Hrvatsko voće treba biti posebno označeno u trgovinama
Hrvatska voćarska zajednica krovna je udruga koja zastupa interese domaćih voćara, stoga je novoizabrano vodstvo, predsjednik Branimir Markota i zamjenik predsjednika Stjepan Zorić, na susretu s novinarima u voćnjaku Vrtovi voća, iznijelo neke podatke o urodu ove godine, te teškoćama s kojima se susreću hrvatski voćari.
Uzgoj avokada u Hrvatskoj
Iako je avokado tropska voćka, ponegdje se uspješno uzgaja i u uvjetima suptropske klime, primjerice kod nas u južnoj Dalmaciji u Dubrovniku.
Suvremeni voćnjak u srcu Moslavine
Tvrtka Vrtovi voća investirala je 2,5 milijuna eura u zapuštene nekadašnje voćnjake PPK Zagreb u općini Velika Ludina u Moslavini. Nasadi su ograđeni, zaštićeni mrežom i navodnjavani iz vlastite akumulacije, s meterološkim stanicama u voćnjacima na 15 hektara, a ove godine su postavili i suvremeni sustav za obranu od mraza - fiksni ventilator u ekološkom voćnjaku jabuka.
Čuvanje voća nakon berbe
Ne čuvaju se svi plodovi jednako dobro. Općenito je pravilo da se plodovi suptropskih i tropskih voćaka čuvaju kraće od onih koje rastu u hladnijim područjima, premda i tu ima izuzetaka. Npr. agrumi su suptropske voćke, ali se pojedine vrste mogu dobro čuvati nekoliko mjeseci. S druge strane, trešnja nije suptropska vrsta, ali se može čuvati svega nekoliko tjedana i to u posebnim uvjetima. I među sortama unutar pojedine vrste može biti znatnih razlika. Tako se ljetne sorte jabuka mogu čuvati kraće od jesensko zimskih sorata. Naravno, i među jesensko-zimskim sortama možemo naći izuzetke čija je skladišna sposobnost slabija. Voće koje ne mora dozrijeti na stablu čuva se dulje od onog koje mora dozrijeti na stablu, ali samo ako se pobere u odgovarajućem stanju zrelosti.
Reflektirajuće folije za kvalitetnije plodove jabuke
U intenzivnoj voćarskoj proizvodnji teži se primjeni novijih tehnologija u cilju povećanja priroda, poboljšanja kvalitete i fizikalno-kemijskih svojstava plodova. Pojedine sorte jabuka i njihovi klonovi ovisno o vremenskim prilikama određenog uzgojnog područja imaju problem s razvojem boje što se loše odražava na ostala fizikalno-kemijska svojstva i tržišnu vrijednost plodova. Danas postoje posebne folije koje se u nasadima postavljaju između redova u cilju postizanja optimalne distribucija svijetla po cijelom nasadu što pospješuje fotosintetski aktivnu radijaciju, poboljšava refleksiju svijetla na krošnju stabla i pozitivno utječe na fizikalno-kemijska svojstva plodova.
Sorte kupine bez trnja
Kao rezultat intenzivnog selekcijskog rada danas imamo vrlo velik broj sorata kupina (oko 300 sorata) bez trnja, ali je između njih izbor dosta ograničen. Uzgoj kupine je najviše proširen u SAD-u i to kako sorti s trnjem, tako isto i onih bez trnja. Tamo je najviše i rađeno na selekciji sorata kupina.
Izbor sorata breskve
Breskva (Prunus persica) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Potječe iz Kine, a stablo može narasti i do 10 metara u visinu. Postoji veliki broj sorata breskve koje se razlikuju u obilježjima plodova.
Crna mrljavost i muhine točkice na jabukama
Od sredine 1990-ih godina prvi puta protekle 2017. godine u plantažnim nasadima jabuka nismo zabilježili štete od najopasnije gljivične bolesti: uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis). Razlog tome je iznadprosječno suha i hladna zima 2016./17., te neobično suhi i vjetroviti proljetni ožujak, travanj i svibanj. Ipak, povremeni i obilni ljetni pljuskovi (često uz olujni vjetar i tuču) uzrokuju pojavu nekih novijih uzročnika bolesti jabuka.
