fbpx

Povrćarstvo

Bolesti salate u zaštićenu prostoru

0
Tijekom jeseni i zime u kontinentalnom dijelu salata se uzgaja u zaštićenu prostoru, a u klimatski toplijem obalnom dijelu i u polju. U zaštićenu prostoru uzgoj počinje potkraj kolovoza, a traje do sredine travnja. Najčešća je zimska kultura u zaštićenu prostoru, kultura kratke vegetacije, pa se tu uzgaja uzastopce 2 - 3 puta na istoj površini.

Prijesadnice pod plastikom

0
Zbog tople i blage jeseni, ušteđeno je dosta energije koja bi bila utrošena za grijanje zaštićenih prostora. Tijekom ove jeseni gotovo da i nije bilo jačeg mraza i veće hladnoće, što je pružilo dobre mogućnosti uzgoja rasada u zaštićenim prostorima.

Spremanje povrća za zimu

0
Spremajući različito povrće za zimu, želimo ga što dulje očuvati svježim kako bismo ga za potrošnju imali i onda kad ga više nema u povrtnjaku. Između povrća koje spremamo za zimu najviše je zeljastog (kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača i korabica). Od korijenastog povrća, za zimu spremamo repu, ciklu, celer, mrkvu, peršin i rotkvu. Osim toga, sprema se luk, češnjak, poriluk, krumpir i salata.

Bijela noga raspucala gomolje krumpira

0
U područjima uzgoja krumpira s kišnim podnebljem, jedan je od učestalih patoloških poremećaja gomolja tzv. rizoktonija ili bijela noga, a uzročnik je gljivica Thanatephorus cucumeris (an.=Rhizoctonia solani).

Sprječavanje klijanja krumpira

0
Briga za kakvoću gomolja u razdoblju skladištenja počinje već pravodobnim uništavanjem cime. Do vremena vađenja, gomolji trebaju imati čvrstu kožicu i moraju biti otporni prema oštećenjima.

Bolesti i štetnici povrća tijekom skladištenja

0
Nekoliko je načina uskladištenja mrkve ili peršina, kao i drugog korijenastog povrća tijekom zime. Tehnološki zrela mrkva ponekad se ostavlja u zemlji i pokriva slamom, kako bi se izbjegnulo smrzavanje. Takav je način čuvanja najjeftiniji, no, gubitci u kakvoći i kvantiteti su veliki. Osobito ondje gdje mraz ili velike količine oborina u proljeće odgađaju berbu. Drugi je način stavljanjem korijena mrkve u trapove, iskopane jarke u kojima se mrkva zatrpa zemljom. Na isti se način utrapljuju i korijeni peršina. Kod ovoga načina uskladištenja, gubitci su potpuno isti. Najbolji, ali i najskuplji su način skladištenja, dakako, hladnjače.

Predjesenska sjetva povrća

0
Ovo nas je ljeto po mnogočemu iznenadilo. Iako smo svjesni klimatskih promjena, nagli padovi kao i nagli skokovi temperatura uvijek nas iznenade i začude. Za iduće sezone morat ćemo se pripremiti na sva iznenađenja, poduzeti sve kako bismo zaštitili proizvodnju povrća (mreže protiv tuče, natapanje, grotekstilna folija).

Postrni uzgoj povrća

0
Uvjeti postrnog uzgoja povrća moraju odgovarati potrebama biljaka, zbog složenosti utjecaja i uvjeta u kojima se biljke razvijaju. Što je taj utjecaj složeniji i što su uvjeti teži, to je potrebno više uložiti, više i stručno raditi. Kako bi se teško tlo dovelo u normalno stanje plodnosti, primjerice, potrebni su veliki izdaci za temeljito popravljanje. Ili, pri nedostatku oborina u najkritičnijim fazama razvoja biljaka, potrebno je izgraditi sustav umjetnog natapanja, inače ne treba ulaziti u postrnu proizvodnju povrća. Ondje gdje je tlo dobrih svojstava, ali je podložno suvišnoj vlazi, potrebno je izgraditi odvodnju sustavom kanala i drenaže.

Ljekovite salate

0
Uobičajeno je svrstavanje namirnica u skupine, ovisno o podrijetlu, kemijskom sastavu i njihovoj ulozi u organizmu.

Plamenjača ili krumpirova plijesan brzo se širi

0
Među najrazornijim gljivičnim bolestima kultiviranog bilja, koja je u prošlosti uvjetovala brojne krize, svakako je krumpirova plijesan ili fitoftora, ili plamenjača (Phytophthora infestans). Osim krumpira, ova bolest napada rajčicu i surfinije (Petunia spp.).

Pravilan plodored – veći prinos

0
Plodored je smjena vrsta povrća u prostoru i vremenu. U vrtu plodored omogućuje pravilnu i racionalnu gnojidbu stajnjakom, smanjuje zakorovljenost, čuva plodnost tla, sprječava pojavu istih bolesti i nagomilavanje štetnika.

Sjetva graha zrnaša

0
Proljeće je doba kad se grah sije na otvorene gredice. Tlo za sjetvu trebalo bi biti ugrijano na oko 12° C, i to ne samo površinski već i na dubini od 5 cm.

Rotkvice – sjetva cijele godine

0
Rotkvica je jednogodišnja korijenasta biljka koja se uzgaja zbog zadebljalog korijena, koji ovisno o sorti može biti okrugao ili duguljast, bijele, bijelocrvene ili crvene boje.

Kasnija sadnja stolnog krumpira

0
Rok sadnje bitan je čimbenik u proizvodnji stolnog krumpira. S obzirom na loše vremenske uvjete tijekom travnja, sve je kraći rok za sadnju krumpira.

Bolesti salate u zaštićenu prostoru

0
Na salati u zaštićenu prostoru javlja se veći broj bolesti, kao što su bijela trulež, siva plijesan, plamenjača, venuće, koncentrična pjegavost lišća, smeđa pjegavost lišća, pepelnica, razne bakterioze i dr. Međutim, u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su tri bolesti - plamenjača, siva plijesan i bijela trulež.

Proljetni uzgoj špinata

0
Špinat je jednogodišnja biljka kratke vegetacije, koja se kod nas i u zemljama umjerenog pojasa dosta uzgaja. Uzgaja se u svim našim krajevima, uglavnom za gradske tržnice, a u novije vrijeme i za industrijsku preradu.