fbpx
30.9 C
Zagreb
Utorak, 18 lipnja, 2024

Vinogradarstvo

Koliko naši vinogradari i vinari koriste „Vinsku omotnicu“?

Koliko naši vinogradari i vinari koriste „Vinsku omotnicu“?

0
Stranice u tiskanom izdanju: 61 - 63 Početkom godine usvojen je Nacionalni program pomoći sektoru vina, tzv. „Vinska omotnica“, za razdoblje od 2019. do 2023. godine vrijedan 55,5 milijuna eura, odnosno 11,1 milijun eura godišnje. Kako bi se sredstva predviđena Programom...
Perak gradi novu vinariju

Perak gradi novu vinariju, a Zorić povećava vinograde u Kutjevu

0
Članovi Udruge vinara Kutjeva Ivica Perak, te Dario Zorić prilikom promocije vina u Zagrebu, najavili su novosti u svom radu za ovu godinu. Perak, ove godine počinje graditi novi veliki podrum, jer se sadašnji nalazi u sklopu obiteljske kuće, a Zorić će povećati vinograde na najprestižnijim vinogradskim lokacijama, ne samo u Kutjevu.
vinjak kako se proizvodi vinjak

Kako se proizvodi vinjak?

Vinjak je jako alkoholno piće dobiveno destilacijom vina s ili bez vinskog taloga koje nakon destilacije dozrijeva u bačvi. Kao gotov proizvod mora sadržavati najmanje 37,5% vol. alkohola. Vinjak se uglavnom kao krajnji proizvod dobiva kupažiranjem vinjaka različitih godišta. Zbog odležavanja u bačvi otpuštanjem tanina dobiva zlatno žućkastu boju, a miris i okus daju lijepe, lepršave note vanilije i kokosa.
plemke za cijepljenje uzimanje plemki čuvanje plemki

Uzimanje i čuvanje plemki za cijepljenje

0
Za sve načine cijepljenja koji se obavljaju u proljeće (cijepljenje pod koru, cijepljenje na jezičac, proljetna okulacija i proljetna čip – okulacija), plemke se moraju uzeti u vrijeme mirovanja dok još u njima ne kolaju sokovi, ali ne u vrijeme jakih hladnoća, i čuvati dok u podlozi ne krenu sokovi.
Reakcija tla (pH) – uzrok poremećaja u ishrani vinove loze

Reakcija tla (pH) – uzrok poremećaja u ishrani vinove loze

0
Nedavno smo dobili pitanje pretplatnika iz Istre kojeg zanima zašto u njegovom vinogradu starom 10 godina, mlado lišće malvazije mijenja boju i počinje žutiti već u kolovozu, iako redovito gnoji ujesen s NPK 7-20-30, s 0.3 kg po trsu, a na drugim sortama (merlot, cabarnet) to nije toliko izraženo. Uz odgovor na pitanje pretplatnika, u ovom članku bit će riječi i o drugim teškoćama kod ishrane vinove loze uzrokovane nedostatkom hranivih tvari.
Stolne sorte grožđa

Stolne sorte grožđa

0
Grožđe je grožđe, zar ne? Ipak nije tako jednostavno. Grožđe se prema namjeni dijeli na grožđe za proizvodnju vina, za konzumaciju u svježem stanju, za sušenje te za proizvodnju sokova, džemova, destilata, itd. Razlika između grožđa za potrošnju u svježem stanju i grožđa za proizvodnju vina prvenstveno je u izgledu. Stolno grožđe prije svega mora biti fizički privlačno, velikih bobica i grozdova, bez ili s malo jedva primjetnih sjemenki. Meso mora biti sočno i hrskavo, a kožica tanka i jedva osjetna u ustima. Također, grožđe mora moći izdržati dugo razdoblje skladištenja i transporta do potrošača.
Održan 1. CroVin

Održan 1. CroVin, središnji stručni skup vinogradara i vinara

0
CRO-VIN - 1. Središnji stručni skup za vinogradare i vinare u Svetom Martinu na Muri 3. i 4. svibnja okupio je velik broj vinogradara i vinara iz Hrvatske, stručnjaka, predavača i izlagača, ali i inozemnih gostiju. Organizatori skupa, Gospodarski list i tvrtka Infomart Zagreb, uz suorganizatore Veleučilište u Požegi, Udrugu Hortus Croatiae, tvrtke Fitopromet i Pa-vin, omogućili su sudionicima da razmjene iskustva i saznaju aktualnosti iz sektora vinogradarstva i vinarstva.
Ne podcijenjujte crnu pjegavost na vinovoj lozi!

Ne podcijenjujte crnu pjegavost na vinovoj lozi!

