Rubrike

Stolne sorte grožđa se koriste prvenstveno za konzumaciju u svježem stanju, te manjim dijelom za preradu sušenjem, konzerviranjem, kandiranjem i slično. Većina sorata stolnog grožđa ima puno manje šećera od vinskih sorata, te krupnije bobice s više mesa, pa stoga nije namijenjena proizvodnji vina. Takve sorte zahtijevaju i drugačiju tehnologiju uzgoja od vinskih sorata, te puno više ručnog rada koji poskupljuje proizvodnju. Uglavnom se uzgajaju u visokim uzgojnim oblicima, najčešće pergolama ili tendonima, povezanim jakom armaturnom mrežom. Zbog toga je proizvodnja stolnog grožđa strogo specijalizirana djelatnost, s dosta visokim početnim ulaganjima.

Iako pri spomenu na pretpristupni program IPARD, većina uglavnom pomisli na ulaganja isključivo u poljoprivrednu proizvodnju, IPARD program nudi i brojne mogućnosti za ulaganja u nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnom području.

Vinogradarska je proizvodnja jedna od najvažnijih poljoprivrednih djelatnosti na našem području. Suočeni s brojnim čimbenicima koji tu proizvodnju ugrožavaju, proizvođači nastoje odabrati najbolji i najkvalitetniji pristup tehnologiji proizvodnje i zaštiti vinove loze. Kvalitetan rast i razvoj loze, i na kraju kvalitetnu proizvodnju vina, u najvećoj mjeri ugrožavaju bolesti, štetnici i korovi.

Ekološki uzgoj jagode u Hrvatskoj vrlo je malo zastupljen. Dobro iskorištavanje proizvodnih kapaciteta tla te ostvarivanje većih prihoda po gospodarstvu u odnosu na mnoge druge poljoprivredne kulture, što je posebno značajno za brdsko-planinska područja, jagodu čini vrlo korisnom i isplativom voćnom kulturom.

Medvjeđi luk, koji se po mirisu i ljekovitim svojstvima može usporediti s bijelim lukom, u tradicionalnoj se medicini najčešće koristi za snižavanje krvnog tlaka, smanjivanje povišenih masnoća u krvi te preventivno protiv ovapnjenja žila. U zadnje vrijeme postao je i jedna od najpopularnijih samoniklih proljetnih biljaka u kulinarstvu.

U „Narodnim novinama“ broj 20/13 objavljen je Pravilnik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Radi se o podzakonskom aktu čija je svrha normativno oblikovanje uvjeta za obavljanje dopunskih djelatnosti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, čime se obavljanje takvih djelatnosti izvlači iz netransparentne „sive zone“, te omogućuje obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima obavljanje dopunskih djelatnosti i ostvarivanje prihoda od istih unutar propisanih okvira.

Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika organizira konferenciju mladih poljoprivrednika uz potporu Agencije za mobilnost i programe EU kroz program „Mladi na djelu“.

Novim izmjenama Pravilnika o provedbi mjere 101 IPARD programa proširene su mogućnosti ulaganja poljoprivrednih gospodarstava koja se planiraju natjecati za IPARD potporu. Najvažnije izmjene odnose se na mogućnost ulaganja u kupnju poljoprivredne mehanizacije u svim sektorima unutar mjere 101 te mogućnost ulaganja u postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Zadnjih godina u Hrvatskoj se počinje s intenzivnijim uzgojem borovnica i brusnica, pogotovo u području Gorskog kotara i u okolici Zagreba, ali i drugim dijelovima Hrvatske gdje postoje povoljniji uvjeti za uzgoj ove vrlo korisne voćne vrste. Kao i na drugim kultiviranim biljkama tako se i na borovnicama javlja veliki broj bolesti, a u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su: palež cvjetova ili siva plijesan, rak stabljike, antraknoza plodova, pjegavost lišća, hrđa, crvenilo lišća, trulež korijena i dr.

Iako se uzgojem povrća u zaštićenim prostorima smanjuju rizici od nepovoljnih klimatskih uvjeta te se omogućuje kontinuirana opskrba tržišta, u Hrvatskoj je dominantna proizvodnja povrća na otvorenom. No, primjenom suvremenih tehnologija u uzgoju plodovitog povrća na otvorenom (cijepljenje, malčiranje, izravno prekrivanje, fertirigacija) moguće je uz smanjena ulaganja, u odnosu na uzgoj u zaštićenom prostoru, produžiti razdoblje uzgoja te ostvariti zadovoljavajući prinos i kvalitetu plodova.

Rosopas, kičica, artičoka, smilje, pelin, maslačak, paprena metvica i povrtnica samo su neke od ljekovitih biljaka koje sadrže tvari koje potiču izlučivanje žuči, smiruju grčeve i smanjuju bolove kod upale žučnog mjehura i žučnih kanala te pomažu izlučivanje manjih žučnih kamenaca iz organizma.

Krajem ožujka u Hrvatskom saboru izglasan je novi, dugoočekivani Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji je objavljen u Narodnim novinama 39/13. Bio je to povod za razgovor s ravnateljicom Agencije za poljoprivredno zemljište dr. sc. Smiljanom Goreta Ban.

Klasičnom proizvodnjom rajčice po četvornom metru se može ostvariti 5 do 10 kilograma ploda, dok se proizvodnjom u zaštićenim prostorima može dobiti do 40 kg, u domaćim uvjetima, pa sve do 60 kg koliko se ostvaruje u Nizozemskoj. Naravno, uzgoj u zaštićenom prostoru zahtjeva znatno veće proizvodne troškove, od kojih se posebno ističe trošak grijanja.

Hrvatska 01.07.2013. godine ulazi u EU. Tim datumom mijenjaju se mogućnosti i način povlačenja dostupnih sredstava. U ovu svrhu razvija se nacionalna mreža LAG-ova (tijela namijenjena podršci ruralnih regija). LAG-ovi se financiraju sukladno LEADER pristupu. No, što predstavljaju ti pojmovi?

Novim izmjenama Pravilnika o provedbi mjere 101 IPARD programa proširene su mogućnosti ulaganja poljoprivrednih gospodarstava koja se planiraju natjecati za IPARD potporu. Najvažnije izmjene odnose se na mogućnost ulaganja u kupnju poljoprivredne mehanizacije u svim sektorima unutar mjere 101 te mogućnost ulaganja u postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

U Hrvatskoj su strne žitarice po površini druga kultura po važnosti. Najznačajnije vrste strnih žitarica koje se uzgajaju u Hrvatskoj su pšenica i ječam, a manje značajne su zob, raž i pšenoraž (tritikale). Glavna podjela prema vremenu sjetve i dužini vegetacije je na ozime i jare. Ozime imaju veći značaj jer zauzimaju veće površine i daju veće prinose. Siju se u jesen, te prezimljuju u fazi od nicanja do busanja.