Povrćarstvo

Spontanim križanjima, prirodnom selekcijom pod utjecajem okoline, te pomnim odabirom uzgajivača, kroz dugi niz godina u mnogim su našim krajevima stvorene brojne vrijedne ekopopulacije povrća različitih osobina. Samo one koje su se najbolje prilagodile lokalnim uvjetima i davale zadovoljavajuće prinose, te imale prepoznatljivu kvalitetu služile su za daljnju reprodukciju. Dio tog biološkog nasljeđa koji ima dužu tradiciju uzgoja upisan je Sortnu listu Republike Hrvatske kao čuvane sorte.

Daleko više sobnog bilja strada zbog prekomjernog zalijevanja, negoli zbog manjka vode. Problem kod prekomjernog vlaženja supstrata javlja se zbog nedovoljne količine korijenu dostupnog kisika. Da bi biljka mogla normalno rasti i razvijati se potrebno je korijenu osigurati dovoljno kisika, vlage i hraniva. Poseban problem predstavlja jesensko-zimsko razdoblje kad ima manje prirodnog svjetla.

Zimski luk (Allium fistulosum) nije široko rasprostranjena vrsta u našim krajevima i uglavnom se uzgaja kao višegodišnja biljka u kućnim vrtovima. Ne formira krupne lukovice tako da se najčešće koristi lažna stabljika i zeleno lišće kao mladi luk. Može se koristiti i samo lišće kao začin dodavanjem kuhanim jelima i salatama.

Prekomjerno korištenje sintetskih tvari u poljoprivredi, nekontrolirano zagađivanje prirode otpadnim tvarima iz industrije, prometa i drugih ljudskih djelatnosti ozbiljno ugrožavaju sposobnost cjelokupnog biosustava da se kvalitetno obnavlja.

Češnjak potječe iz središnje Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu. Zbog intenzivnog mirisa i okusa češnjak se ne koristi kao povrće u užem smislu, nego prvenstveno kao dodatak brojnim jelima. Prema svojem sastavu ima veliku hranidbenu vrijednost u odnosu na drugo povrće, ali zbog male količine koja se koristi kao namirnica to nema većeg značenja.

Seminis je najveći svjetski proizvođač sjemena povrća i zajedno s tvrtkom De Ruiter predstavlja vodeću svjetsku kompaniju u selekciji i proizvodnji. Hibridi razvijeni od strane Seminisa nude visoku rodnost, vrhunsku kvalitetu, ujednačenost i okus, kao i bolju otpornost na štetne kukce, gljivične bolesti, bakterioze, viroze i stresne uvjete u proizvodnji. Hibridi selekcije De Ruiter/Seminis osiguravaju otpornost na bolesti i štetnike, pa tako u proizvodnji imamo veću sigurnost, trošimo manje sredstava za zaštitu bilja i održavamo nasad zdravim i čistim od viroza i bakterioza.

U Hrvatskoj postoji velika mogućnost povećanja proizvodnih površina pod cvjetačom, koja ima veliku funkcionalnu važnost u prehrani, ali je i dohodovna kultura, stoga bi se trebala češće naći na našim poljima i biti poticaj povrćarima za povećanje prihoda.

Na prošlogodišnjem 1. stručnom seminaru o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, pojedini proizvođači iskoristili su mogućnost razmjene iskustava, ali i kontakata. Priliku tada nije propustio niti agronom Vjekoslav Budanec, čiji su planovi, o kojima je već dulje vremena razmišljao, tada krenuli u pravom smjeru. Inicirao je okupljanje proizvođača s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, pa su nakon osnutka poljoprivredne zadruge „Plodovi Moslavine“ krenuli u suradnju s Podravkom.

Za pravilan rast i razvoj biljaka u zaštićenom prostoru potrebno je osigurati kvalitetnu kontrolu optimalnih uvjeta. Svjetlo, temperatura, relativna vlaga zraka, koncentracija CO2, utjecaj vjetra, kiše i sunčeve radijacije, samo su neki od čimbenika koji se moraju optimizirati u staklenicima i plastenicima. Nove tehnologije prikupljanja informacija, njihovo procesuiranje i upravljanje u cilju regulacije traženih uvjeta, povećavaju učinkovitost proizvodnje povrća. Primjena najsuvremenijih tehnoloških dostignuća povećava točnost regulacije i uspostave željenih uvjeta u zaštićenim prostorima.

Krumpir obojenog mesa (mekote) gotovo je nepoznat, možemo ga naći u nekim supermarketima kao „egzotično“ povrće i prava je šteta da nam nije poznato koliko je to nutricionistički i zdravstveno vrlo vrijedna namirnica, koja kulinarski i dekorativno pruža neslućene kreativne mogućnosti. To nije nikakva GMO kreacija, već su to nove sorte dobivene klasičnim križanjem izvornih materijala iz Anda, pradomovine krumpira, gdje seljaci i danas uzgajaju, jedu i trže te stare sorte nađene u prirodi, kao i nove nastale njihovim međusobnim križanjem.

Poljska voluharica i vodena voluharica su najčešće vrste štetnih voluharica u polju i voćnjaku kod nas. Žive u kolonijama do 300 članova i brzo se razmnožavaju. Kao i voluharice i krtice su sisavci, a značajno je što su samotnjaci i agresivni na druge krtice.

Visokokvalitetno sjeme je preduvjet uspješne biljne proizvodnje. Ono se sastoji od sjemene ljuske, klice i rezervnog hranjivog staničja (endosperma). Sjeme je potrebno nakon žetve, berbe ili sakupljanja očisti od nečistoća, sjemena drugog bilja i korova, te je potrebno izdvojiti sjeme lošije kvalitete.

Da je tema osiguranja u povrćarskoj proizvodnji vrlo aktualna, ali i za mnoge proizvođače bolna, potvrđuje u razgovoru za Gospodarski list Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara (ZUHP), koji je i sam korisnik osiguranja.

Kupus je jedna od glavnih povrtnih kultura. Po površinama i proizvodnji u svijetu je na četvrtom mjestu. Prosječni je prinos u svijetu 24,0 t/ha, u Europi 21,9, a najveći prosječni prinos imaju Njemačka 51,6 i Poljska 39,6 t/ha. Oko polovice te proizvodnje prerađuje se kiseljenjem. Što se tiče uzgoja povrća u Hrvatskoj, ako se izuzme krumpir, kupus je na prvom mjestu s oko 9000 ha, a velikim dijelom se uzgaja u Varaždinskom i Ogulinskom kraju gdje klima i okolišni uvjeti odgovaraju proizvodnji.

Uzgojem povrća može se baviti gotovo svatko. Uz dovoljno volje i uloženog truda, skromna proizvodnja za vlastite potrebe može se pretvoriti i u ozbiljniju proizvodnju, kojom se može pristojno i zaraditi. Jadranko Kovačec krenuo je u proizvodnju češnjaka, po njegovim riječima, da proba nešto novo. Na svom OPG-u u Igrišću koje se nalazi između Zaboka i Zaprešića u Zagrebačkoj županiji, gdje sadi češnjak, a često i drugo sezonsko povrće u malim količinama, ali prirodnim putem, uložio je u prvu proizvodnju češnjaka 40 kuna.

Sadnice kupusnjača za kiseljenje i svježu konzumaciju, tijekom ljetnih mjeseci napadaju različite vrste štetnika. Razlog tome su visoke temperature pogodne za aktivnost i razmnožavanje štetnih kukaca koji svojom prisutnošću uzrokuju velike štete i gubitke u proizvodnji.