Ratarstvo

U prošlom broju Gospodarskog lista (15.siječnja 2022.) objavljen je prvi dio članka o gnojidbi pšenice dušičnim gnojivima. Slijedi nastavak. S ciljem bolje iskoristivosti dušika u gnojidbi pšenice, pogotovo u uvjetima intenzivne proizvodnje, postoji mogućnost primjene...

Obrada tla jedna je od najznačajnijim agrotehničkih mjera, a koja ima niz važnih zadaća u procesu uzgoja ratarskih usjeva. Jedan od njenih najvažnijih uloga je i akumulacija vode; odnosno njena konzervacija (očuvanje) za potrebe...

Početkom srpnja u HAPIH-ovom Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u nacionalno ovlaštenom tijelu za nadzor sjemenske proizvodnje i izdavanje certifikata, održan je redoviti godišnji sastanak dorađivača i dan otvorenih vrata prijavljivača post registracijskih pokusa...

U prihrani okopavina, proljetnih ratarskih kultura kao što su: kukuruz, suncokret, šećerna repa, soja i krumpir, unosi se dušik kao glavni element u ishrani bilja kako bi se postigli očekivani prinosi u proizvodnji ovih...

Za bolje iskorištenje skladišnog prostora i fermentacijske komore stručnjaci preporučuju sijati kukuruz i suncokret zajedno. Problem korova mogle bi riješiti nove sorte, otporne na herbicide.

Proizvođač treba birati sortu koja je visokog potencijala rodnosti, visoko otporna na polijeganje i prilagođena zemljišno-klimatskim uvjetima.

Sjetva ozimih žitarica započinje krajem rujna. Teoretski može trajati sve do kraja studenoga odnosno sve dok mehanizacijom možemo ući u polje. Međutim, preporučeni rokovi sjetve za naše žitarice traju dosta kraće. Treba ih poštivati...

U 2011. godini znatno se povećao interes poljoprivrednika za integriranom ratarskom proizvodnjom, odnosno za upis u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji. Zanimanje prvenstveno proizlazi iz činjenice da je za ovaj način proizvodnje predviđena veća potpora. Prema Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (Narodne novine 92/2010) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011. godine za integriranu ratarsku proizvodnju predviđena je potpora do 800 kuna po hektaru oranice kao dodatak osnovnom plaćanju po površini.

Potrebno je znati prepoznati korovne vrste prisutne na njivi i odabrati herbicid koji će svojim spektrom obuhvatiti prisutne vrste. Korove je potrebno prepoznati u ranom razvojnom stadiju (kotiledoni - prvi pravi listovi) jer se...

Heljda se kod nas uglavnom uzgaja u  sjeverozapadnoj Hrvatskoj gdje postoji tradicija uzgoja i korištenja u prehrani ljudi. Važnost uzgoja heljde u ovom području iskazana je uvrštenjem sorte varaždinska heljda kao čuvane sorte na...

Zob, raž, pšenoraž i pir su žitarice koje se u Hrvatskoj uzgajaju na manjim površinama nego pšenica i ječam. Ipak, ako se površine uzgoja zbroje, te žitarice zauzimaju relativno velike površine i mogu se...

Usjevi ozimih strnih žitarica različitog su izgleda obzirom na kondiciju, faze razvoja, zakorovljenost i zdravstveno stanje. Sve navedeno ovisi o rokovima sjetve, kvaliteti, čistoći i zdravstvenoj ispravnosti posijanog sjemena, provedenim agrotehničkim mjerama (kvaliteta obrade...

Ovih je dana u Osijeku proslavljena 100. godišnjica tvrtke Hilleshog iz Švedske koja se bavi oplemenjivanjem, proizvodnjom i doradom sjemena šećerne repe. Priča o ovoj tvrtki, prema riječima Magde Dulić, dipl. ing. agr., voditeljice prodaje i marketinga, počinje početkom 20. stoljeća, kad je Švedska bila već značajan proizvođač šećera.

Visokoprinosna proizvodnja uljane repice ostvaruje se uravnoteženom i učinkovitom gnojidbom koja ujedno omogućuje i održavanje plodnosti tla. U određivanju pravilnih količina i odnosa pojedinih hraniva kod gnojidbe uljane repice potrebno je poznavati zalihe pojedinih...

Uljana repica predstavlja važniju medonosnu kulturu, ali istovremeno je njezin uzgoj ugrožen s većim brojem štetnih kukaca. Tijekom cijele vegetacije uljane repice, od trenutka nicanja do same zriobe, prisutni su različiti neželjeni organizmi životinjskog...

Prinos šećerne repe u posljednjem desetogodišnjem razdoblju iznosi tek 37,5 t/ha uz digestiju od 14,26 posto. Ovakvim rezultatom potpuno smo nezadovoljni, jer zemlje razvijene poljoprivrede (pr. Francuska) ostvaruju prinos od gotovo 70 t/ha korijena i digestiju od gotovo 18 posto. Na ovaj način ove zemlje proizvode više od 10 t/ha čistog šećera, što je za više od dva put veća proizvodnja nego u našoj zemlji.