Voćarstvo

Pravilna sadnja voćaka od velikog je praktičnog značenja za uspješan rast, razvitak i rodnost voćaka. Za dobar uspjeh u radu potrebno je odabrati: dobre sadnice, odgovarajuće doba sadnje, utvrditi raspored sadnje, izraditi plan sadnje i pravilno obaviti sadnju.

Poznato je da se većina bolesti na voćkama najčešće suzbija potkraj zimskog mirovanja i zatim tijekom cijele vegetacije. Međutim, za neke bolesti to nije dovoljno, pa se moraju provesti još jedno ili dva tretiranja potkraj vegetacije i tijekom jeseni. Najčešće je to u periodu opadanja lišća, pa je ovo razdoblje vrlo bitno u zaštiti voćaka, te se mjere suzbijanja ne smiju propustiti.

Naziv agrumi dolazi od latinske riječi “acrum”, što znači ljuto ili gorko, pa se riječ agrumi koristi kao skupni naziv za sve vrste suptropskog voća iž roda Citrus. Često se ova skupina voća zbog latinskog naziva roda zove još i citrusima. Od poznatih vrsta voća tu spadaju: slatka naranča, gorka naranča, mandarina, limun, četrun, grejpfrut, limeta, čadek itd.

Zreli plodovi dunje na ormaru uvijek su pridonosili posebnom ugođaju kasne jeseni, širili oko sebe ugodan miris, koristili se za pripremu pekmeza i kompota, ali i ljekovitih pripravaka.

Suvremena proizvodnja voća stalno se suočava s novim izazovima koje pred nju postavlja tržište. Povećanje ekološke svijesti potrošaća traži od proizvođača voće koje će sadržavati što manje ostataka pesticida i biti dobre kakvoće. Selekcija otpornih sorata najuspješniji je način kojim postižemo navedeni cilj.

Berba i čuvanje završni su postupci proizvodnje i dorade voća, o kojima znatno ovisi ishod ekonomičnosti poslovanja u voćarstvu. Stoga ovim postupcima treba obratiti veliku pažnju, odnosno pristupiti stručno, kako bi se očuvala kakvoća, produljilo čuvanje bez većih gubitaka, fizioloških bolesti plodova i osigurala dobra gospodarska uspješnost.

Glog je trnovit grm ili manje drvo s trokrpastim ili peterokrpastim listovima. U ljekovite svrhe najčešće se u proljeće beru cvjetovi gloga ili cvjetni vrškovi s listovima. Bere se za lijepog sunčanog vremena, prije no što se cvjetovi otvore, no, kako je period cvatnje kratak to je ponekad zbog vremenskih prilika teško ostvarivo.

Kraj kolovoza i početak rujna pogodno je vrijeme za sadnju jagoda, jer će mlade biljke imati dovoljno vremena da se čvrsto ukorijene, pa će iduće godine donijeti obilje plodova. Dobar urod jagode daju samo na slobodnim i otvorenim površinama.

Rane sorte krušaka vrlo su cijenjene, jer na tržište dolaze kad se osjeća veća potražnja, pa postižu veću prodajnu cijenu. Posebice su zanimljive za potrebe stalno rastuće turističke privrede, jer dozrijevaju za pune turističke sezone. Dakako, nalaze povoljno tržište i u većim potrošaćkim središtima, tj. gradovima.

Iz skupine lupinastih voćnih vrsta kod nas se uzgajaju bajam, orah, lijeska i kesten. Uzgoj ovih voćaka za sada je još slabo zastupljen i nemamo većih plantažnih nasada, osim nekoliko plantaža lijeske. U zadnje vrijeme ipak se počinje kod nekih proizvođača javljati zanimanje za uzgoj ovih korisnih voćnih kultura, pa je poznavanje bolesti i njihovo suzbijanje vrlo važno u intenzivnoj proizvodnji ovih voćnih vrsta.

Krušku sorte Abbe Fetel uzgojio je 1866. župnik Fetel u Francuskoj. Od tada se počela uzgajati širom Europe, a posebice u Italiji. U Hrvatskoj je proširena pod imenom Fetelova, ali se često, neopravdano, koristi i talijansko ime Abate Fetel, jer su prve sadnice uvožene iz Italije.

Kupina bez bodlji u svijetu je uvedena u proizvodnju prije oko 150, a u nas prije 50 godina. Kao rezultat intenzivnoga selekcijskog rada dobiven je velik broj novih gospodarski vrijednih sorata. Dok je u svijetu proizvodnja kupina već dosta razvijena, u nas su tek posljednjih 30 godina podignuti prvi veći kupinjaci, a potom se uzgoj počeo širiti na manjim obiteljskim gospodarstvima.

Rezidba voćaka je uzgojni pomotehnički zahvat, kojim se kod mladih voćaka oblikuje krošnja, odnosno određuje uzgojni oblik, kod voćaka u rodnosti podržava skladno stanje između snage rasta i snage rodnosti, a kod starijih voćaka provodi pomlađivanje iscrpljenih djelova krošnje. Rezidbom se odstranjuje dio krošnje, a vrlo rijetko pri obradi tla i korijenove mreže.

Razvojem modernog voćarstva, kruška u svjetskoj proizvodnji dolazi na drugo mjesto, odmah poslije jabuke, a u suvremenoj svjetskoj trgovini zauzima četvrto mjesto, i to poslije jabuke, banana i agruma. Spada u red najrentabilnijih voćnih vrsta, jer su njezini plodovi fino svjeće voće, koje ima dugu sezonu potrošnje od lipnja pa do kraja svibnja, približno kao jabuka.

Cilj je intenzivnog uzgoja voćnih vrsta, trešnje i višnje, prinos lijepih i kvalitetnih plodova. Za normalan rast i razvitak traže sve mikro i makroelemente, poput ostalih višegodišnjih kultura, koje korijenjem uzimaju iz otopine tla. Važno je da su hranjiva pristupačna u svim razdobljima razvoja, što je slučaj u prozračnim i umjereno vlažnim tlima, dok ostala tla agromelioracijskim mjerama treba popraviti.

“De gustibus non est disputandum” (o ukusima se ne raspravlja) govori nam stara latinska poslovica koju možemo primijeniti i za ocjenjivanje jabuka. Naime, potrošački ocjenjivački sud bira najbolju jabuku na hrvatskom traištu, i gotovo svake godine jabuka drukčijih karakteristika bude izabrana kao najbolja. Ukus potrošača se mijenja svake godine, kao i moda.