Voćarstvo

Mikoriza borovnice pomogla je Ivanu da spasi nasad. Mladi poljoprivrednik, nositelj OPG-a, Ivan Tonković (29)  dolazi iz Kutine i nositelj je OPG-a od 2008....

Kumkvat na kineskom jeziku, znači „zlatna naranča“. U Europi se pojavljuje sredinom 19. stoljeća, kad se uzgajao kao ukrasno drvo i solitarna biljka. Danas...

Travarica je jedno od najprepoznatljivijih jakih alkoholnih pića iz Hrvatske, a posebno je cijenjena u Dalmaciji, Istri i na otocima. Proizvodi se aromatiziranjem rakije...

Stranice u tiskanom izdanju: 39 - 49 Unutar pojedinih vrsta voćaka postoji velik broj sorti koje se međusobno razlikuju po mnogobrojnim morfološkim i gospodarskim svojstvima. Tako...

Sve višegodišnje kulture zahtijevaju redovito orezivanje kako bi se održao optimalni odnos između vegetativnog i generativnog dijela biljke te, u konačnici, proizveli plodovi visoke...

Uz rezidbu, postoje još neki postupci kojima se potiče razvoj pupova koji inače ne bi potjerali ili, pak, usporava prejak rast mladica.

Rod kestena Castanea Mill. pripada porodici Fagaceae, a obuhvaća 11 ekonomski i ekološki značajnih vrsta drveća koje su široko rasprostranjene u umjerenom šumskom pojasu sjeverne hemisfere. Europski pitomi kesten, pitomi kesten, šumski kesten ili kostanj (Castanea sativa Mill.) potječe iz Male Azije, a njegovom širenju doprinijeli su Rimljani koji su ga sadili na osvojenim područjima.

Kivika (aktinidija, kivi, kiwifruit), Actinidia deliciosa povijuša je koja vodi podrijetlo od vrsta koje su autohtone na području Južne Azije. Početkom 20. stoljeća sjemenke kivike introducirane su na Novom Zelandu, pa se uzgoj proširio i u svijetu. Vodeći svjetski proizvođač kivike je Italija, a slijede je Novi Zeland, Čile, Francuska, Grčka, Japan i SAD. Pojavom oboljenja, tzv. raka kojeg uzrokuje bakterija Pseudomonas syringae pv. actinidiae proizvodnja je značajno devastirana u Italiji, Francuskoj i Novom Zelandu.

U redakciju Gospodarskog lista stižu često upiti naših pretplatnika o pojedinim sortama voća, stoga smo odlučili predstaviti zanimljive sorte raznih vrsta voća u našem malom leksikonu sorata, a mnoge od njih mogu se naći i u rasadnicima i vrtnim centrima u Hrvatskoj. U sljedećih nekoliko nastavaka i brojeva Gospodarskog lista navest ćemo novije i manje poznate sorte jabuka. Možda se i vi odlučite odabrati i posaditi neku od njih?

Lijeska (Corylus spp.), u odnosu na ostale voćne vrste, posljednjih godina bilježi najveći rast u količini deklariranog sadnog materijala iz domaće proizvodnje i uvoza. S evidentiranih 4 137 ha proizvodnih površina lijeska je četvrta voćna vrsta po zastupljenosti u RH. Većina proizvodnje smještena je na području kontinentalne Hrvatske s naglaskom na obronke Papuka, Krndije i Bilogore. Najzastupljeniji uzgojni oblik je modificirana grmolika vaza, ali se u novijim nasadima uočava uzgojni oblik stablo te gušći sklopovi sadnje koji bi trebali olakšati strojnu berbu.

U današnje vrijeme prisutna je velika potražnja za dostupnošću različitog voća tijekom cijele godine. Za dostupnost voća tijekom cijele godine zaslužne su nove spoznaje u čuvanju plodova poslije berbe, komunikacijama i transportu.

Trulež plodova (Monilinia spp.) je najvažniji uzročnik propadanja plodova tijekom čuvanja plodova u skladištima i/ili hladnjačama. Na plodovima oštećenim bilo kojim načinom (štetnici, ptice, tuča, vjetar i dr.) zaraze su učestalije, a štetnost povećana.

Stupaste voćke (patuljaste voćke, voćke balerine, „columnar“ ili „collonade fruit trees“, urbane voćke, kako ih još zovu ) sve se više zadnjih godina šire na tržištu voćaka. Renomirani svjetski rasadnici poput StarkBrothersa i drugih imaju svoje sorte razvijene i prilagođene za takav vid uzgoja. Sve više rasadnika ima posebnu kategoriju stupastih ili patuljastih voćaka u katalozima ili na web stranicama. Tako je i kod nas (Vrtni centar Drijen, Rasadnik Milić), gdje se dio tih sorata može i kupiti.

Postoji oko 11 vrsta pistacija (Pistacia spp. L.), a jedino se P. vera komercijalno uzgaja jer ima plodove adekvatne veličine.

Hrvatska voćarska zajednica krovna je udruga koja zastupa interese domaćih voćara, stoga je novoizabrano vodstvo, predsjednik Branimir Markota i zamjenik predsjednika Stjepan Zorić, na susretu s novinarima u voćnjaku Vrtovi voća, iznijelo neke podatke o urodu ove godine, te teškoćama s kojima se susreću hrvatski voćari.

Iako je avokado tropska voćka, ponegdje se uspješno uzgaja i u uvjetima suptropske klime, primjerice kod nas u južnoj Dalmaciji u Dubrovniku.