Voćarstvo

Primjena kemijskih sredstava za zaštitu bilja sastavni je dio intenzivne voćarske proizvodnje koju karakterizira pojava manjeg broja vrsta štetnika u vrlo visokim populacijama. S druge strane, ekstenzivno voćarstvo u kojemu se ne koriste agrokemikalije karakterizira pojava većeg broja vrsta štetnika u nižim populacijama čiju prirodnu ravnotežu održavaju korisni kukci tzv. prirodni neprijatelji.

Na pitanje pretplatnika kojeg zanima kako od višnja (Maraske) napraviti vino i liker, odgovara naš stručni suradnik, doc. dr.sc. Marin Mihaljević Žulj. Plodovi višanja kao voćne kulture izuzetno su interesantni za preradu u mnoga alkoholna pića. Tradicionalno se već dugo u našim krajevima proizvode domaći likeri od višnja čija je proizvodnja najjednostavnija i zahtijeva najmanje prostora i vremena.

Ove je godine proljetni mraz potpuno uništio urod voća u mnogim područjima. Na voćkama pogođenim mrazom sva snaga rasta bit će usmjerena na mladice, jer nema plodova koji su veliki potrošač asimilata. To izaziva pojačanu bujnost i zasjenjenost krošnje i pogoduje širenju gljivičnih bolesti, koje se ove godine zbog obilja vlage ionako pojačano razvijaju.

Voćari moraju mijenjati strategiju proizvodnje u voćnjacima koji su teško oštećeni mrazom kako bi se smanjili troškovi proizvodnje. Kakva bi strategija proizvodnje sada bila primjerena?

Zbog mraza koji je u mnogim krajevima Hrvatske „pobrao voće“ krajem travnja, u velikom broju voćnjaka izostat će urod, no zaštita voćaka mora se i dalje obavljati, kako bi se spriječila daljnja šteta. Potrebno je poduzeti određene agrotehničke i pomotehničke mjere u cilju smanjenja bujnosti voćaka, povećanja postotka diferencijacije pupova i sl. Treba voditi računa o obradi tla i zaštiti od bolesti i štetnika, uz neizostavne troškove, ali se zaštita ne smije zanemariti i previše reducirati zbog racionalnosti, jer ovisno o vremenskim prilikama, ako napadi bolesti budu veliki, javit će se prerano opadanje lišća, voćke će biti u slaboj kondiciji, što bi moglo utjecati na smanjenje uroda sljedeće godine.

Pretplatnik posjeduje mali voćnjak blizu planine Ivančica na oko 500 m nadmorske visine sa starim sortama jabuka (božićnice i mušancika). U srpnju i kolovozu već počinje otpadati lišće na jabukama, suši se, a plodovi su mali i smežurani. Ako koji plod ostane, nema dobar okus i ne dozrije. Posušeno lišće izgleda kao da je spaljeno, a do jeseni stabla nemaju niti jedan list. Navedeno se dogodilo protekle dvije godine. Jabuke nije tretirao, a cijepljene su 1955. na divlju jabuku. Također ga zanima postoje li kakvi zamjenski dostupni preparati koje može kupiti bez položenog tečaja o upotrebi pesticida?

Prorjeđivanje plodova je iznimno važna pomotehnička mjera u voćarstvu. Osim što izravno utječemo na regulaciju između rasta i rodnosti, prorjeđivanjem dobivamo krupnije i ljepše, te bolje obojane plodove koji postižu znatno bolju cijenu na tržištu.

Iz tvrtke Pro-eco d.o.o. dolaze dobre vijesti za sve poljoprivredne proizvođače koji nisu položili ispit za sigurno rukovanje pesticidima. Naime, insekticid NeemAzal® TS, osim u kategoriji profesionalne namjene, od travnja 2016. ima i dozvolu u amaterskoj primjeni i to u pakiranju od 100 mililitara i od 1 litre.

