Vinogradarstvo

U Narodnim novinama, br. 110/16. od 30. studenog 2016. godine, objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu. Izmijenjenim pravilnikom se omogućava veći broj „dobrovoljnih“ uzoraka za vina iz uvoza (uzorci o trošku osobe koja puni, odnosno vino stavlja u promet) koje uvoznik sam može dostaviti Zavodu za vinarstvo radi ocjene sukladnosti s VI 1 dokumentom (dokument za vina iz uvoza).

Suzbijanje korova započinje samom obradom tla poljodjelskim alatima ili kultivatorima. U nekim slučajevima mali razmaci u vinogradima, ali i nepristupačni ili neravni položaji, mogu uvelike otežati obradu tla. Osim toga, korovi koji se uništavaju okopavanjem ili kultivacijom vrlo brzo se obnavljaju, pa učinak obrade ne traje dugo. Ovakav mehanički način uništavanja često nije dovoljan da bi se vinogradi, voćnjaci i maslinici u potpunosti očistili od korova, pa je potrebno tijekom godine u nasadima upotrijebiti i herbicide.

Da bi vino „odraslo“ i „živjelo“, te ostalo zdravo i lijepo mora se kroz cijeli životni vijek njegovati različitim tehnološkim postupcima. Prva faza njege vina započinje nakon završetka alkoholnog vrenja (fermentacije).

Općenito je prihvaćeno da sastav grožđa igra primarnu ulogu u određivanju kvalitete vina. Međutim, većina senzornih karakteristika razvija se kroz niz kompleksnih biokemijskih reakcija koje se odvijaju tijekom procesa vinifikacije. Veliki dio ovih reakcija odvija se pod utjecajem enzima koji se nalaze u grožđu i u mikroorganizmima koji sudjeluju u fermentaciji. ​

Dobro je poznato da je pravilno korištenje finog taloga, poznato pod nazivima „batonnage“ ili „sur lie“ ili „on lies“, doprinosilo harmoničnosti i punoći vina. Klasični postupak je, međutim, bio dugotrajan, te je uz gubitke vina postojao i rizik kvarenja vina.

Bijela vina u svakom pogledu imaju koristi od „zaštitničkih“ svojstava sumpornog dioksida (SO2). Dodavanje SO2 prije fermentacije sprječava enzime koji oksidiraju i posmeđuju mošt te se na taj način čuvaju voćne i cvjetne arome mošta/vina.

Prošek se ubraja u desertno ili vrhunsko desertno vino. Vrhunski prošek moguće je dobiti samo prosušivanjem bobica grožđa. Međutim, tradicionalan način prosušivanja grožđa često ne daje željene rezultate, pa se događa da je grožđe sušeno na trsu izloženo negativnim utjecajima okoline, a kvaliteta tako prosušenog grožda može biti vrlo upitna, jer su bobice nejednako osušene. Sušenje bobica na otvorenom prostoru u vinogradu ovisi o vremenskim uvjetima. Takvo grožđe je često izloženo napadu ptica i insekata (pčele, ose, i dr.), a sušenje može potrajati i do 6 tjedana.

Od ukupnog broja gospodarstva koje se bave nekim oblikom poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj, procjenjujemo da samo 20-ak % nastupa na tržištu, dok gotovo 80-ak % obavlja poljoprivrednu djelatnost za vlastite potrebe kućanstva.

Treba li navodnjavati vinograde na osvojenim krškim područjima? Da, ako se radi o pametnom i preciznom navodnjavanju.

Nakon katastrofalnih šteta od mraza u vinogradima i pod pretpostavkom da će nakon berbe 2016. doći do manjka vina, postojeće zalihe će sigurno dobro doći.

Toplo, sparno i povremeno kišovito razdoblje s početkom cvatnje vinograda povećava opasnost od moguće pojave biljnih patogena, pa vinogradari prije i naročito nakon cvatnje, na tek zametnutim bobicama, trebaju obavljati redovite mjere zaštite vinove loze od najvažnijih uzročnika bolesti.

Krajem travnja, u gotovo cijeloj Hrvatskoj (osim Istre), a posebice u kontinentalnoj Hrvatskoj, niske temperature, koje su se kretale, ovisno od područja do područja i od lokaliteta do lokaliteta, od -2,5 do -7 °C, rezultirale su mrazom, posljedica čega su velike štete uz voćnjake i na voćnim vrstama, u vinogradima i kod ranog povrća. Vinogradi, koji su u fazi pojave i razvoja grozdića, posebno su osjetljivi na niske temperature. Na nekim lokalitetima zabilježene su također štete od 50 do 100 %. Ako štete nisu potpune, potrebno je što prije izvršiti tretiranje aminokiselinama (biostimulatorima), kako bi se kod biljaka ublažio stres i pomoglo da se vrate u „normalno“ stanje.

Vinova loza je biljka penjačica i traži naslon uz kojeg se penje i povija. Pri tome ima sposobnost prilagodbe na različite ampelotehničke zahvate, tako da se redovitim i usmjerenim rezom može podvrgnuti različitim uzgojnim oblicima i načinima uzgoja.

Ususret sezoni sadnje voćaka i vinove loze donosimo popis proizvođača voćnih sadnica i loznih cijepova. Podatke nam je ustupio Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.Više informacija možete saznati na internetskim stranicama www. hcphs.hr (sekcija Publikacije (knjige, brošure, izvješća))

Vegetacijska sezona voćnih kultura uskoro započinje, a prva tretiranja za zaštitu od najznačajnijih bolesti i štetnika treba provesti još u mirovanju vegetacije. Govorimo stoga o zimskom ili tzv. plavom prskanju.

Proizvodnju vina u prošlim desetljećima obilježila su bogata, ekstraktna vina, intenzivne boje. Dobivanje takvih vina podrazumijeva visoku koncentraciju polifenola koji se ekstrahiraju iz potpuno dozrelog grožđa. Potpuno zrelo ili čak prezrelo grožđe najčešće daje i jako alkoholno vino. Tako je dokazano da je u tom razdoblju porasla i prosječna alkoholna jakost vina.