Zaštita bilja

Vrlo brojna skupina štetnih insekata su lisne uši koje napadaju gotovo sve vrste kulturnog bilja, a među njima i brojne ukrasne biljke na otvorenom i u zaštićenom prostoru, na gredicama u vrtu ili proizvodnim nasadima i veliki broj lončanica. Njihove zaraze započinju već rano u proljeće, a traju ovisno o klimatskim prilikama pojedinih godina do početka a ponekad i kraja listopada.

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju, Hrvatska je ugradila europske fitosanitarne propise u svoje zakone i provedbene propise, a usporedno je počela primjena tih propisa u praksi. U pregovaračkom poglavlju 11. “Poljoprivreda i ruralni razvoj” RH je tijekom 2005.- 2009. godine značajno prilagodila svoje zakonodavno područje biljno zdravstvo, s pravnom stečevinom Europske Unije. Kako bi ubuduće bez sankcija obavljala svoju osnovnu djelatnost, poljoprivredna obiteljska gospodarstva moraju biti upoznata i pridržavati se najvažnijih odredaba dva temeljna propisa: Zakona o biljnom zdravstvu (75/05) i Zakona o sredstvima za zaštitu bilja (NN 70/05), koji s brojnim pratećim Pravilnicima reguliraju mnogobrojne poslove uz premještanje bilja i njihovu zaštitu od štetnih organizama.

Mnogi će nabaviti ove lijepe cvjetnice, za ukras svog okoliša, ali umjesto da napreduju, rast biljaka postaje zaustavljen. Još tijekom proljeća kad nastupe vrućine, one se suše i osuše, usprkos zalijevanju. Radi se o bakteriozi (Xanthomonas) koja podjednako napada viseće i uspravne pelargonije.

Na pitanja pretplatnika, koji se žale na veliku najezdu puževa ovog kišnog proljeća, i pita kako se riješiti tih napasnika, odgovara naša stručna suradnica mr. Chiara Pagliarini.

U integriranoj se proizvodnji nastoji poticati biološka raznolikost, a za razliku od ekološke proizvodnje dopušteno je korištenje pripravaka kemijskog podrijetla, ali samo onih za koje je dokazano da nemaju negativan utjecaj na prirodno prisutne korisne organizme – prirodne neprijatelje štetnih organizama.

Zahvaljujući novim znanstvenim dostignućima u selekciji podloga, suvremenim sortama, te uvođenjem novih tehnologija u uzgoju (posebno prikladnih uzgojnih oblika), trešnja nakon dugotrajne stagnacije i/ili nazadovanja postaje zadnjih desetak godina jedna od najrentabilnijih voćnih vrsta. Tome pogoduje spoznaja da su plodovi trešnje rano i kvalitetno voće koje na tržištu postiže visoke prodajne cijene.

Vinogradarska je proizvodnja jedna od najvažnijih poljoprivrednih djelatnosti na našem području. Suočeni s brojnim čimbenicima koji tu proizvodnju ugrožavaju, proizvođači nastoje odabrati najbolji i najkvalitetniji pristup tehnologiji proizvodnje i zaštiti vinove loze. Kvalitetan rast i razvoj loze, i na kraju kvalitetnu proizvodnju vina, u najvećoj mjeri ugrožavaju bolesti, štetnici i korovi.

Zadnjih godina u Hrvatskoj se počinje s intenzivnijim uzgojem borovnica i brusnica, pogotovo u području Gorskog kotara i u okolici Zagreba, ali i drugim dijelovima Hrvatske gdje postoje povoljniji uvjeti za uzgoj ove vrlo korisne voćne vrste. Kao i na drugim kultiviranim biljkama tako se i na borovnicama javlja veliki broj bolesti, a u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su: palež cvjetova ili siva plijesan, rak stabljike, antraknoza plodova, pjegavost lišća, hrđa, crvenilo lišća, trulež korijena i dr.

U Hrvatskoj su strne žitarice po površini druga kultura po važnosti. Najznačajnije vrste strnih žitarica koje se uzgajaju u Hrvatskoj su pšenica i ječam, a manje značajne su zob, raž i pšenoraž (tritikale). Glavna podjela prema vremenu sjetve i dužini vegetacije je na ozime i jare. Ozime imaju veći značaj jer zauzimaju veće površine i daju veće prinose. Siju se u jesen, te prezimljuju u fazi od nicanja do busanja.

U prošlom broju objavili smo prvi dio osvrta na Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida objavljen u Narodnim novinama broj 142/12. U ovom broju donosimo uvjete i propise za prodaju sredstava za zaštitu bilja koji se odnose na sve one koji rade sa sredstvima za zaštitu bilja.

Nastavljamo s predstavljanjem sredstava za zaštitu bilja koja su dobila proširenje dozvole za male kulture i/ili male namjene.

Nastavljamo s predstavljanjem sredstava za zaštitu bilja koja su dobila proširenje dozvole za male kulture i/ili male namjene.

Zbog velikog zanimanja koje je izazvao Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida objavljen u Narodnim novinama br. 142 od 19. prosinca 2012. godine, u dva nastavka donosimo širi osvrt na odredbe i propise koji se odnose na sve one koji rade sa sredstvima za zaštitu bilja.

Nastavljamo s predstavljanjem sredstava za zaštitu bilja koja su dobila proširenje dozvole za male kulture i/ili male namjene.

U članku objavljenom u prošlom broju dali smo prikaz o načinu postizanja proširenja dozvola sredstava za zaštitu bilja (SZB) za male kulture i male namjene. Izraz male kulture odnosi se na one kulture od manje gospodarske važnosti, a male namjene označava primjenu nekog SZB za suzbijanje nekog štetnog organizma koji nije od nekog većeg značaja na velikim kulturama.

Odjel sredstava za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u svibnju 2010. g. izdao je naputak za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za proširenje primjene sredstva za zaštitu bilja na male kulture i/ili male namjene, odnosno koristiti ćemo kratki engleski termin „minor uses“. Cilj naputka treba pomoći udrugama proizvođača bilja i biljnih proizvoda u pripremi i podnošenju zahtjeva za dozvolu za proširenje primjene/male kulture i male namjene.