Poznavanje fenološke faze cvatnje važno je za postizanje sigurne rodnosti voćaka, jer i uz druge povoljne uvjete prirod može posve zatajiti, ako se cvatnja odvija u doba nepovoljnih klimatskih prilika, ili ako se autosterilne sorte jednog nasada međusobno dovoljno ne podudaraju u fazi cvatnje. Proučavanje fenološke faze cvatnje je neophodno za voćarsku proizvodnju.

Dana 12. prosinca 2015. godine u Parizu je protiv globalnog zatopljenja postignut “povijesni sporazum za spas planeta Zemlje”, kojim je 195 država prihvatilo uvjete za smanjenje razine zagrijavanja atmosfere ispod 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Osim općeg povećanja razine svjetskih mora i nestanak velikog broja biljnih i životinjskih vrsta, posljednjih desetak godina zbog globalnih klimatskih promjena rastu štete od nekih kategorija neželjenih organizama u poljoprivrednoj proizvodnji. Pored kukaca od ostalih štetnih organizma životinjskog podrijetla najveće gubitke u hortikulturnom uzgoju (voćarstvo, vinogradarstvo, rasadničarstvo, povrćarstvo, cvjećarstvo) bilježimo od grinja!

Zahvaljujući suradnji Zavoda za poljoprivredne znanosti Sveučilišta u Bologni i Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta na projektu LIFE 13 ENV/HR/000580, u Republici Hrvatskoj u prošloj godini na plodovima jabuke otkrivena je nova gljivična bolest Monilinia polystroma (anamorf) - azijska smeđa trulež.

Na trsu vinove loze u vrijeme zimskog mirovanja razlikujemo staro drvo (stablo, krakovi i ogranci), dvogodišnje drvo (prošlogodišnji reznici i lucnjevi), te jednogodišnje drvo (rozgva ili prut). Jednogodišnje drvo može biti rodno ili nerodno, ovisno o tome gdje se nalazi. Zbog toga je pri rezu važno znati osnovno načelo rodnosti drva vinove loze: rodno je jednogodišnje drvo koje se razvilo iz dvogodišnjeg drva. Rozgva razvijena iz starog drva u pravilu je nerodna.

Veći dio suvremene voćarske proizvodnje može se opisati kao intenzivna proizvodnja s velikom primjenom kemijskih sredstava (mineralna gnojiva, pesticidi). Takav oblik uzgoja ostavlja veliki negativan utjecaj na okoliš koji se najviše očituje u smanjenju bioraznolikosti, degradaciji tala te pojavom određenih negativnih pojava (trofobioza, rezistentnost) koji poskupljuju i otežavaju samu proizvodnju.

Početkom 1930-ih godina kalifornijska štitasta uš se proširila većinom hrvatskih voćarskih područja (osim nekih dijelova jadranske obale), a već nakon drugog svjetskog rata u nekim je krajevima zabilježeno sušenje tisuće stabala voćaka zbog njena prekomjernog množenja (npr. u Međimurju, Prekmurju). Najviše su tada bili napadnuti jabuka, kruška, crveni i bijeli ribiz, glog te japanska dunja. Podizanjem novih jabučnih nasada niskih stablašica i redovitim suzbijanjem tehnoloških štetnika tijekom vegetacije, od sredine 1970-tih godina značaj i štetnost kalifornijske štitaste uši u hrvatskim voćnjacima opada.

Glavni cilj rezidbe je postizanje dobre ravnoteže rasta i rodnosti. Voćke koje se redovito režu bolje rode, a također tvore dovoljno rodnih pupova iz kojih će se u sljedećoj vegetaciji razviti cvjetovi.

2015. godina je praktički iza nas i vrijeme je sabiranja dojmova, ali i sabiranja novca. Svaki bi voćar trebao znati zbrojiti koliko je novca potrošio i koliko je truda uložio u neku poljoprivrednu proizvodnju.