Voćarstvo

Za dobar i kvalitetan prinos voćnjaka i vinograda treba osigurati sva potrebna hranjiva u tlu, a osobito dušik koji je jedan od najvećih pokretača rasta i razvoja. Za prihranu dušikom mogu se koristiti UREA N 46 ili KAN (MgO) N 27 (4,8). Vrijeme primjene dušičnih gnojiva u voćnjacima, vinogradima i maslinicima je od veljače pa do kraja travnja (možebitno još početkom svibnja) kada se unosi u tlo ili rasipava pred kišu.

Sustav uzgoja - uzgojni oblik
Lijeska se uzgaja u obliku grma ili kao stablo s različitom visinom debla. Pri uzgoju u obliku grma prakticira se jednostavni grm uzgojen od jedne sadnice, zatim sastavljeni grm koji se oblikuje od 2, 3 ili 4 sadnice na manjem razmaku jedan od druge (takozvana sadnja u buket).

Jedan je od čestih načina cijepljenja voćaka, posebice stabala starih nekoliko godina. Voćke cijepljene na ovaj način vrlo brzo prorode. Najčešće se koristi kod jabučastih vrsta.

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je zabilježen intenzivniji uzgoj borovnica i brusnica, pogotovo u području Gorskog kotara i zagrebačkoj okolici, ali i drugim dijelovima Hrvatske gdje postoje povoljniji uvjeti za uzgoj ove vrlo korisne voćne vrste. Razlog povećanog uzgoja su i dobri državni poticaji za ove kulture.

Uzgoj lijeske i proizvodnja lješnjaka ima najstariju i najslavniju tradiciju na Mediteranu. Mediteranske zemlje imaju čitav niz komparativnih prednosti u odnosu na unutrašnjost Europe. Najveći proizvođač lješnjaka je Turska, koja proizvede oko 65 % cjelokupne svjetske proizvodnje.

U talijanskom časopisu TERRA E VITTA br. 26/2007. godine donosi se Lista kvalitetnih sorti voćaka, koje za uzgoj preporučuju talijanski znanstvenici i stručnjaci. Naše smo čitatelje već bili upoznali s novim sortama trešanja, koje su selekcionirane u Kanadi, SAD-u, Italiji i Francuskoj (vidi Gospodarski kalendar za 2006. i Gospodarski list br. 1 i broj 20 u 2006. godini). Sada želimo upoznati sa sedam novih vrijednih sorti: Early Bigi, Enrica, Giulietta, Sandra Rosa. Četiri sorte opisane su u prošlom broju, u ovom opisujemo sorte Santina, Staccato i Techlovan.

Nasadi jabuke čine skupna ili pojedinačna stabla na okučnicama. Tu su uglavnom starije, autohtone odlike koje su dosta otporne na bolesti ali ne i na crvljivost plodova. Nasadi su stari sa zapuštenom, gustom krošnjom u kojoj su grane spontano raspoređene, a rodna površina je u načelu na obodima krošnje. U mladim nasadima jabuka ponekad nije dobro pogođena odlika ili odlike. To se uočava tek kad voćke prorode.

U talijanskom časopisu TERRA E VITTA br. 26/2007. godine donosi se Lista kvalitetnih sorti voćaka, koje za uzgoj preporučuju talijanski znanstvenici i stručnjaci. Naše smo čitatelje već bili upoznali s novim sortama trešanja, koje su selekcionirane u Kanadi, SAD-u, Italiji i Francuskoj (vidi Gospodarski kalendar za 2006. i Gospodarski list br. 1 i broj 20 u 2006. godini). Sada želimo upoznati sa sedam novih vrijednih sorti: Early Bigi, Enrica, Giulietta, Sandra Rosa, Santina, Staccato i Techlovan.

U odnosu na protekle proizvodne godine u voćarstvu, ove su sezone plodovi jabuka svih sorata iznadprosječnu debljinu dosezali već sredinom srpnja (iznimka su nasadi na lakšim i propusnim tlima bez natapanja ili nasadi gdje nije obavljeno kemijsko i ručno prorjeđivanje plodova).

U poljoprivredi se velik broj poslova počinje u proljeće. Ratari pripremaju tlo za sjetvu kukuruza, soje itd., a povrćari siju ili sade presadnice velikog broja povrtnih kultura. Slično je i u proizvodnji cvijeća. U voćnjacima se obavljaju vrlo važni poslovi - rez, gnojidba, sadnja itd. Neki od tih poslova kao što su sadnja i rez mogu se uspješno obaviti i ujesen. To se posebice odnosi na sadnju voćaka, jer jesenska sadnja ima čitav niz prednosti pred proljetnom, i to kako u obalnom tako i u kontinentalnom području Hrvatske. U našim ekologijskim uvjetima najbolje je sadnju početi već od 15. studenoga, kako bi se tijekom jeseni, dok je još tlo relativno toplo i dovoljno vlažno, korijenov sustav obnovio i razrastao.

Kupine i maline su voćarske kulture koje spadaju u skupinu jagodičastog voća. Kao sezonsko voće dosta su tražene na tržištu i postižu visoku cijenu. Ove dvije voćarske kulture nalaze se u sustavu poticanja podizanja trajnih nasada u Republici Hrvatskoj.

Žilavo i tvrdo drvo koje najčešće raste na brdovitim terenima okrenutim suncu. Plodovi su jako cijenjeni bilo kao sirovi ili prerađeni. Pored plodova koji imaju i ljekovita svojstva, drijenak u narodu ima dosta simboličkog značenja.

Ishrana i gnojidba voćaka predstavlja vrlo složenu znanstvenu i stručnu problematiku, o kojoj se često daju nepotpuna pa čak i kriva tumačenja. Razloga tomu je više. Prije svega nedostaju nam objektivna iskustva, koja se dobivaju gnojidbenim pokusima s pojedinim vrstama i sortama voćaka u različitim ekologijskim uvjetima. Pokušat ćemo se stoga upoznati s novijim pogledima na hranidbu, a posebice gnojidbu voćaka.

Pojedinih godina voćna pipa se javlja u povećanoj gustoći populacije, kada čini ozbiljne štete na mladim plodovima mnogih vrsta voćaka. Prije nekoliko godina zbog povećane brojnosti voćne pipe na području južne Hercegovine, u pojedinim nasadima nektarine bilo je oštećeno preko 80 % plodova.

Japanska jabuka, ili kako je još nazivaju kaki, voće je koje se često nađe na policama naših prodavaonica. Zbog nepoznavanja, ne koristi se mnogo a kupuju ga uglavnom samo oni koji su ga već probali ili iz znatiželje. No, kaki svojom hranidbenom vrijednošću zaslužuje značajnije mjesto među ljubiteljima voća.

Posljednjih godina vrlo je atraktivan uzgoj sadnica trešanja niskog rasta, koje dosegnu 2,5 - 3 metra visine, ovisno o uzgoju, rastu i terenu. Voćke se sade na međusobnoj udaljenosti 2,5 - 3 metra, što omogućuje veći broj stabala na manjem prostoru. Tajna je u podlogama za trešnju, a u većini slučajeva radi se o Giseli 5 i Giseli 6, koje osim niskog rasta omogućavaju rađanje trešanja već druge godine nakon sadnje.