Zašto se ovoga proljeća suše stabla voćaka?
Nakon katastrofalnih šteta u 2016. i 2017. godini zbog pojave kasnog mraza u travnju, smrzavanja plodova i potpunog gubitka uroda voća, nanovo i u 2018. godini brojni voćari suočeni su s pojavom šteta u svojim voćnjacima uslijed sušenja stabala jabuke, marelice i gubitka uroda.
Promjena sortimenta – prednosti i nedostaci
U drugoj polovini 20. stoljeća, tzv. moderna poljoprivreda je vrlo uspješno pomicala granice maksimalnih prinosa većine kultura, što je dovelo do smanjivanja cijena hrane. Ovakvo poticanje proizvodnje hrane bilo je omogućeno znanstvenim napretkom i novim tehnologijama, uključujući razvoj novih sorti, korištenje zaštitnih sredstava, gnojidbe i navodnjavanja.
Uzgoj pasje ruže u Slavoniji
Radišna Slavonka Antonija Zelenika iz mjesta Velika u Požeško – slavonskoj županiji ustrojila je prvu službenu eko plantažu pasje ruže u Hrvatskoj. Na 1,5 hektar zaživjelo je više od tisuću sadnica koje su lanjske godine rodile oko 1,5 tonu. Smatra se da Hrvatska ima dobre mogućnosti plantažnog uzgoja pasje ruže čiji se proizvodi itekako traže.
Isplativ uzgoj jagoda
Isplativ uzgoj jagoda u Hrvatskoj moguće je ostvariti, no za to je potrebno ispuniti brojne uvjete. Dakle, uz nastojanje smanjivanja ulaznih troškova, nužno je osigurati potrebnu razinu znanja kako bi se uzgojili što kvalitetniji plodovi te postigla konkurentnost i uspjeh na tržištu.
Pravilnom hranidbom kalcijem do sočnijih plodova
Jabuka, kao i većina voćnih vrsta preferira duboka tla, jednoličnog profila, pjeskovito ilovastog sastava, bogata humusom i mineralnim hranivima. Najpogodnija tla za uzgoj jabuka su slabo kisela do neutralna, tla koja ne sadrže veće količine fiziološki aktivnog vapna, a još manje su pogodna jako kisela i kisela tla, slabo opskrbljena kalcijem čiji nedostatak u mesu plodova uzrokuje mnogobrojne neželjene promjene (fiziološke bolesti): staklavost, pjegavost lenticela, tamnu palež kožice i najčešće gorku pjegavost.
Grinja kineskog vučca – novi štetnik u Hrvatskoj
Internet je prepun reklama i članaka o čudesnom voću koje liječi brojne bolesti, a njegov uzgoj je u našem podneblju vrlo jednostavan i donosi brzu zaradu. Ne ulazeći u raspravu o nutritivnoj vrijednosti čudesnog voća budućnosti kao što su aronija, sibirska borovnica ili goji bobice koje još nazivaju crvenim dijamantom i sretnim bobicama, važno je znati da postoje brojne prepreke lakoj zaradi preko noći.
Atraktivne voćke – međuvrsni križanci
Međuvrsni križanci su vrste nastale križanjem dviju različitih vrsta. Neki od njih su nastali spontano u prirodi, a neki su nastali pod utjecajem čovjeka. Zanimljivi su zbog neuobičajenog okusa plodova koji vrlo često predstavlja spoj dviju vrsta od kojih su nastali križanjem.
Apistar – neobična i dekorativna sorta
Neki stručnjaci smatraju da na svijetu postoji oko 100.000 sorti jabuka. U našim ih se krajevima može naći i više od 100, a u trgovinama samo mali broj sorti koje se uzgajaju u intenzivnim nasadima i to najčešće Idared, Golden Delicious (Zlatni delišes), Granny Smith, a u zadnje vrijeme Jonagold i slične. Mnogi zaljubljenici u voćarstvo i posebice u jabuke, žele imati različite i zanimljive sorte u svojim voćnjacima. U ovom članku donosimo priču o sorti Apistar - vrlo neobičnoj i dekorativnoj sorti jabuke.