Voćarstvo

Aronija je vrlo ljekovita biljka koja potječe s istoka Sjeverne Amerike, ali je njezina vrijednost prepoznata u Europi. Budući da nema velikih zahtjeva u pogledu mjesta uzgoja i klime, može se uzgajati na području cijele Hrvatske, ali bolje uspijeva na staništu s višom vlažnošću tla i zraka.

Od ovog broja, na stranicama Gospodarskog lista u kolumni Voćarski dnevnik, moći ćete čitati o aktualnostima u voćarstvu. Koje će teme biti zastupljene? Bit će tu praktičnog voćarstva, o rezidbi voća, o zaštiti voća, ali i o prodaji voća, o ekonomici voćarstva, pa i o kulturi konzumacije voća i općenito o kulturi voćarstva.

Prijevremeno opadanje plodova velika je teškoća u uzgoju jezgričavog voća, posebno jabuka. Razlog tome je tvorba hormona etilena koji je važan za dozrijevanje ploda, ali i njegovo odvajanje od rodnog izbojka.

Kruška je jedna od najstarijih voćnih vrsta, ali uzgajalo se svega nekoliko sorata dok belgijski i francuski oplemenjivači krajem 18. stoljeća nisu stvorili veći broj sorata koje su uzgajali naše bake i djedovi. Neke od tih sorata susrećemo u uzgoju i danas.

Ekološki uzgoj jabuka, uz povrće, maslinu i vinovu lozu, ima najveću perspektivu u sveukupnoj ekološkoj poljoprivredi Republike Hrvatske. Zanimanje za ekološki uzgoj jabuka u Hrvatskoj je u stalnom porastu u posljednjih nekoliko godina, što se objašnjava tradicijom ove proizvodnje i sustavom državnih poticaja za podizanje novih nasada jabuke, te prelaskom iz konvencionalne u ekološku proizvodnju.

Ekološki uzgoj jagode u Hrvatskoj vrlo je malo zastupljen. Dobro iskorištavanje proizvodnih kapaciteta tla te ostvarivanje većih prihoda po gospodarstvu u odnosu na mnoge druge poljoprivredne kulture, što je posebno značajno za brdsko-planinska područja, jagodu čini vrlo korisnom i isplativom voćnom kulturom.

Nastavljamo s predstavljanjem podloga voćnih vrsta, koje smo započeli u prošlom broju Gospodarskog lista. U ovom članku opisati ćemo podloge za jabuku i krušku.

Cijepljenjem na određenu podlogu voćka dobiva određenu bujnost i rast, rodnost, otpornost prema bolestima i štetnicima, prilagodljivost sastavu i tipu tla, prilagodljivost klimatskim uvjetima, bolje ukorjenjivanje i iskorištavanje hranjiva. Odabirom podloge može se mijenjati način uzgoja neke voćke.

S obzirom na razvoj slabo bujnih podloga sve veći je danas izbor prikladnih voćnih vrsta za uzgojne oblike koji zahtijevaju armaturu. Neke voćne vrste se praktično ni ne mogu uzgajati bez armature kao primjerice kupina, malina i aktinidija (kivika). Neke voćne vrste se tek danas mogu uspješno uzgajati razvojem slabobujnih podloga na armaturi kao primjerice trešnja, višnja i šljiva. Ostale voćne vrste kao jabuka i kruška već se godinama uspješno uzgajaju na raznim uzgojnim oblicima koji zahtijevaju armaturu.

U povoljnim ekološkim uvjetima i s relativno skromnim ekonomskim ulaganjima u odnosu na druge vrste voćaka, lijeska daje dobre urode, a time i veliku rentabilnost. Plod lijeske – lješnjak ima široku primjenu u prehrambenoj industriji i kućanstvu.

Rakija ima dugu tradiciju u hrvatskoj kulturi, ali ovo žestoko alkoholno piće je prisutno i u kulturama diljem svijeta. U narodnoj je tradiciji, poput mnogih domaćih proizvoda. Od davnina se nudi gostima, a daruje dragim osobama.

Je li bolja rakija dobivena od vina plemenitih loza ili iz izravno rodnih hibrida (“direktora”)? Naime, između ovih dviju vrsta loze (grožđa) bitne su razlike glede sastava i sastojaka nekih tvari ili kemijskih spojeva koji karakteriziraju sortna obilježja i imaju utjecaj na svojstva rakije.

Sočni, ukusni i slatki plodovi kruške najčešće se jedu svježi, što je i najzdravije, ali se i prerađuju u sokove, kompote, pekmeze ili rakiju. Od njih se rade pite i savijače, peku se na roštilju i izvrsno slažu sa sirevima. Kraj ljeta i početak jeseni pravo je vrijeme za uživanje u ovoj „kraljici voća“.

Iako se gotovo 90% proizvodnje šljive u Hrvatskoj odnosi na proizvodnju za destilate, u posljednje vrijeme šljive se sve više uzgajaju i za svježu potrošnju.

Svježe voće i povrće ima relativno malu energetsku vrijednost, izuzimajući neke vrste (banane, kesten, orah, lješnjak, badem) i sušeno voće (suha šljiva, suha smokva, suho grožđe). Nasuprot tome, imaju visok sadržaj vode, izuzimajući orašasto i sušeno voće. Voće i povrće sadrži niz ostalih sastojaka koji su neophodni za pravilno i zdravo funkcioniranje ljudskog organizma. Konzumiranje svježeg voća i povrća stoga ima nezamjenjivu ulogu u prehrani. S obzirom na godišnje doba veliki je izbor različitog voća koje se može konzumirati bilo u svježem stanju ili ga je moguće preraditi u jednu od vrlo ukusnih prerađevina te konzumirati u hladnim zimskim danima.

Brusnice danas predstavljaju ekonomski jednu od najvrjednijih vrsta za uzgoj iz skupine bobičastog voća, i za njima vlada velika potražnja, što utječe i na visoku cijenu plodova. Razlog potražnje za tim voćem leži u činjenici da je brusnica ljekovita biljka poznata od davnina zbog svojih antibiotskih svojstava i kiselkastog okusa koji zahvaljuje velikim količinama vitamina C.