Rubrike

Kopar (Anethum groveolens) jednogodišnja je biljka povrća, čiji se listovi koriste kao začin u mnogim jelima, a istovremeno djeluje kao ljekovito povrće. Kao povrće kopar se koristi u pripravljanju juha i umaka, i kao dodatak varivima.

S približavanjem ljetnih vrućina, sve nam je važnija hladovina u vrtu. Hladovinu nalazimo u sjeni kuće, na natkritoj terasi, pod suncobranom, u sjenici i ispod pergole, ali ipak je nezamjenjiva hladovina što ju pruža krošnja razlistalog stabla.

Otkako je prošle godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva objavilo Pravilnik o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljiti objekti registrirani za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, javlja se sve veći broj OPG-a zainteresiranih za preradu mlijeka na vlastitim gospodarstvima. Pravilnikom su definirani uređenje, oprema, način rada, djelatnici i higijenske mjere u takvim objektima.

Jedan od vrlo vrijednih darova prirode i pčela je propolis! Budući da je dokazano njegovo djelovanje, odnosno sprječavanje rasta i uništavanje nekih bakterija i gljivica, te djelovanje na viruse, s pravom nosi naziv “prirodnog antibiotika”! Kad upoznamo njegovo djelovanje shvatit ćemo kako propolis možemo koristiti preventivno, terapijski, te u rekonvalescenciji!

S obzirom na građu probavnog trakta i vrstu hrane koju uzimaju, kuniće ubrajamo u biljoždere. Raznolika i pravilnoodabrana hrana osnova je za očuvanje zdravlja, ali i zaoptimalnu proizvodnju. Osnovna krmiva kojima se koristimo u hranidbi kunića možemo podijeliti u nekoliko skupina: zelena krmiva, suha krmiva, korjenjače i gomoljače, zrnevlje žitarica i mahunarki, otpatci i nusproizvodi prehrambene industrije, industrijski pripremljena hranate mineralni i vitaminski dodaci.

Tikva se ubraja u najstarije vrste povrća, jer su je koristile stare američke civilizacije prije više od 4000 godina. Ima više vrsta tikava, no, najviše se uzgajaju tri vrste: obična tikva, bundeva i muškatna tikva.

Routh Stout, autorica mnogih knjiga, između kojih “Vrt bez motike” (možemo nabavitii u našim knjižarama), uvijek je preporučivala malčiranje, slojeve, brežuljke,gomile...

Unatoč poslovičnoj sporosti, zahvaljujući sposobnosti stvaranja brojnog potomstva, blagim zimama, dugim kišnim razdobljima i velikoj proždrljivosti, puževi su iz godine u godinu sve teže uhvatljivi štetnici u našim nasadima. Stoga nam se i ovoga proljeća valja prisjetiti uobičajenih mjera suzbijanja, ali nam je isto tako dužnost proizvođače upoznati s novim spoznajama i iskustvima.

Na škrtoj zemlji dalmatinskog zaleđa oduvijek je vladala oskudica. U tako nepovoljnim životnim prilikama spontano se razvio jedan dinarski tip živičarke, kojega još davne 1914. godine, kao regionalnu posebnost, opisuje Armin Arbeiter u knjizi “Handbuch der Nutzgeflügelzucht für Österreich und die Donauländer”.

Dinja pripada skupini povrća s velikom hranidbenom vrijednosti. Za prehranu se rabi kao svježa namirnica s puno sladora, betakarotena i kalija. Djeluje osvježavajuće, posebice u vrelim ljetnim mjesecima kad je i najcjenjenija.

Kupusnjače ubrajamo među najvažnije povrtne kulture po proizvodnji i površinama u svijetu. Ističu se njihova hranidbena, ljekovita i sideratna (biofumigantna) svojstva. Među brojnim vrstama unutar roda Brassica ističu se kupus (B. oleracea var. capitata), kelj (B. oleracea var. sabauda), cvjetača (B.oleracea var. botrytis) i brokula (B. oleracea var. italica).

Hrvatsko stočarski centar, Ustanova za upravljanje sportskim objektom hipodrom Zagrebi Hrvatski konjički savez organizirali su I. smotru rasplodnih pastuha. Bili su pokazivaniu zatvorenom manježu zagrebačkog hipodroma, a ispunjene tribine gledališta pokazale su da je zainteresiranost uzgajivača za ovakvim manifestacijama velika.

Pokušajmo na trenutak osluhnuti harmonično zujanje pčela u košnici. . . Nakon toga prihvatimo njihov iznimni proizvod koji nam poklanjaju i osjetit ćemo harmoniju zdravlja našeg organizma!

Biološko suzbijanje lisnih uši na povrću i cvijeću u zaštićenom prostoru provodi se primjenom parazitskih osica i nekoliko vrsta grabežljivaca.

Pri uzgoju kultura u zaštićenim prostorima (staklenici, plastenici) ukupna količina vode potrebna biljkama dodaje se navodnjavanjem. Vrlo često u praksi se navodnjavanje u zaštićenim prostorima obavlja prema nahođenju proizvođača, odnosno voda se dodaje na temelju iskustva i vizualne procjene. Ovako nestručan pristup neminovno dovodi do nepovoljnog vodnog režima u supstratu, i upravo je to često ograničavajući čimbenik za visoke i kvalitetne prinose.

Slanutak pripada vrlo rijetkim vrstama povrća koje se mogu češće proizvoditi na istoj površini bez smanjenja uroda. To je velika prednost za sušna područja, gdje ne postoji mogućnost natapanja.