Povrćarstvo

Obični grah (Phaseolus vulgaris) jedan je od najvažnijih mahunarskih usjeva, jer ima veliku prehrambenu važnost za ljude zbog visokog sadržaja proteina, minerala, antioksidansa i bioaktivnih spojeva. Stresovi povezani s klimatskim promjenama (suša, salinitet i...

Nakon velikog truda oko održavanje krumpira u polju zdravim i vitalnim, klijanje uskladištenog krumpira, posljednji je problem kojeg treba spriječiti kako bi se sav uloženi trud isplatio. Naime klijanje uskladištenih gomolja krumpira uzrokuje gubitke na težini i kakvoći, a mjesto na kojem probija klica idealno je za prodor bakterija i gljivica koje u konačnici dovode do gnjiljenja krumpira.

Zbog značajnih odstupanja u količini i rasporedu mjesečnih oborina te pripadajućih vrijednosti temperature zraka, proizvodnja krumpira zadnjih sezona značajno odstupa od planiranih (očekivanih) prinosa. U kišovitom ljetu 2020. ostvareni su iznadprosječno dobri prinosi gomolja,...

Cvjetača (Brassica oleracea L. var. botrytis) poput ostalih kupusnjača potječe iz Mediterana i Bliskog istoka. Kao povrće se upotrebljava veliki, najčešće bijeli, metamorfozirani cvat s nekoliko mlađih listića. On čini čak oko 40 %...

Yuca, poznata i pod nazivom Cassava, korjenasta je biljka koja igra ključnu ulogu u prehrani mnogih ljudi diljem svijeta, posebno u tropskim i suptropskim područjima. Ova biljka, koja potječe iz Južne Amerike, danas se...

Oštri kostriš, lat. Sonchus asper ili kako ga još u narodu zovu sušak, kostriječ, pitomi kostriš, dušica, mišac, mlječac, mlječavac, zečja salata, čevčeg, oštri ostak ili trnak i modrozeleni ostak ili trnak. Kostriš je...

Rikula je jednogodišnja ili dvogodišnja biljka porijeklom iz Mediterana i zapadne Azije, gdje je i sada samonikla na pojedinim lokalitetima. Uzgajali su je i trošili još stari Rimljani, a i sada se najviše uzgaja...

Unutar ove značajne skupine kultiviranih biljaka, koje se još nazivaju leguminozama, postoji veliki broj povrtlarskih vrsta, od kojih se kod nas uzgajaju uglavnom grah i grašak. Na njima se može javiti veći broj bolesti, od kojih samo manji broj uzrokuje veće štete. Najvažnije bolesti na grahu kod nas su smeđa pjegavost ili antraknoza, hrđa i bakterioza graha, a na grašku palež, plamenjača i pepelnica.

I štetni kukci imaju svoje neprijatelje, a među njima i tzv. entomopatogene nematode – „gliste“ koje kupujemo u plastičnim kantama kako bi zaštitili različite biljne kulture. Proizvodnja i upotreba ovih parazita svakim danom dramatično raste....

Pojam „pasivan plastenik“ potječe od pojma „pasivna kuća“, koji definira zgradu sa smanjenim ekološkim otiskom. Isti pojam može se razmatrati i u smislu objekta koji ne koristi konvencionalnu energiju, već se oslanja isključivo na...

Staklenici i plastenici niknuli su na svakom koraku, kao logičan nastavak nastojanja da se proizvodnja povrća produlji što dalje ujesen, a po mogućnosti i zimi. Nove tehnike i materijali pomogli su osuvremenjavanju osnovnih oblika proizvodnje. Tako se sada u vrtovima mogu naći „male kučice” - plastenici, ali i dugi tuneli plastenika ili staklenika velikih proizvođača, gdje je sve automatizirano - zračenje, grijanje, natapanje. . .

U našim vrtovima uzgajamo brojne vrste zelenog povrća koje se međusobno jako razlikuju po svojim potrebama, a važan je kriterij i koliko im je hranjiva potrebno za uspješan razvoj. Dok većina povrća treba normalnu gnojidbu, postoji nekoliko vrsta koje su vrlo „pohlepne“ i trebaju više.

Velika raznolikost cvjetnica u usjevu svojim resursima nektara i peluda, koji inače nisu toliko dostupni u vrtovima ili monokulturnim usjevima, privlači i eventualno održava populaciju prirodnih neprijatelja koji pridonose biološkom suzbijanju štetnika u usjevima...

Većina biljaka upravo ulazi u razdoblje najvećih potreba za vodom i hranivima. Iz dana u dan svjedoci smo stresnih situacija te velikih temperaturnih promjena zbog čega je preporučljivo biljnim kulturama pomoći kod oporavka. Najbolji način za to...

Kod rijetko koje povrtne kulture postoji tolika raznolikost oblika, boja, veličina i okusa plodova kao kod paprike. Zahvaljujući visokom stupnju stranooplodnje, tijekom vremena formirani su brojni lokalni ekotipovi, a iz njih su selekcionirane prve sorte. Prvi su kultivari bili sitnih plodova i ljuti, a oplemenjivanjem su dobiveni kultivari krupnih plodova bez ljutine.

Na ovogodišnjem seminaru „Hrvatsko povrće“, 2. stručnom skupu o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, koji će se održati 30. studenog - 2.prosinca u Svetom Martinu na Muri, bit će zastupljene aktualne teme i problematika povrćarske proizvodnje poput industrijske proizvodnje povrća. Trenutno u Istri raste više od četiri milijuna sadnica industrijske rajčice koje bi trebale dati urod veći od deset tisuća tona.