Japanski dvornik – dar prirode ili korov?

Japanski dvornik – dar prirode ili korov?

0
Japanski dvornik je česta višegodišnja biljka, koja može narasti do 3 metra visine, a u svijetu je poznatija kao američki ili meksički bambus zbog oblika stabljike čiji članci samo podsjećaju na pravi bambus. Japanski dvornik je koncentrirani izvor korisnih tvari resveratrola i emodina. Resveratrol je biljni hormon, antibiotik koji stvaraju biljke koje su pod stresom, za koji se otkrilo da ima brojne pozitivne učinke na zdravlje. Utječe na produžetak života, djeluje antikancerogeno, antivirusno te usporava starenje. Resveratrol nalazimo i u crnom vinu.
Kako i gdje prezimljuju bolesti i štetnici vinove loze

Crna pjegavost širi se vinogradima

0
Prve mjere usmjerene kemijske zaštite vinove loze provodimo početkom vegetacije od razvojnog stadija vunastog pupa, prvenstveno protiv štetnih grinja, štetnih gusjenica i uzročnika crne pjegavosti. Najčešće ne uzrokuje izravne štete na grož đu pa je vinogradari iz tog razloga podcjenjuju, ali loza se postupno iscrpljuje, urodi iz godine u godinu opadaju, pa na taj način postoje podaci o štetama do 30%!
Pravilnik o vinskom i voćnom octu

Pravilnik o vinskom i voćnom octu

0
Na temelju Zakona o vinu (Narodne novine br. 96/03) donesen je Pravilnik o vinskom i voćnom octu (Narodne novine br. 121/05; 53/06 i 26/11) koji definira i regulira proizvodnju octa. Posljednja izmjena i dopuna Pravilnika donijeta je u Narodnim novinama broj 26/11. Kako je ta izmjena objavljena u Narodnim novinama 2. 3. 2011. godine, ona je stupila na snagu te su proizvođači dužni poštivati sve do sada propisane odredbe. Što regulira ovaj Pravilnik? Na prvom mjestu daje definicije proizvoda čiju proizvodnju regulira. Pravilnik „poznaje“ sljedeće proizvode: vinski ocat, kvasina, balzamski ocat, voćni ocat, aromatizirani ocat, vino za proizvodnju octa i voćno vino za proizvodnju voćnog octa. Da bi proizvođač mogao započeti proizvodnju mora ispuniti neke uvjete.
Uzgoj povrća u zaštićenim prostorima

Uzgoj povrća u zaštićenim prostorima

0
Zaštićeni prostori su svi načini zaštite biljaka od nepovoljnih klimatskih uvjeta, čime se omogućava proizvodnja na određenom prostoru i u određenom vremenu dok ista ta proizvodnja nije moguća na otvorenom. Uzgoj u zaštićenim prostorima značajno se razlikuje od uzgoja na otvorenom. Glavna svrha uzgoja u zaštićenim prostorima je očuvanje topline koja se nakuplja od svjetlosne energije sunca ili uvodi sustavima grijanja.

Sijanje novih travnjaka za proizvodnju krme

0
Od ukupnih poljoprivrednih površina u RH više od 50% čine travnjaci (najviše pašnjaci oko 40%, a ostatak su livade). Travnjaci su u nas nedovoljno iskorišten potencijal za osiguranje jeftine krmne baze i intenziviranja stočarstva. Razlozi sijanja novog travnjaka Većina najkvalitetnijih livada pretvorena je u oranične površine, ostale su samo površine koje zbog otežavajućih čimbenika nije bilo moguće pretvoriti u oranice. Ovi travnjaci se uglavnom odlikuju niskom produktivnošću i slabom kvalitetom krme, odnosno nepovoljnim botaničkim sastavom. Sijani travnjaci nastaju zbog sve većih potreba za kvalitetnom voluminoznom krmom u stočarskoj proizvodnji.
Mrkva pravilnog korijena

Mrkva pravilnog korijena

0
Mrkva se u povrtnjaku uzgaja zbog zadebljalog korijena, uglavnom narančaste boje koji se u ishrani može koristiti kao svjež, kuhan ili prerađen. Stoga je cilj svakog proizvođača mrkve, bilo da proizvodi za tržište ili osobne potrebe, uzgojiti lijepe, pravilne i ujednačene korijene, što nije uvijek lako postići.

Dioksini u hrani za ljude i životinje

0
Dioksini su već 60-ih godina prošlog stoljeća identificirani kao značajna prijetnja zdravlju ljudi i životinja, odnosno potencijalna kemijska opasnost koja ne smije ući u prehrambeni lanac. Kao i u slučaju pesticida i drugih kemijskih onečišćivača, i ovdje važnu ulogu za sigurnost hrane koju će konzumirati ljudi ima hrana za životinje. Slučajevi ugibanja životinja (peradi i dr.) koje su konzumirale hranu onečišćenu dioksinima pokazali su da se radi o vrlo toksičnim tvarima, a u vrlo malim količinama. Osamdesetih godina potvrđeno je da je značajan izvor dioksina postupak spaljivanja komunalnog otpada, pa su pronađene povećane količine dioksina na pašnjacima i posljedično – u mlijeku krava. Ipak, tehnološkim napretkom ovaj način onečišćenja okoliša se vremenom smanjivao, pa je i količina dio ksina u mlijeku dobila silazni trend. Drugim izvorima dioksina zabilježeni su kaolinska glina, koli

