Ostalo

Turistička sezona u punom je jeku no potražnja za živim svinjama na domaćem tržištu nije izražena kao što se očekivalo. Usprkos tomu krajem srpnja na tržištu ipak bilježimo blagi rast cijena živih svinja.

Škriplin
Polyporus squamosus (Fr. ex Hud son)
U narodu je poznat po imenu škripanj, škripavac i ljuska starupičarka. Narod ga rado ubire i pripravlja na razne načine, dok je mlad.

Borov vrganj
Boletus pinicola Vittadini
Boletus Pinophilus Pilat et Dermek U narodu ga još nazivaju Crveni vrganj (Pilat et Dermek), prema češkim autorima Pilatu i Dermeku. Borov vrganj smatra se jednom od najboljih vrsta vrganja.

Najbrža je i najskuplja metoda formiranja novog travnjaka kupnja bala već uzgojene trave. Nažalost, kako većina nas nema viška novca u džepu, ako ste već izdvojili veću svotu za ovakav tip travnjaka, bitno je da vam i uspijeva.

Sukladno Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, propisani su modeli državne potpore, programi u sklopu pojedinih modela, iznosi potpore za pojedine proizvodnje, uvjeti za ostvarivanje te korisnici državne potpore.

Ožujka
Hygrophorus marzuolus (Fr.) Bres.
Ožujka je naša poznata gljiva koja se javlja vrlo rano od veljače pa sve do svibnja. U narodu je još nazivaju martovka, snježnica, proljetna sočnica, snješka i marčevka.

Kod nas je posljednjih godina povećano zanimanje za uzgoj gljiva, osobito šampinjona i bukovača, ali i drugih manje poznatih vrsta gljiva kao pr. šii take i dr. U Đurđevcu, primjerice, postoji i Udruga hrvatskih uzgajivača gljiva. Šampinjoni (Agaricus bisporus) su najzastupljeniji u proizvodnji gljiva i kod nas i u svijetu.

Neki sade cvijeće, neki voćke, a zašto ne biste pokušali sa zasnivanjem travnjaka? Zapravo prilično nepravedno, ljudi travu ne smatraju nečim što se sustavno i planski uzgaja, no, ona uvelike pridonosi cjelokupnom izgledu vrta. Ne možete planirati lijepu cvjetnu gredicu bez lijepo uzgojenog travnjaka.

Sada je pravo vrijeme za pripremu trupaca za uzgoj gljive bukovače, jer je u tijeku sječa šuma. Trupce s micelijem bukovače možemo zasijavati tijekom cijele godine i gljive brati tijekom cijele godine. Šumski radnici prvi su uzgajali bukovaču oko svojih kuća.

Osuvremenjivanje proizvodnje rasada pratilo je i uvođenje suvremenih repromaterijala i opreme. Time je značajno olakšan rad, smanjen rizik proizvodnje, a dobiveni krajnji proizvod znatno je bolje kakvoće, što je svakako dodatna sigurnost za kasniju proizvodnju.

U zemljama s razvijenom plasteničkom proizvodnjom, povrće se sve intenzivnije uzgaja kao tzv. supstratkultura. Folija za pokrivanje znatno je dugotrajnija, koristi se jednoslojna ili dvoslojna, poput balona za napuhavanje.

Suvremena tehnologija uzgoja povrća, cvijeća i začinskog bilja podrazumijeva korištenje rasada vrhunske kakvoće, koji glede bioloških svojstava, fiziološkog stanja i fitosanitarne ispravnosti zadovoljava najviše standarde. Kako proizvesti kvalitetni rasad koji će omogućiti isplativu i sigurnu proizvodnju?

Prohladno vrijeme koje je započelo nešto prije nego prošle godine pogoduje tradicionalnoj svinjokolji i konzerviranju mesa te pripravljanju različitih vrsta kobasica za vlastite potrebe. Kako smo prošle godine u ovo vrijeme opisali gotovo sve faze u svinjokolji (izbor svinja za klanje, klanje i otvaranje trupa, obrada polovica, zamrzavanje mesa, soljenje mesa, dimljenje mesa, sušenje i zrenje te osnovni postupak pripravljanja kobasica), sada ćemo preporučiti najznačajnije recepte za pripravljanje domaćih kobasica.

Prva četiri plastenika jagoda koje se uzgajaju prema američkom modelu, svečano su otvorena u Rovišću kraj Bjelovara i u Đakovu. Plastenici su otvoreni u sklopu projekta “Operativni program JAGODA”, jednog od najvećih ovogodišnjih razvojnih programa namijenjenih malim i srednjim poduzetnicima. Operativni program, vrijedan 35 milijuna kuna, pokrenuli su Centar za poslovno savjetovanje MARČIK i poljoprivredna zadruga branitelja DOMOVINA, uz financijsku potporu Jadranskog osiguranja d.d. i Hypo Alpe-Adria-Banke d.d.

Zatvoreni uzgoj poljoprivrednih kultura omogućava potpuni nadzor svih čimbenika koji utječu na proizvodnju.

Kad spomenemo vrganjevke, obično se pomisli na vrganje, naše najpoznatije gljive. No, u porodici vrganjevki nalazi se više rodova, čiji su predstavnici manje poznate, ali ne manje kvalitetne gljive. Rastu u miješanim, ali i u crnogoričnim šumama, često u velikim količinama.