Voćarstvo

U odnosu na protekle proizvodne godine u voćarstvu, ove su sezone plodovi jabuka svih sorata iznadprosječnu debljinu dosezali već sredinom srpnja (iznimka su nasadi na lakšim i propusnim tlima bez natapanja ili nasadi gdje nije obavljeno kemijsko i ručno prorjeđivanje plodova).

U poljoprivredi se velik broj poslova počinje u proljeće. Ratari pripremaju tlo za sjetvu kukuruza, soje itd., a povrćari siju ili sade presadnice velikog broja povrtnih kultura. Slično je i u proizvodnji cvijeća. U voćnjacima se obavljaju vrlo važni poslovi - rez, gnojidba, sadnja itd. Neki od tih poslova kao što su sadnja i rez mogu se uspješno obaviti i ujesen. To se posebice odnosi na sadnju voćaka, jer jesenska sadnja ima čitav niz prednosti pred proljetnom, i to kako u obalnom tako i u kontinentalnom području Hrvatske. U našim ekologijskim uvjetima najbolje je sadnju početi već od 15. studenoga, kako bi se tijekom jeseni, dok je još tlo relativno toplo i dovoljno vlažno, korijenov sustav obnovio i razrastao.

Kupine i maline su voćarske kulture koje spadaju u skupinu jagodičastog voća. Kao sezonsko voće dosta su tražene na tržištu i postižu visoku cijenu. Ove dvije voćarske kulture nalaze se u sustavu poticanja podizanja trajnih nasada u Republici Hrvatskoj.

Žilavo i tvrdo drvo koje najčešće raste na brdovitim terenima okrenutim suncu. Plodovi su jako cijenjeni bilo kao sirovi ili prerađeni. Pored plodova koji imaju i ljekovita svojstva, drijenak u narodu ima dosta simboličkog značenja.

Ishrana i gnojidba voćaka predstavlja vrlo složenu znanstvenu i stručnu problematiku, o kojoj se često daju nepotpuna pa čak i kriva tumačenja. Razloga tomu je više. Prije svega nedostaju nam objektivna iskustva, koja se dobivaju gnojidbenim pokusima s pojedinim vrstama i sortama voćaka u različitim ekologijskim uvjetima. Pokušat ćemo se stoga upoznati s novijim pogledima na hranidbu, a posebice gnojidbu voćaka.

Pojedinih godina voćna pipa se javlja u povećanoj gustoći populacije, kada čini ozbiljne štete na mladim plodovima mnogih vrsta voćaka. Prije nekoliko godina zbog povećane brojnosti voćne pipe na području južne Hercegovine, u pojedinim nasadima nektarine bilo je oštećeno preko 80 % plodova.

Japanska jabuka, ili kako je još nazivaju kaki, voće je koje se često nađe na policama naših prodavaonica. Zbog nepoznavanja, ne koristi se mnogo a kupuju ga uglavnom samo oni koji su ga već probali ili iz znatiželje. No, kaki svojom hranidbenom vrijednošću zaslužuje značajnije mjesto među ljubiteljima voća.

Posljednjih godina vrlo je atraktivan uzgoj sadnica trešanja niskog rasta, koje dosegnu 2,5 - 3 metra visine, ovisno o uzgoju, rastu i terenu. Voćke se sade na međusobnoj udaljenosti 2,5 - 3 metra, što omogućuje veći broj stabala na manjem prostoru. Tajna je u podlogama za trešnju, a u većini slučajeva radi se o Giseli 5 i Giseli 6, koje osim niskog rasta omogućavaju rađanje trešanja već druge godine nakon sadnje.

Nakon destilacije često se primjećuje niz nedostataka rakija i to vizualno glede boje i bistrine kao i glede okusa, mirisa i aroma (kad nije dovoljno izražen sortni karakter voćne vrste od koje je destilat dobiven). Valja naglasiti da se svi nedostaci rakija ne mogu uvijek i uspješno ukloniti, jer se postupcima uklanjanja nedostataka znatno narušava sortni karakter tj. aroma rakije, pa se više ne može prepoznati od koje voćne vrste potječe. Takva rakija mora se miješati s drugom ispravnom rakijom, a isto tako treba znati da se neki od nedostataka mogu samo djelomice ukloniti.

Bobičasti plodovi brusnice, latinskog naziva Vaccinum macrocarpon, neizostavni su na tržnicama tijekom ljetnog i rano jesenjeg razdoblja.

Kineskim oplemenjivačima voćaka uspjelo je dobiti kiviku sa žutom bojom mesa od vrste Actinidia chinensis. Osim što ima žuto meso, odlikuje se krupnim plodom izvrsne kakvoće, a ujedno dozrijeva 20 - 25 dana prije glavne sorte Hayward. Plodovi teže oko 110 grama, valjkasta su oblika s kožicom dosta čvrstom pa dobro podnose prevoženje, a ujedno su otporni prema vjetru i napadu mediteranske muhe (Ceratitis capitata).

Vrlo se često na stablima i granama drvenastih voćnih vrsta, kao i nekog drugog ukrasnog drveća i grmlja, zapaža pojava lišajeva. Mnogi se pitaju: šteti li to biljkama? Jesu li lišajevi paraziti ili nametnici? Treba li ih na neki način suzbijati? Takva pitanja vrlo često nam postavlja veliki broj voćara, čim ih primijete na svojim voćkama, bojeći se da će im lišajevi možda nauditi. Odgovor je da se ne trebaju bojati, jer lišajevi nisu opasni.

Među štetnicima plodova mnogih voćnih vrsta voćna pipa zauzima značajno mjesto. Pipa neposredno ili posredno svake godine uništi veliki broj plodova. Pojedinih godina zbog napada tog štetnika štete mogu biti katastrofalne, jer urod može biti gotovo potpuno uništen.

Karantenska bakterijska palež (Erwinia amylovora) jezgričavog voća i ukrasnoga grmlja na području naše države lokalno je prisutna od 1995. Najopasnija je bolest jabučastog voća (jabuke, kruške, dunje, mušmule, oskoruše) i brojnoga ukrasnoga grmlja (japanska dunja, dunjarica, glog, japanska mušmula, merala, glogovica, fotinija).

Sorte maline dijele se u dvije skupine - jednorodne, koje rode jedanput godišnje, i dvorodne koje rode dvaput godišnje. Doduše, postoje i amaterske sorte koje rode tijekom čitave godine, ali je njihovo značenje malo pa se uzgajaju samo u kućnim vrtovima. Takva je na primjer sorta Romi. Plodovi jednorodnih dozrijevaju od početka lipnja do početka srpnja, a dvorodnih još jednom, i to od kraja kolovoza do kraja rujna, a u pojedinim godinama i do kraja listopada, ako su klimatske prilike povoljne. Dvorodne ili kako se još zovu rifiorente daju veći ukupni urod godišnje.

Orah se zbog ukusnih i hranjivih plodova te kvalitetnog drveta uzgaja u gotovo svim dijelovima svijeta, osim tropskih i suptropskih područja. Već je u starom vijeku dobio naziv kraljevskog drveta, budući da se iskorištavaju svi njegovi dijelovi: cvjetovi, listovi, kora, zeleni i zreli plodovi, drvo, pa čak i drvenaste pregrade unutar sjemenke.