U kupusnjače se ubraja čitav niz povrtnih kultura, od kojih se kod nas komercijalno najviše uzgajaju kupus, kelj i cvjetača te nešto manje brokula, korabica i kelj pupčar. U mediteranskom dijelu Hrvatske često se uzgajaju raštika i lisnati kelj. Osim navedenih, u kupusnjače se ubrajuju: koraba, postrna repa, rotkva i rotkvica, hren, riga (rukola) te manje poznate potočarka i kres salata.

Uzevši u obzir temperaturne zahtjeve kupusnjača i klimatske prilike koje prevladaju u različitim dijelovima Hrvatske, kupusnjače se mogu proizvoditi tijekom cijele godine. Kontinentalna područja su pogodna za ranu proljetnu i jesensku proizvodnju, brdsko-planinska za ljetnu i ranu jesensku, a mediteranska za kasnu jesensku, zimsku i ozimu proizvodnju.

Kupusnjače namijenjene svježoj potrošnji tijekom kasne jeseni, skladištenju za potrošnju tijekom zimskih mjeseci i preradu (kiseljenje) najviše se siju i sade početkom ljeta  u nizinskim kontinentalnim dijelovima Hrvatske.

Pročitajte ostatak priloga:

Ljetni uzgoj kupusnjača

Uvjeti za uzgoj kupusnjača 

Zaštita kupusnjača od korova, bolesti i štetnika

Sortiment i proizvodnja presadnica kupusnjača

Uzgoj jesenskog kupusa

Uzgoj kelja 

Uzgoj kelja pupčara

Uzgoj raštike

Uzgoj cvjetače

Uzgoj brokule

Uzgoj kineskog kupusa

Uzgoj korabice

Prethodni članakKoliko je uzgoj trešnje isplativ?
Sljedeći članakUvjeti za uzgoj kupusnjača
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.