Rubrike

IPARD mjera 101 obuhvaća ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice. Ulaganja u sklopu mjere 101 mogu se provesti u ruralnim područjima RH, odnosno na cijelom njenom teritoriju izuzev u naseljima Zagreb i Sesvete.

Mnoštvo propisa kod eko pčelarstva stvara dodatni trošak koji se osjeti i u konačnoj cijeni meda. Uz izbor odgovarajućeg načina pčelarenja, zaštite zemljopisnog podrijetla, te vrste meda, potrebno je istovremeno raditi na izobrazbi i učinkovitijoj organiziranosti pčelara. Organiziranjem se proizvođači preko udruga i saveza mogu zaštititi prilikom dorađivanja legislative i lobirati kada je to potrebno.

Kruška je jedna od najstarijih voćnih vrsta, ali uzgajalo se svega nekoliko sorata dok belgijski i francuski oplemenjivači krajem 18. stoljeća nisu stvorili veći broj sorata koje su uzgajali naše bake i djedovi. Neke od tih sorata susrećemo u uzgoju i danas.

Ekološki uzgoj jabuka, uz povrće, maslinu i vinovu lozu, ima najveću perspektivu u sveukupnoj ekološkoj poljoprivredi Republike Hrvatske. Zanimanje za ekološki uzgoj jabuka u Hrvatskoj je u stalnom porastu u posljednjih nekoliko godina, što se objašnjava tradicijom ove proizvodnje i sustavom državnih poticaja za podizanje novih nasada jabuke, te prelaskom iz konvencionalne u ekološku proizvodnju.

Trenutno se u Hrvatskoj nalazi 22 mljekomata, a potražnja će biti sve veća, jer mljekari postaju svjesni važnosti alternativnih načina plasmana mlijeka. Osim što svaki registrirani proizvođač mlijeka ima pravo prodati 12.000L mlijeka godišnje na kućnom pragu, on može neprerađeno sirovo mlijeko plasirati i putem mljekomata.

Postoje brojni razlozi - visokovrijedna proizvodnja, veći povrat uloga od tradicionalnih usjeva, mogućnost dužeg skladištenja, manja opasnost od štetnika i bolesti, može se uzgajati kao međuusjev, potražnja na manjim tržnicama i lokalnom tržištu, uzgoj moguć na manjim površinama i prodaja u manjim količinama.

U integriranoj se proizvodnji nastoji poticati biološka raznolikost, a za razliku od ekološke proizvodnje dopušteno je korištenje pripravaka kemijskog podrijetla, ali samo onih za koje je dokazano da nemaju negativan utjecaj na prirodno prisutne korisne organizme – prirodne neprijatelje štetnih organizama.

Kontinentalna klima sjeverozapadne Hrvatske omogućuje uzgoj rane proljetne korabice na otvorenom. Ta korabica dospijeva za berbu krajem svibnja i u lipnju, prije razdoblja visokih temperatura. Prekrivanje usjeva agrotekstilom može pospješiti berbu za 7 do 14 dana. Za ljetno razdoblje berbe mogu se uzgajati samo kultivari otporni na končavost uz pažljivo natapanje. Uzgoj kasnijih kultivara omogućuje berbu do kraja listopada.

Jela s roštilja predstavljaju tradicionalni oblik pripravljanja hrane, a u ovom prilogu naći ćete od jednostavnih pa sve do složenijih recepata za pripremu predjela, salata, jela od peradi, svinjetine, janjetine, teletine, junetine, kunića, divljači, riba, povrća i deserta.

Trenutno se na razini EU komisije vodi rasprava koja će rezultirati zakonom u kojemu će biti objedinjeno oko 15 trenutno vrijedećih Direktiva. Radi se o tako zvanom krovnom zakonu kontrole čistoće sjemena namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji, koji bi po svojoj važnosti, bio iznad nacionalnog zakonodavstva pojedinih država članica EU.

Pravilnik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima predstavlja prvi pokušaj sustavnijeg reguliranja obavljanja dopunskih djelatnosti na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Održivo stočarstvo obuhvaća sustave proizvodnje koji se temelje na korištenju pašnjaka. Ovakav sustav značajno poboljšava dobrobit životinja, djeluje na očuvanje okoliša, a rezultati su proizvodi (prirast mesa, jaja i mlijeka) koji su ukusniji i nutricionistički vrijedniji. Istraživanja pokazuju da je držanje životinja na pašnjacima vrlo korisno za njihovo zdravlje, a proizvodi od ovako držanih životinja su bolji za zdravlje potrošača jer sadrže manje masti i kalorija, a više vitamina i dobrih masnih kiselina.

Zahvaljujući novim znanstvenim dostignućima u selekciji podloga, suvremenim sortama, te uvođenjem novih tehnologija u uzgoju (posebno prikladnih uzgojnih oblika), trešnja nakon dugotrajne stagnacije i/ili nazadovanja postaje zadnjih desetak godina jedna od najrentabilnijih voćnih vrsta. Tome pogoduje spoznaja da su plodovi trešnje rano i kvalitetno voće koje na tržištu postiže visoke prodajne cijene.

Razvoj održivih sustava stočarske proizvodnje, koji mogu zadovoljiti financijske i ekološke zahtjeve, jedan je od primarnih ciljeva u zemljama razvijenog zapada. Takav se koncept temelji na niskim ulaganjima i smanjenju troškova proizvodnje, kako bi se nadoknadio manjak financijske dobiti i sačuvao okoliš. Glavna odrednica koja usmjerava organizaciju sustava proizvodnje mlijeka k napasivanju je odnos cijene mlijeka i stočne hrane. Proizvodnja mlijeka na pašnjacima bitno snižava troškove proizvodnje, uz mogućnost vrlo visoke proizvodnje mlijeka po hektaru. Proizvodnju temeljenu na oraničnim površinama i hranidbi u štali karakterizira skuplja proizvodnja, ali i mogućnost veće proizvodnje mlijeka po kravi. Pašnjačkok korištenje krme kod mliječnih goveda u nas je još uvijek nedovoljno rašireno.

Brojne biljke sadrže djelatne tvari koje smiruju kašalj, ublažavaju upale sluznice usne šupljine i ždrijela, olakšavaju izlučivanje sluzi iz dišnih organa, pomažu kod bronhitisa itd. Trputac, plućnjak, dobričica, divizma, kadulja, jaglac, podbijel, islanski lišaj i borove iglice najčešće se koriste kod tegoba dišnih organa.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izvršila je novu isplatu za odobrene zahtjeve za potporu u ukupnom iznosu od 476,6 milijuna kuna.