Voćarstvo

Sočni, ukusni i slatki plodovi kruške najčešće se jedu svježi, što je i najzdravije, ali se i prerađuju u sokove, kompote, pekmeze ili rakiju. Od njih se rade pite i savijače, peku se na roštilju i izvrsno slažu sa sirevima. Kraj ljeta i početak jeseni pravo je vrijeme za uživanje u ovoj „kraljici voća“.

Iako se gotovo 90% proizvodnje šljive u Hrvatskoj odnosi na proizvodnju za destilate, u posljednje vrijeme šljive se sve više uzgajaju i za svježu potrošnju.

Svježe voće i povrće ima relativno malu energetsku vrijednost, izuzimajući neke vrste (banane, kesten, orah, lješnjak, badem) i sušeno voće (suha šljiva, suha smokva, suho grožđe). Nasuprot tome, imaju visok sadržaj vode, izuzimajući orašasto i sušeno voće. Voće i povrće sadrži niz ostalih sastojaka koji su neophodni za pravilno i zdravo funkcioniranje ljudskog organizma. Konzumiranje svježeg voća i povrća stoga ima nezamjenjivu ulogu u prehrani. S obzirom na godišnje doba veliki je izbor različitog voća koje se može konzumirati bilo u svježem stanju ili ga je moguće preraditi u jednu od vrlo ukusnih prerađevina te konzumirati u hladnim zimskim danima.

Brusnice danas predstavljaju ekonomski jednu od najvrjednijih vrsta za uzgoj iz skupine bobičastog voća, i za njima vlada velika potražnja, što utječe i na visoku cijenu plodova. Razlog potražnje za tim voćem leži u činjenici da je brusnica ljekovita biljka poznata od davnina zbog svojih antibiotskih svojstava i kiselkastog okusa koji zahvaljuje velikim količinama vitamina C.

Kupine i maline se uspješno uzgajaju u mnogim okućnicama gotovo bez primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja, premda ih kao i jagode napada veći broj biljnih bolesti i nametnika životinjskog podrijetla. Pri plantažnom uzgoju kupina i malina gotovo cjelokupni trud proizvođača može uništiti skupina gljivičnih bolesti koje uzrokuju patološko sušenje izdanaka, te nekoliko vrsta hrđa.

Današnji konvencionalni način uzgoja maslina i proizvodnje ekstra djevičanskog maslinovog ulja zasniva se na tri temeljna pravca: ● ishrana maslina mineralnim gnojivima, ● uništavanje korova otrovima, ● uništavanje štetnika na maslinama tretiranjem kemijskim preparatima – otrovima.

S obzirom na pojavu niskih zimskih temperatura i kasnih proljetnih mrazeva početkom travnja, većina voćnih vrsta je pretrpjela značajna oštećenja. U različitim dijelovima naše zemlje došlo je do smrzavanja cvjetnih pupova, cvjetova u različitim fenofazama ili tek zametnutih plodova.

Hladnoća koja je trajala tijekom veljače ove godine, kad se temperatura na jugu spuštala i do -5 °C, ali i više od te vrijednosti na pojedinim lokalitetima, napravila je štete na agrumima, posebno limunima, ali i na mandarinama u dolini Neretve, gdje je bilo i obilnog snijega koji se dugo zadržao.

U odnosu na svjetsku proizvodnju, uzgoj trešnje u Hrvatskoj znatno zaostaje s tehnološke strane, a time je i ekonomska isplativost proizvodnje sve manja. Danas se u uzgoju trešnje teži novim saznanjima i dostignućima u selekciji i oplemenjivanju podloga (posebno slabije bujnosti) i stvaranju novih samooplodnih sorti s većom masom i boljom kakvoćom plodova.

Marelica je voćka koja je vrlo tražena zbog svojih plodova ugodnog okusa. Mogu biti slatki pa do kiselkasti, a pogodni su za jelo u svježem i sušenom stanju ili za preradu u pekmeze, džemove i sokove.

Pomolozi se ne mogu složiti oko ukupnog broja sorti krušaka koje postoje u svijetu. Jedna pomologija iz 19. stoljeća opisuje čak 915 sorti. Zanimljivo je da je belgijski ljekarnik Jean Baptiste van Mons tijekom pedesetak godina svoga selekcijskog rada stvorio više od 400 sorti krušaka, od čega se njih oko 40 proširilo u uzgoju. Stoga se slobodno može reći da je sortiment krušaka iznimno bogat.

Kod cijepljenja voćaka u proljeće, plemke moramo uzeti u zimi odnosno prije kretanja vegetacije, te ih čuvati do vremena cijepljenja. Plemke se u rasadnicima čuvaju u hladnjačama na temperaturama od 0-3 ºC, ali možemo ih čuvati i u hladnjaku u navlaženoj plastičnoj vrećici.

Agrumi vole toplinu pa je njihov uzgoj na otvorenom ograničen kod nas samo na područje Dalmacije (od Kaštelanskog zaljeva do granice (na jugu) , te dio otočnog područja s posebnom mikroklimom kao što je, primjerice, Lošinjsko otočje. Uzgoj agruma u loncima odgovara ljubiteljima agruma koji žive sjevernije i u kontinentalnom dijelu naše zemlje. I ne samo njima, nego svima kojima lijepo razvijen agrum u loncu ukrašava dvorišta, verande ili kućne prostorije. Većina agruma dobro podnosi ovaj način uzgoja.

U svakoj od naših podregija važna je procjena prikladnosti ekoloških uvjeta za uzgoj pojedinih vrsta odnosno sorti voćaka. Jadransko područje je reljefno, klimatski, edafski i vegetacijski vrlo specifično, a obuhvaća obalni pojas s otocima te unutrašnjost do kuda dolinama rijeka prodire utjecaj mediteranske klime. Tako bi se čitavo jadransko područje moglo podijeliti na nekoliko značajnih podregija. To su: Hrvatsko primorje (Istra i Kvarner s otocima), sjeverna, srednja i južna Dalmacija, te Dalmatinska zagora (unutrašnjost Dalmacije).

Pitomi kesten naraste u visinu do 30 m i u širinu do 15 m. Postoje stabla pitomog kestena promjera do 3 m, a produkcija ploda može iznositi i do 3,5 t/ha. S obzirom na uporabu ploda ubraja se u šumsko voće gdje još spadaju divlja trešnja, divlja kruška, divlja jabuka, brekinja, oskoruša, mukinja i dr.

U zadnjih nekoliko godina donesene su neke izmjene i dopune, te novi pravilnici vezani za proizvodnju sadnica u Hrvatskoj i njihovo stavljanje na tržište. To je dugo očekivani korak s obzirom na to da već duže vrijeme postoji dosta veliki problem s nedostatkom voćnih sadnica.