Vinogradarstvo

Proizvodnju vina u prošlim desetljećima obilježila su bogata, ekstraktna vina, intenzivne boje. Dobivanje takvih vina podrazumijeva visoku koncentraciju polifenola koji se ekstrahiraju iz potpuno dozrelog grožđa. Potpuno zrelo ili čak prezrelo grožđe najčešće daje i jako alkoholno vino. Tako je dokazano da je u tom razdoblju porasla i prosječna alkoholna jakost vina.

Na pitanje pretplatnika iz Koprivnice koji obrađuje mali vinograd (400 trsa) i moli za komentar i mišljenje struke o “starinskim” preparatima za zaštitu vinove loze kao što je bordoška juha i tekući sumpor, jer pokušava izbjegavati primjenu organskih pripravaka, odgovara naš stručni suradnik, mr.sc. Milorad Šubić.

Kategorija vina koja se Zakonom o vinu nazivaju specijalna, obuhvaća likerska, desertna i aromatizirana vina. Iako različita, zajedničko im je to što su dobivena posebnim načinom prerade grožđa, mošta ili vina, temeljenim na tradicionalnim postupcima i sortimentu. U njihovoj se proizvodnji mogu koristiti i neki dodaci, poput alkohola vinskog podrijetla, koncentriranog mošta, aromatičnih tvari i bojila prirodnog podrijetla i dr.

Nakon berbe, u voćnjacima i vinogradima vrijeme je za unos hraniva za slijedeću vegetacijsku godinu. Izuzetak su masline, koje još uvijek nose plodove i u tijeku su intenzivnog nakupljanja ulja, te se prihranjuju većinom hraniva, unosom u tlo i folijarno.

Početak berbe ovisi o mnogim okolnostima među kojima su najvažniji stupanj zrelosti i zdravstveno stanje grožđa, te vremenske prilike u razdoblju berbe. Vrijeme berbe grožđa je u neposrednoj vezi s nastupanjem pune zrelosti, a stupanj zrelosti grožđa se može ocijeniti po njegovom vanjskom izgledu. No, najbolji način je na osnovu kemijskog sastava mošta, odnosno određivanjem sadržaja šećera, ukupnih kiselina i pH vrijednosti mošta dobivenog od reprezentativnog uzorka grožđa. Berba grožđa je vrlo odgovoran posao, jer i o načinu berbe ovisi kvaliteta budućeg vina.

Zlatna žutica vinove loze - Favescence dorée (FD), fitoplazma je i najopasnija bolest, ne samo fitoplazmatska, nego uopće bolest vinove loze u Europi. Jedan od osnovnih razloga za ovu tvrdnju je taj da se u vinogradima u kojima se pojavi brzo širi i poprima vrlo brzo razmjere epidemije, te pričinjava velike štete u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova.

Tuča je oblik oborina koje poljoprivrednici, a posebice vinogradari i voćari, najmanje priželjkuju. Nažalost, ove je godine već u svibnju mnoge hrvatske lokalitete u više navrata zahvatila tuča različitog intenziteta, od svega nekoliko postotaka oštećenja, pa do kritične točke kada je upitna postojanost pojedinih nasada (štete 80-100 %)! Tuča u vinogradima je kritična točka od koje su ovisni količina i kakvoća godišnjeg uroda grožđa, ali i uspješnost samih vinogradara.

Pljevljenje novopotjeralih izboja najznačajniji je i nezamjenjiv postupak zelene rezidbe u vinogradu u proljeće.

Sredinom zadnje dekade travnja zbroj prosječnih temperatura zraka mjereno od 1. studenog 2014. dostignuo je u našoj najsjevernijoj vinogradarskoj regiji vrijednost 1.100°C (Međimurje, lokalitet Trnovčak, mjerni uređaj “iMetos” u vinskoj sorti rajnski rizling), te od tada očekujemo skriveni razvoj pepelnice iz prezimljujućih zimskih plodišta. Tome će osobito pogodovati sve moguće kiše tijekom svibnja!