Bespovratna sredstva za poljoprivredu i lovstvo

0
Zagrebačka županija raspisala je natječaje za dodjelu 5,9 milijuna kuna bespovratnih sredstava za razvoj poljoprivrede, ruralnog razvitka i šumarstva kao i 1,2 milijuna kuna bespovratnih sredstava za razvoj i unapređenje lovstva. Natječaji za dodjelu navedenih sredstava raspisani su, a zahtjevi za subvencije podnose se do 31. kolovoza odnosno do 30. studenog 2011. godine, ovisno o vrsti subvencije.
SADNJA VINOVE LOZE

Sadnja vinove loze

0
Vrijeme sadnje ovisi o klimatskim uvjetima, tipu tla i načinu proizvodnje sadnog materijala. Jednogodišnji cjepovi mogu se zapravo saditi od vremena njihova vađenja iz prporišta pa sve do kasnog proljeća. U lakim i propusnim tlima toplijega klimata sadnja se može obaviti tijekom jeseni i zime, ako to vremenske prilike dopuštaju, dakle, u onim područjima gdje nema opasnosti od jakih zimskih mrazeva. To se preporučuje zbog toga što korijen cijepa, kad nastupi toplije vrijeme, započinje s rastom i drugom aktivnošću.

Privremeno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države

0
Poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koje su poljoprivredna gospodarstva imala upisano u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava u 2010. godini sukladno Odluci o privremenom raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 132/09), ostaje privremeno upisano u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava na ime dotadašnjih korisnika dok ne bude stavljeno u neki od oblika raspolaganja zemljištem sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu i uz uvjet da za to zemljište već nisu sklopljeni valjani ugovori o raspolaganju sukladno Zakonu.
Najčešće pogreške pri prskanju zaštitnim sredstvima

Najčešće pogreške pri prskanju zaštitnim sredstvima

0
Ispravnim nanošenjem pesticida ne truje se ni proizvod ni okoliš. Treba znati što treba uskladiti. Čimbenici su: biljna vrsta i sorta, stadij porasta, visina biljaka, struktura gornje površine lista, stanje (situacija) ishranjenosti, utjecaj (pritisak) okoliša, vremenski prostor aplikacije, vrsta zaštitnog sredstva, radna brzina, vjetar, temperatura, vlažnost zraka, kapacitet prskalice i raspoloživi sati prskanja.
Kvasac uzročnik kvarenja vina

Kvasac uzročnik kvarenja vina

0
Danas je već poznat velik broj mikroorganizama koji svojom prisutnošću u vinu utječu na organoleptička svojstva, kako u pozitivnom smislu tako i u negativnom. Od negativnih mikroorganizama osim bakterija i plijesni, zastupljene su i neke vrste kvasaca. Kvarenje se očituje u promjenama mirisa vina na plastiku, spaljeno, mokraću itd. Enolozi to nazivaju “brett“ mirisom. Pojava ovog kvasca češće je zabilježena u crnim vinima.
Izbor traktora u 2011.

Izbor traktora u 2011.

0
Traktor je stroj namijenjen vožnji, vučenju i guranju uređaja koji se ne mogu pokretati sami i često nemaju vlastito napajanje energijom. Najčešći opis traktora jest: vozilo namijenjeno vučenju drugog vozila ili objekta.
Uzgoj presadnica duhana u hidroponima

Uzgoj presadnica duhana u hidroponima

0
U Hrvatskoj su se duhanske presadnice tradicionalno uzgajale u gredicama natkrivenim polietilenskom folijom. Nedostatak takve proizvodnje jest potreba za velikom površinom gredica, velika potreba ljudskoga rada, prerastanje presadnica, neujednačenost presadnica i oštećenje korijena presadnica, loše primanje presadnica nakon sadnje u polje i neujednačen usjev za berbu listova, što rezultira nižim prinosom i, posebno, lošijom kvalitetom lista.
Neobične sorte rajčica

Neobične sorte rajčica

0
Kad spomenemo rajčice svi mahom pomislimo na one “obične”, crvene rajčice, čiji plodovi, ovisno o sorti, mogu biti okrugli ili ovalni, sitniji ili krupniji, no neke sorte mogu se, bez pretjerivanja, nazvati vrlo neobičnim rajčicama, jer će veličinom ili oblikom biljke te, prije svega, bojom i okusom plodova iznenaditi svakog znatiželjnog vrtlara koji ih pokuša uzgojiti iz sjemena.
Divlji šipak - razmnožavanje

Divlji šipak – razmnožavanje

0
Naš pretplatnik pita kako se mogu dobiti sadnice iz posječenih šipkovih grančica od kojih bi ujedno želio osnovati plantažu. Odgovara naš stručni suradnik Goran Fruk, dipl. ing.