu hranu. Zahvaljujući razvoju kemije, tehnologije i poljoprivrede, odnosno znanosti o hrani i prehrani, danas nam je poznat veći broj namirnica nego u prošlosti. Uobičajeno ih svrstavamo u skupine, ovisno o podrijetlu, kemijskom sastavu i njihovoj ulozi u organizmu.

Ljekovito bilje
U kategoriju ljekovitog bilja spadaju kamilica, menta, kadulja, ružmarin, stolisnik, komorač i timijan, uzgojeni na oranicama.

Jednogodišnja je vrsta, ali prema novijim istraživanjima postoje i višegodišnje vrste. Stabljika je nježna, uspravna, poslije može polegnuti. Naraste 20 - 50 cm visoko pa i više. Liske su eliptične.

Za pripravljanje ljekovitih pripravaka maslačak ili radič koristan je od korijena do lista i cvijeta, a list je popularan i kao prva proljetna salata. Njegova je popularnost povećana razvojem ekopoljoprivrede, primjenom ekološkog komposta, u čemu i maslačak igra veliku ulogu.

Voće je zbog specifičnog sastava i kombinacije tvari eliksir kvalitetnijeg života. Sadrži mnoge vitamine, bogato je vlaknima i ostalim hranjivim sastojcima, a siromašno solima. U njemu nalazimo i mnoge tvari koje djeluju antioksidacijski.

Udomaćena na Sredozemlju, ali i na sjeveru Hrvatske, služi za dobivanje eteričnih ulja, ali i kao lončanica koja je sve traženija na kontinentu. Ulja djeluju baktericidno i protugljivično, mogu biti i analgetici, a napredni vlasnici biovrtova sade ju jer se pokazala izvrsnim sredstvom protiv nekih štetnika na povrću.

Mirisne i začinske biljke zasljepljuju osjetila i stvaraju ugođaj, nadahnjuju oči i čudesno laskaju nosu i nepcu. Ne uživajte u vrtu i balkonu samo očima, priuštite i svom nosu ljetno-mediteranski užitak na balkonu ili terasi.

Hladne ruke i stopala i onda kad smo odjeveni u skladu s vremenskim prilikama i ne boravimo u prostoru s preniskom temperaturom, znak su usporene cirkulacije krvi. Razlog mogu biti određene bolesti (pr. reumatoidni artritis), uzimanje nekih lijekova, pušenje, ali i genetsko naslijeđe.

Crni sljez raste kao korovska biljka u blizini ljudskih naselja, po poljima, livadama i krševinama, od nizinskih do planinskih predjela. Od davnina se koristi kod kašlja i prehlade, a danas se često i uzgaja.

Ova skromna biljka i danas raste po krovovima seoskih kuća, staja i drvarnica, ali je zbog svoje izdržljivosti i mogućnosti opstanka i u najtežim uvjetima omiljena kao lončanica i na modernim balkonima.

Buhač, podrijetlom iz Dalmacije, imao je dugu tradiciju uzgoja u nas zbog svojega insekticidnog djelovanja. Početkom 20. stoljeća bio je vrlo značajni izvor prihoda. Velika proizvodnja i niske cijene suhog buhača u Keniji, Japanu i dr., uz prateću preradbenu industriju, potpuno je ugasila našu proizvodnju još prije oko 40 godina. No, posebnu insekticidnu moć buhača nisu uspjeli zamijeniti nikakvi kemijski preparati.