Vinova loza je kultura čiji se uzgoj danas bazira na sortama koje su prikladne za određena uzgojna područja, ali i pojedine tehnologije proizvodnje. Svaka sorta vinove loze nastala je samo iz jedne sjemenke, iz koje je izrastao prvi trs. Svaki trs koji je nastao iz sjemenke je različit. Kod vinove loze koristi se tzv. vegetativno razmnožavanje kod kojeg se novi trsovi dobivaju iz vegetativnih dijelova (vegetativnih pupova), što znači da je svaki novi trs koji se dobije na ovaj način jednak ishodišnom trsu i ima istu genetsku osnovu (isti genom). Grupa (populacija) trsova koji su nastali na ovaj način u vinogradarskom smislu naziva se sorta. Ovakav način razmnožavanja u biološkom smislu nazivamo kloniranje.

Osim vina od grožđa, na tržištu su sve više zastupljena i voćna vina, od koštičavog, jezgričavog, jagodičastog, bobičastog ili ostalog voća i ima minimalni sadržaj prirodnog alkohola 1,2 %vol.

Zakonom o ekološkoj poljoprivredi i smjernicama za vinogradarsku proizvodnju upotreba konvencionalnih sredstava za zaštitu bilja gotovo je u potpunosti zabranjena. Na listi dopuštenih sredstava nalaze se tradicionalni vinogradarski fungicidi na bazi bakra i sumpora, međutim u nepovoljnim godinama oni ne osiguravaju dovoljnu zaštitu, a uz to količina bakra kao teškog metala je ograničena, i njegova upotreba bit će ubrzo u potpunosti zabranjena. Ostala dopuštena sredstva za zaštitu imaju bitno manju učinkovitost, te se proizvođači teško odlučuju za prelazak na ekološku proizvodnju zbog opravdane bojazni da neće moći rentabilno proizvoditi. Najučinkovitiji je način za rješenje ovog problema, koji nudi smjernice za ekološku vinogradarsku proizvodnju, uzgoj sorata otpornih prema gljivičnim bolestima.

Tuča, grad ili krupa najkrupnija je vrsta oborina koja dolazi iz atmosfere, a nastaje kad se pothlađene kapi vode zahvaćene uzlaznim strujama izdižu, te smrznu. Takve smrznute kuglice vode pri velikim brzinama padaju na tlo gdje mogu uzrokovati velike štete, ponajviše u poljoprivredi. Tuča kao najkrupniji i najrazorniji oblika padalina može vrlo brzo uzrokovati totalne štete na svim poljoprivrednim kulturama koje nisu fizički zaštićene.

Narančasto vino („orange wine“) je tip vina koje se proizvodi od bijelih sorti grožđa, ali prema tehnologiji proizvodnje crnih vina- uz proces maceracije. Prema nekima, to je podvrsta bijelih vina, dok neki narančastu smatraju četvrtom bojom vina, uz standardna bijela, crna i rosé. Ovakva vina se ubrajaju i u kategoriju “prirodnih” vina (“natural wine”) koja su isključivo nastavak biodinamičkog, organskog ili ekološkog uzgoja grožđa

Kupažiranje, sljubljivanje ili križanje vina je miješanje dva ili više vina, radi postizanja željenog sastava vina, ili vina boljih organoleptičkih osobina. Prema tome, vina kupažiramo zbog održavanja stalne kakvoće, odnosno marke vina (po čemu je prepoznatljiv određeni podrum), isto tako da bi popravili kakvoću određenog vina, pa se tako kupažiraju vina različitog kemijskog sastava (s obzirom na alkohol, ukupnu kiselost i aromatski profil…), kao i zbog osvježavanja starih vina, ili pak otklanjanja nekih nedostatka vina.

Prorjeđivanjem ili plijevljenjem mladica koje trsu neće biti potrebne u tekućoj vegetaciji, kao ni pri rezidbi loze sljedeće godine postiže se višestruka korist.