0
S blagdanom Svetog Vinka i kod početka rezidbe, mnogi vinogradari početkom kalendarske godine mogu u nasadima vidjeti posljedice zimskog razvoja crne pjegavosti. Naime, za razliku od većine drugih ekonomski značajnih bolesti vinove loze skriveno razdoblje (inkubacija) uzročnika crne pjegavosti traje bitno duže, pa premda primarne zaraze bilježimo u rano proljeće, prave posljedice od ovog patogenog mikroorganizma vidimo tek krajem naredne zime.
Grožđe za pjenušava vina

Grožđe za pjenušava vina

0
Na kakvoću grožđa za proizvodnju pjenušaca utječu brojni faktori kao što su sorta, klon, sklop u vinogradu, metode i načini rezidbe, prinos, mezo i mikroklima, tlo i dr. Ono što je do sada bilo uobičajeno je manje intenzivno upravljanje vinogradom za grožđe namijenjeno proizvodnji pjenušaca, poglavito u usporedbi s proizvodnjom grožđa za vina redovne berbe.
Važnost očuvanja starih i otpornih sorti

Važnost očuvanja starih i otpornih sorti

0
Udruga vinogradara i voćara Cernik, novogradiški ogranak Udruge Živa Zemlja, Savjetodavna služba, LAG Zapadna Slavonija i OPG Hudolin iz Dragalića, uz potporu Brodsko-posavske županije, Općine Cernik, Hrvatskih šuma, Uprava Nova Gradiška i tvrtke Ravnica, pripremaju razmjenu sjemenja starih sorti povrća i po prvi put veću razmjenu plemki starih sorti voća, ali i plemki šumskih voćkarica pod nazivom „Sačuvajmo stare sorte“.
Najbolja vina koja Hrvatska ima

Najbolja vina koja Hrvatska ima

0
Blagdanski su dani na pragu. Kako je običaj da svečani stol bude dosta bogatiji i privlačniji nego inače, posebice što se tiče vina, nužno se kvalitetno pripremiti, a upravo ovim prilogom nastoji vam se pomoći u pametnom izboru plemenite kapljice i putokazom kamo da pođete po nju. Naravno, dobre naslove i dobre adrese valja znati ne samo za sada, nego i za razdoblje od blagdana do drugog blagdana…
Na što trebate paziti kod rezidbe vinove loze?

Na što trebate paziti kod rezidbe vinove loze?

0
Posljednjih sezona tuča je značajno oštetila mnogobrojna hrvatska vinorodna područja, a naknadno u takvim nasadima primjećujemo porast neželjenih poremećaja koji se, osim uzročnicima apoplektičnog venuća ("eska"), još pripisuju eskoriozi (Phoma), upali kore vinove loza (Botryosphaeria) i sušenju krakova trsa (Eutypa). Nerijetko se novi nasadi vinograda podižu na položajima koji su donedavno bili šumsko stanište ili uz šume, pa će učestalost pojave različitih uzročnika propadanja drva u skoroj budućnosti biti svakodnevna briga mnogih vinogradara.
Gdje i kako prezimljuju bolesti vinove loze?

Gdje i kako prezimljuju bolesti vinove loze?

0
Među neželjenim organizmima najveće ekonomske štete u vinogradarskoj proizvodnji uzrokuju uzročnici biljnih bolesti (npr. pepelnica, plamenjača, siva plijesan, crna pjegavost i dr.). Razdoblje mirovanja tijekom zime uzročnici bolesti preživljavaju u formama otpornim na vrlo niske temperature (npr. zimska plodišta, zimske oospore, sklerociji, micelij ispod kore i/ili u pupovima).
Zimsko prskanje vinograda i maslinika

Zimsko prskanje vinograda i maslinika

0
Danas su bakreni fungicidi važan dio programa zaštite brojnih poljoprivrednih kultura diljem svijeta. Vrlo je važno njihovo korištenje za suzbijanje plamenjače, pjegavosti i ostalih bolesti vinove loze i drugih kultura. Zbog globalnog zagađenja tla teškim metalima, pa i ostacima bakra iz biljne proizvodnje, prisutan je trend smanjenja dozvoljene količine bakra po jedinici površine u jednoj proizvodnoj sezoni. Zbog toga se sve manje koriste stare formulacije i bakreni pripravci koji su primjenjivani u visokim dozama, te su se ispirali u tlo u velikim količinama.
Američki cvrčak – prirodni širitelj zlatne žutice vinove loze

Američki cvrčak – prirodni širitelj zlatne žutice vinove loze

0
Tijekom 2017. navršit će se 20 godina od kad su u Hrvatskoj prvi puta objavljeni radovi koji potvrđuju pojavu simptoma žućenja vinove loze (Grapevine yellows diseases) na nekim sortama vinove loze (Chradonnay, Pinot sivi) (Šarić i sur., 1997).
Ista pravila za domaća i uvozna vina

Ista pravila za domaća i uvozna vina

0
U Narodnim novinama, br. 110/16. od 30. studenog 2016. godine, objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu. Izmijenjenim pravilnikom se omogućava veći broj „dobrovoljnih“ uzoraka za vina iz uvoza (uzorci o trošku osobe koja puni, odnosno vino stavlja u promet) koje uvoznik sam može dostaviti Zavodu za vinarstvo radi ocjene sukladnosti s VI 1 dokumentom (dokument za vina iz uvoza).