Zaštita bilja

Nastavljamo s predstavljanjem sredstava za zaštitu bilja koja su dobila proširenje dozvole za male kulture i/ili male namjene.

Zbog velikog zanimanja koje je izazvao Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida objavljen u Narodnim novinama br. 142 od 19. prosinca 2012. godine, u dva nastavka donosimo širi osvrt na odredbe i propise koji se odnose na sve one koji rade sa sredstvima za zaštitu bilja.

Nastavljamo s predstavljanjem sredstava za zaštitu bilja koja su dobila proširenje dozvole za male kulture i/ili male namjene.

U članku objavljenom u prošlom broju dali smo prikaz o načinu postizanja proširenja dozvola sredstava za zaštitu bilja (SZB) za male kulture i male namjene. Izraz male kulture odnosi se na one kulture od manje gospodarske važnosti, a male namjene označava primjenu nekog SZB za suzbijanje nekog štetnog organizma koji nije od nekog većeg značaja na velikim kulturama.

Odjel sredstava za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u svibnju 2010. g. izdao je naputak za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za proširenje primjene sredstva za zaštitu bilja na male kulture i/ili male namjene, odnosno koristiti ćemo kratki engleski termin „minor uses“. Cilj naputka treba pomoći udrugama proizvođača bilja i biljnih proizvoda u pripremi i podnošenju zahtjeva za dozvolu za proširenje primjene/male kulture i male namjene.

Ciklama je uz božićnu zvijezdu najtraženija zimska cvjetnica, čija cvatnja započinje od rane jeseni, traje cijelu zimu sve do proljeća. Na tržište dolazi kada i božićna zvijezda ili kasnije, neposredno nakon božićnih i novogodišnjih praznika, kada je uspješno zamjenjuje. To je sobna lončanica vrlo osjetljiva na uvjete prostorije u koju je smještena. Vrlo je osjetljiva na visoku temperaturu, a osobito na nisku relativnu vlagu zraka u prostorijama s centralnim grijanjem.

Sredstva za zaštitu bilja (kemijski sintetizirana, biotehnička i biološka) redovito se koriste u biljnoj proizvodnji. Iako su prema otrovnosti lako usporediva s lijekovima koji se koriste u medicini, sredstva za zaštitu bilja (ako nisu u prvoj skupini otrovnosti) dostupna su svim punoljetnim osobama. Primjena i distribucija lijekova strogo je nadzirana od liječnika opće prakse, često i specijalista, a posljednju kontrolu izdavanja i preporuku za primjenu daju diplomirani farmakolozi.

Razvoj tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji i obaveze poljoprivrednika ubuduće će ići u smjeru popravljanja svega što se poremetilo uplitanjem ljudi u prirodu. Kako poljoprivrednici mogu utjecati na ponovno uspostavljanje ekološke ravnoteže i istovremeno uspješno proizvoditi?

Plamenjača je jedna od najstarije opisanih, najčešćih i najštetnijih bolesti koja napada sve tipove salate pri uzgoju u polju i zaštićenom prostoru. Uzročnik bolesti parazitira na približno 230 biljaka i ima veći broj formi prilagođenih tako velikom krugu domaćina.

Pojava vinske mušice Drosophila melanogaster je već dugi niz godina dobro poznata svim vinogradarima i vinarima, ali krajem 2010. godine prvi je put u Hrvatskoj potvrđen prvi nalaz vinske mušice pjegavih krila (Drosophila suzukii).

S globalnim klimatskim promjenama čije neželjene posljedice sve više primjećujemo od početka novog tisućljeća, u vinogradima bilježimo pojačanu štetnost tri osnovne kategorije nametnika: pepelnice grožđa (Uncinula/Erysiphe necator), lozinih grinja šiškarica (Calepitrimerus i Eryophies), te infektivnih žutica ili fitoplazmi.

Ne tako davno duhanski štitasti moljac bio je poznat samo kao štetnik poljoprivrednih kultura u tropskom i suptropskom pojasu na pamuku, duhanu, rajčici, slatkom krumpiru i kasavi. Tijekom vremena postao je štetnik mnogih stakleničkih kultura od plodovitog povrća rajčice, paprike, patlidžana, krastavaca, tikvica i dr.

Pored uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis), tijekom skladištenja jabuke najčešće se razvijaju još smeđa (Monilinia spp.) i gorka trulež plodova (Gleosporium spp., sin. Colletotrichum spp.). U vlažnim ljetima i mokrim rujanskim danima naknadna pojava skladišnih bolesti na slabije zaštićenim urodima je posebno velika. To znamo prema iskustvima uzgoja na krastavost otpornih sorata jabuka ili u ekološkim voćnim nasadima ili u manjim voćnjacima uz okućnice gdje su posađene moderne sorte.

Ruža (Rosa spp.) je kao malo koja vrsta ukrasnog bilja napadnuta tako velikim brojem štetnih organizama pa su mnogi vlasnici često razočarani njihovim izgledom ako ne planiraju mjere zaštite.

Mnogi vinogradari zadnjih godina primjećuju da u uputama međimurske Prognozne službe za zaštitu bilja više ne preporučujemo usmjereno suzbijati prezimljujuću ili prvu generaciju grožđanih moljaca, što je bila redovna mjera krajem 1990-ih godina.

Premda je na jabuci opisano više od osamdesetak vrsta različitih uzročnika bolesti, ekonomski najštetnija i u svjetskim razmjerima najpoznatija je krastavost jabuke koja napada i kruške. Uzročnik krastavosti lišća i plodova jabuka i krušaka (Venturia inaequalis, Venturia pyrina) je najčešća gljivična bolest koja se u različitom intenzitetu javlja svake godine u nasadima jabuke i kruške.