Ratarstvo

U ishrani uljane repice neophodan je unos osnovnih hraniva – dušika, fosfora, kalija i sumpora, kako bi se osigurao rast i razvoj, te planirani prinos usjeva. Hraniva fosfor i kalij unose se u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi uljane repice. Manje količine dušika i sumpora unose se u osnovnoj i predsjetvenoj gnojidbi, a veće količine ovih hraniva unose se prihranom tijekom početnog proljetnog porasta, pa sve do početka cvatnje uljane repice

Čovjek je od davnina shvatio kako je njegov život nemoguć bez ovladavanja postupcima primjene i pretvorbe energije. Za dobivanje topline i svjetlosti najprije su se koristila goriva dobivena izravno iz prirode, primjerice drvo i poljoprivredni ostaci, odnosno sve ono što danas poznajemo pod pojmom biomasa.

Nakon produženog vremena berbe usjeva, ušli smo u vrijeme gnojidbe i obrade tla. U nekim krajevima se intenzivno radi na dubokoj obradi tla, oranju zimske brazde za jare usjeve. Međutim, sada je i izvrsno vrijeme za provedbu kalcizacije tla.

Sve je veći interes za ovu do nedavno zabranjenu biljku. Oranje, dopunska obrada, sjetva, žetva i eventualno tarupiranje se može obaviti već postojećom mehanizacijom na OPG-u koji se bavi ratarskom proizvodnjom. Iz godine u godinu kod nas dolazi do povećanja površina pod konopljom. Bitno je istaknuti da poljoprivrednik koji se želi baviti ovom proizvodnjom mora ishoditi i potvrdu o nekažnjavanju.

ZEOMIN je anorganski poboljšivač tla namijenjen za učinkovitu i dugotrajnu neutralizaciju kiselosti, te poboljšanje fizikalno kemijskih osobina tla. U svom sastavu sadrži i zeolit pa je učinkovitost ovog proizvoda višestruko poboljšana.

Da bi se bavili poljoprivrednom proizvodnjom potrebno je da posjedujemo tlo. Danas se naravno može proizvoditi i na raznim podlogama, supstratima, ali imaju li ti proizvodi „isti okus“ i kvalitetu kao oni uzgojeni na tlu, prosudite sami.

Neposredno prije sjetve ozimih žitarica, pogotovo naše najrasprostranjenije – pšenice, najveće je pitanje izbora sortimenta za sjetvu. Na ovo pitanje vrlo je teško odgovoriti, jer na izbor sorte utječe puno čimbenika.

U posljednjih godinu dana sjemenska proizvodnja žitarica i krmnog bilja u Hrvatskoj osjetno se smanjila pokazuju najnoviji podaci koje je Ministarstvo poljoprivrede dostavilo Gospodarskom listu. Proizvodnja sjemenskih žitarica pala je s 17.596,80 tona (2014.) na 13.050,31 tona (2015.). To je smanjenje od oko 17 posto. U tom vremenskom razdoblju proizvodnja sjemena povrća smanjila se s 92,4 tone na 78,7 tona, a sjemena krmnog bilja s 828 tone na 623,3 tone. Sjemenarstvo ostalih kultura nije se smanjivalo, ali ni povećavalo.

Na većem dijelu Republike Hrvatske od lanjske godine prilikom otkupa žitarica, osobito pšenice, započeo se primjenjivati „Kodeks o otkupu žitarica i uljarica“ koji nije obvezujući za otkupljivače, već je preporuka kod otkupa.

Vrijeme je žetve, a najranija strna žitarica je ječam. Ječam je, prema strukturi proizvodnje žitarica u Republici Hrvatskoj, treća žitarica po zastupljenosti, nakon kukuruza i pšenice.

I nakon dobrog nicanja različiti stresovi poput poplave, kasnog mraza ili tuče mogu znatno oštetiti ili u potpunosti uništiti kukuruz. Stoga svako polje treba pregledati i utvrditi ostvarene sklopove. U slučaju vrlo rijetkih sklopova treba donijeti odluku da li ili ne presijavati kukuruz.

Heljda (Fagopyrum esculentum Moench) botanički pripada porodici dvornika (Polygonaceae), ali se svrstava u žitarice zbog sličnosti u kemijskom sastavu ploda (zrna) i načinu korištenja. Radi relativno niskih prinosa u odnosu na žitarice, sjetva heljde je manje isplativa u glavnom roku sjetve. Budući da heljda ima kratku vegetaciju, može se sijati u naknadnom i postrnom roku sjetve.

Na oraničnim površinama u Republici Hrvatskoj 2015. godine značajno je povećana ukupna površina zasijana sojom. Jedan od razloga su novosti koje donosi Program izravnih plaćanja za razdoblje od 2015. do 2020. godine. Provođenje poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš, jedna je od njih. Pridržavanje ovih praksi omogućuje poljoprivrednicima ostvarenje dodatnog prava na osnovno plaćanje po hektaru.

Proljetne prihrane dušikom su najvažnije agrotehničke mjere koje utječu na formiranje prinosa zrna ozimih žitarica.

Suvremena poljoprivreda neracionalnim pristupom obradi tla, prekomjernim korištenjem sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, te pogrešnom primjenom raznih agrotehnoloških postupaka dovodi do zagađenja i oštećenja plodnog tla.

Ekstremni uvjeti u poljoprivrednoj proizvodnji posljednjih su godina sve učestalija pojava. Izmjenjuju se sušne godine s godinama u kojima bilježimo suvišak oborina. U jednoj vegetaciji, tijekom nekoliko dana, ili čak tijekom svega nekoliko sati, padne velika količina oborina, a zatim uslijedi dugo razdoblje bez kiše, praćeno visokim temperaturama. Biljke su često izložene stresnim uvjetima, ponekad i nekoliko puta tijekom vegetacije.