Vinogradarstvo

Kupažiranje, sljubljivanje ili križanje vina je miješanje dva ili više vina, radi postizanja željenog sastava vina, ili vina boljih organoleptičkih osobina. Prema tome, vina kupažiramo zbog održavanja stalne kakvoće, odnosno marke vina (po čemu je prepoznatljiv određeni podrum), isto tako da bi popravili kakvoću određenog vina, pa se tako kupažiraju vina različitog kemijskog sastava (s obzirom na alkohol, ukupnu kiselost i aromatski profil…), kao i zbog osvježavanja starih vina, ili pak otklanjanja nekih nedostatka vina.

Stolne sorte grožđa se koriste prvenstveno za konzumaciju u svježem stanju, te manjim dijelom za preradu sušenjem, konzerviranjem, kandiranjem i slično. Većina sorata stolnog grožđa ima puno manje šećera od vinskih sorata, te krupnije bobice s više mesa, pa stoga nije namijenjena proizvodnji vina. Takve sorte zahtijevaju i drugačiju tehnologiju uzgoja od vinskih sorata, te puno više ručnog rada koji poskupljuje proizvodnju. Uglavnom se uzgajaju u visokim uzgojnim oblicima, najčešće pergolama ili tendonima, povezanim jakom armaturnom mrežom. Zbog toga je proizvodnja stolnog grožđa strogo specijalizirana djelatnost, s dosta visokim početnim ulaganjima.

Prva ovogodišnja kušanja i izložbe vina (primjerice 21. izložba mladih vina u Ludbregu) pokazala su da imamo dosta veliki broj vina s većim ili manjim ostatkom šećera. Takva vina s obzirom na ostatak neprovrela šećera svrstavamo u red polusuhih ili čak polu-slatkih vina.

Ususret sezoni sadnje voćaka i vinove loze donosimo popis proizvođača voćnih sadnica i loznih cijepova. Podatke nam je ustupio Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Više informacija možete saznati na internetskim stranicama www.hcphs.hr (sekcija Publikacije (knjige, brošure, izvješća))

Korove u vinogradima i voćnjacima treba suzbijati iz nekoliko razloga: korovi crpe vodu i hranjive tvari iz tla čime se smanjuje njihova dostupnost kulturnoj biljci, zauzimaju prostor i ometaju rast i razvoj biljaka, izvor su biljnih bolesti i štetnika koji lako s korova prelaze na kulturnu biljku i sl. Sve ove značajke korovskih biljaka čine ih vrlo agresivnim konkurentima kulturnih biljaka i u njihovim prisutnosti biljka gubi elemente potrebne za rast i razvoj što rezultira smanjenjem uroda.

Voćno vino od jabuka, popularno zvani cider, piće je poznato već od davnina. U Odiseji (cca. 900 prije Krista.) spominju se voćnjaci jabuka, a i u drugim grčkim i rimskim djelima nalaze se zapisi o proizvodnji alkoholnih pića od jabuka, krušaka i ostalog voća.

Na tragu uvjeta tijekom dozrijevanja grožđa i proizvodnje vina berbe 2011. mogu se predvidjeti određeni problemi u proizvodnji mladih vina berbe 2012, ali i pripremiti određena rješenja.

Previsoke temperature tijekom dozrijevanja grožđa mogu dovesti i do prevelike količine šećera u grožđu, preniske ukupne kiselosti i do opekotina na pokožici bobica grozda koje su bile izložene direktnoj sunčevoj svijetlosti.

I prije klimatskih promjena koje se posljednja dva desetljeća sve više opažaju, suša je bila nepogoda koja je osobito pogađala primorske vinograde, ali i one druge, posađene na nagnutim terenima i plitkim tlima. Stari vinogradari su u sušnim sezonama bili nemoćni svjedoci velikih šteta, kako u kakvoći i količinama grožđa, tako i potpunog propadanja pojedinih trsova. Danas vinogradari imaju na raspolaganju znatno veće mogućnosti.

S obzirom na to da se svake godine iz tla odnose značajne količine kalija, kalcija, fosfora, dušika i ostalih hranjiva, potrebno ih je gnojidbom nadoknaditi. Unošenjem hranjiva preko tla ili preko lista (folijarno), osiguravamo vinovoj lozi brz rast i razvoj, održavamo ravnotežu, opseg i kvalitetu uroda, te općenito utječemo na zdravstveno stanje vinove loze.

Punjenje vina u boce predstavlja završnu fazu odnosno završetak svih postupaka s vinom (njege, dorade i stabilnosti vina ), a obuhvaća glavne radnje kao što su pranje boca, sterilizacija boca, punjenje stabilnog vina u bocu, čepljenje, etiketiranje te slaganje boca u transportnu ambalažu.

Svim suvremenim uzgojnim oblicima zajedničko je da trs ima stablo određene visine. Visina stabla ovisi o mnoštvu čimbenika od kojih se najvažnijim smatraju okolišni uvjeti ili primjena specifične ampelotehnike u vinogradu. Visinom stabla određujemo na kojoj će visini biti ostatak trsa, primjerice, rodni dijelovi i u konačnici samo grožđe.

Uspješnost vinogradarske proizvodnje jako ovisi o dobro odabranoj loznoj podlozi, osobito ako se vinograd podiže na nepovoljnim tlima i klimatski zahtjevnim terenima. Neodgovarajuća lozna podloga nepovoljno utječe na urode i kakvoću grožđa te na trajnost vinograda. Posljedice lošeg odabira lozne podloge najviše se očituju u većim troškovima održavanja i kraćem životnom vijeku vinograda.

Prošla vinogradarska godina je klimatski gledano bila specifična. Izrazita suša i visoke temperature u razdoblju dozrijevanja, uzrokovali su određeni „fiziološki stres“ u grožđu. Sve je to rezultiralo nakupljanjem izrazito visokih koncentracija šećera i sagorijevanjem organskih kiselina i aroma u grožđu. Za crne sorte to je bila odlična godina.

U broju 21. Gospodarskog lista objavili smo objašnjenje Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima i podrumskoj evidenciji (Narodne novine br. 121/10; 132/10 i 78/11), a u ovom tekstu ćemo pokušati pojednostavljeno prikazati Prilog I, koji je sastavni dio tog pravilnika – novog propisa bitnog za proizvođače grožđa i vina, a u kojem se definiraju podaci koje proizvođač mora dati prilikom upisa u Vinogradarski registar.

Nakon završena alkoholnog vrenja vino je gotovo uvijek mutno. Mutnoću uzrokuju različite čestice i tvari, od kojih su neke veće (dijelovi kožice, mesa, sjemenke), a neke sitne, oku nevidljive (bjelančevine, fenoli, soli vinske kiseline itd.).