Časopis

Ptice su poput svih živih bića neraskidivi dio prirode u kojoj imaju svoju ulogu. Od mnogobrojnih vrsta nama su trenutno najzanimljivije ptice koje u našim krajevima obitavaju čitave godine. Opstanak im ponajviše ovisi o vremenskim prilikama; iako su vrlo prilagodljive i snalažljive, pomalo postaju ugrožene zbog neprirodnih uvjeta u kojim se nalaze – osobito u većim gradovima gdje gube svoja prirodna staništa, a s njima i hranu. Hladne zime, snježni pokrivač i led to dodatno otežavaju, pa će naša intervencija biti dobrodošla.

Čitajte u ovom broju:

Gospodarski list ove godine slavi veliki jubilej - 175. godina od tiskanja prvog broja, koji je objavljen 26. siječnja 1842. g., te kontinuiranog izlaženja kroz tri stoljeća. Svih 175 godina Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, kao i poslovnim partnerima.

Tijekom prosinca javnost je bila obavještena o prisutnosti insekticida klorpirifos na plodovima jabuka.

Spontanim križanjima, prirodnom selekcijom pod utjecajem okoline, te pomnim odabirom uzgajivača, kroz dugi niz godina u mnogim su našim krajevima stvorene brojne vrijedne ekopopulacije povrća različitih osobina. Samo one koje su se najbolje prilagodile lokalnim uvjetima i davale zadovoljavajuće prinose, te imale prepoznatljivu kvalitetu služile su za daljnju reprodukciju. Dio tog biološkog nasljeđa koji ima dužu tradiciju uzgoja upisan je Sortnu listu Republike Hrvatske kao čuvane sorte.

Uz Češku (1996.) i Sloveniju (1997.), Hrvatska je među prvim zemljama bivšeg socijalističkog društvenog uređenja gdje su uočeni simptomi patoloških žutica vinove loze.

Mnogi ljudi tijekom hladnih mjeseci kao ogrjev koriste drva, pa često imaju mnogo pepela s kojim ne znaju što učiniti jer i u kanti za otpad zauzima dosta prostora. No, nije ga potrebno bacat jer je vrijedan, višenamjenski materijal koji možemo koristiti u vrtu i domu.

OPG Pintarić iz Klise jedno je od 20 malih gospodarstava na širem području Lipika koje je u prvom natječaju za mjeru 6.3.1. Programa ruralnog razvoja dobilo bespovratnih 15 tisuća eura za proširenje i modernizaciju svog gospodarstva – nabavu ovaca romanovske pasmine, manjeg traktora i solarnih panela za proizvodnju struje

Daleko više sobnog bilja strada zbog prekomjernog zalijevanja, negoli zbog manjka vode. Problem kod prekomjernog vlaženja supstrata javlja se zbog nedovoljne količine korijenu dostupnog kisika. Da bi biljka mogla normalno rasti i razvijati se potrebno je korijenu osigurati dovoljno kisika, vlage i hraniva. Poseban problem predstavlja jesensko-zimsko razdoblje kad ima manje prirodnog svjetla.

Mladi poljoprivrednici jamče budućnost hrvatske poljoprivrede i time opstanak ruralnog gospodarstva i ruralne zajednice, te su od iznimnog značaja za Republiku Hrvatsku.

Pojam precizna poljoprivreda koji se koristi u zadnje vrijeme podrazumijeva cijeli niz metoda i uređaja kojim se u poljoprivrednoj proizvodnji racionaliziraju troškovi, radno vrijeme kako bi se dobila stvarna slika, općenito o događajima i procesima koji su bitni za uspješnu i profitabilnu proizvodnju.

Danas su bakreni fungicidi važan dio programa zaštite brojnih poljoprivrednih kultura diljem svijeta. Vrlo je važno njihovo korištenje za suzbijanje plamenjače, pjegavosti i ostalih bolesti vinove loze i drugih kultura. Zbog globalnog zagađenja tla teškim metalima, pa i ostacima bakra iz biljne proizvodnje, prisutan je trend smanjenja dozvoljene količine bakra po jedinici površine u jednoj proizvodnoj sezoni. Zbog toga se sve manje koriste stare formulacije i bakreni pripravci koji su primjenjivani u visokim dozama, te su se ispirali u tlo u velikim količinama.

Čitajte u ovom broju:

Gospodarski list slavi 175 godina i nagrađuje! Povodom značajne obljetnice, 175 godina redovitog izlaženja, Gospodarski list vas daruje! Na vama je da nam pošaljete najstariji primjerak Gospodarskog lista koji čuvate. Desetero pretplatnika koji nam pošalju najstariji primjerak Gospodarskog lista darujemo godišnjom pretplatom.

Zimski luk (Allium fistulosum) nije široko rasprostranjena vrsta u našim krajevima i uglavnom se uzgaja kao višegodišnja biljka u kućnim vrtovima. Ne formira krupne lukovice tako da se najčešće koristi lažna stabljika i zeleno lišće kao mladi luk. Može se koristiti i samo lišće kao začin dodavanjem kuhanim jelima i salatama.

U hrvatskim plantažnim nasadima od jabučastog voća uglavnom uzgajamo jabuku i značajno manje krušku, dok su dunje i mušmule uglavnom prisutne kao pojedinačna stabla uz okućnice i/ili vikendice. Procjenjujemo da tek jednu trećinu od ukupnih površina jabučastog voća uzgajamo u suvremenim nasadima, dok su preostale dvije trećine površina stariji travnjački voćnjaci s tradicionalnim sortama na visokim stablašicama ili manje površine mješovitog voća koje rastu uz okućnice (vikendice). Premda je na dominantnoj vrsti jabuci početkom novog milenija bilo opisano više od 250 različitih vrsta štetnika (uglavnom kukaca i grinja), od prosječno zabilježenih šteta uzročnici biljnih bolesti čine gotovo 70%.