Vinogradarstvo

Iz naslova bi trebalo očekivati da će u ovom članku biti opisane najvažnije radnje koje prate podizanje jednoga novoga vinogradarskog nasada. Međutim, kako se u posljednje vrijeme kod ovog važnog posla čine neoprostive grješke, smatramo potrebnim upozoriti sve one koji sade nove vinograde na moguće posljedice koje se zbog nekih nepravilnih postupaka ili radnji mogu dogoditi.

Za razliku od izrazito suhe i vruće 2003., protekle 2004. i ova vinogradarske proizvodne sezone obilovale su oborinama i neuobičajeno niskim noćnim temperaturama u prvom dijelu vegetacije (potkraj travnja i tijekom većeg dijela svibnja). Izmjena toploga, sunčanoga i sparnoga meteorološkog razdoblja s osvježavajućim ljetnim ciklonama, koje obilnim pljuskovima donose niže prosječne temperature zraka, pogoduje najopasnijim gljivičnim bolestima vinove loze - plamenjači i pepelnici.

Kako i sam naziv kaže, vrhunska vina po kakvoći spadaju u sam vrh vinarske proizvodnje i predstavljaju pravu osobnu kartu svake vinarske zemlje. Osobnu kartu po kojoj će se ona ne samo hvaliti, nego po kojoj će biti i prepoznatljiva.

Pjenušavo vino proizvodili su pa u njemu i uživali još stari Rimljani, o čemu govori rimski pjesnik zlatnog Augustova doba Virgilije. Osim tog spomena pjenušavog vina, nađene su prilikom arheoloških iskapanja čaše koje podsjećaju na današnje.

Zrelost grožđa prati se na temelju povećanja šećera i smanjenja kiselina. Kada pri kraju praćenja povećanje šećera stagnira dva dana a sadržaj kiselina se smanjuje, trenutak je berbe pa u tom slučaju govorimo o TEHNOLOŠKOJ ZRELOSTI GROŽĐA. Međutim, za berbu crnog (crvenoga) grožđa važno bi bilo pratiti obogaćivanje grožđa fenolnim tvarima.

Nakon dviju vinskih kraljica Zagrebačke županije - Nataše Puhelek i Irene Majcenović, ove smo godine dobili i Vinsku kraljicu Hrvatske. Riječ je o splitskoj srednjoškolki Maji Bedalov, koja je izabrana i okrunjena na sajmu Gast 2004., u Splitu.

Crno vino dobiva se vrenjem masulja, najćešće bez peteljkovine. Crvena boja daje obilježje i osobnost crnom (crvenom) vinu. I još nešto o nazivu ovih vina. Kod nas je uvriježen naziv crna vina, međutim, pravilnije bi bilo ova vina nazivati crvenima, pa tako u Njemačkoj nose naziv po stvarnoj boji - Rotwein, u Francuskoj - vin rouge, u Italiji - vino rosso.

Pravilno odabrana lozna podloga mnogo utječe na uspješnu vinogradarsku proizvodnju, osobito u toplijim krajevima.Neodgovarajuća podloga može loše djelovati na urode i kakvoću grožđa te trajnost vinograda.Lozni rasadnici koji bi u ovome trebali imati izuzetnu ulogu trenutno ne nude zadovoljavajući izbor niti količine loznih podloga.