Časopis

Sjetva okopavina je najznačajniji posao koji se obavlja na oranicama tijekom travnja. Najzastupljenije okopavinske kulture na poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj su kukuruz, soja, suncokret, šećerna repa, krumpir i duhan.

Premda se samoniklo smilje već dugi niz godina bere i otkupljuje, pretežito u Dalmatinskoj zagori, tek u posljednjih par godina doživljava pravi procvat u Hrvatskoj i BiH. Otkrićem brojnih koristi eteričnog ulja smilja, ono je postalo jedna od traženijih biljaka u novije vrijeme u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.

Prihrana strnih žitarica na početku vlatanja jako utječe na formiranje glavne komponente prinosa, a to je broj produktivnih vlati odnosno klasova u žetvi. Normalno razvijeni usjevi ozimih žitarica u rano proljeće nalaze se u fenofazi punog busanja kad imaju više formiranih izboja u busu. Prijelaz usjeva ozimih žitarica u vlatanje uvjetovan je svršetkom fotoperioda odnosno prekidom busanja. Samu pojavu početka vlatanja nije moguće točno predvidjeti, budući da ovisi o datumu sjetve u jesen i o vremenskim prilikama tijekom vegetacije, a također jako ovisi i o vrsti, odnosno uzgajanoj sorti. Općenito se može reći za određenu sortu da kasnija sjetva i niže temperature, te oblačnije vrijeme, odgađaju pojavu vlatanja u proljeće.

„Gdje posiješ veselje, izraste ljubav“, poznata je izreka koja se lako može primijeniti i kad je riječ o Bc Institutu, čije su generacije stručnjaka u oplemenjivanju bilja stvorile, oplemenile i proizvele vrhunsko sjeme brojnih hibrida i sorata poljoprivrednih kultura, na veselje hrvatskih poljoprivrednika koji već 120 godina siju Bc sjeme.

U ozimim žitaricama apsolutni prioritet za proizvođače je kvaliteta. U tom kontekstu, osim borbe protiv korova, potrebno je osigurati i učinkovitu zaštitu od napada patogenih gljivica, uzročnika biljnih bolesti tipičnih za žitarice. U povoljnim uvjetima za zarazu, biljne bolesti imaju značajan utjecaj na količinu prinosa i kvalitetu zrna.

Proljetna kalcizacija je mjera koja ima produženi utjecaj na promjenu pH reakcije tla, a time i na pristupačnost hraniva. Veći efekt se postiže povećanjem intervala od trenutka kalcizacije do trenutka sadnje ili sjetve. Poželjno je da taj interval bude oko mjesec dana. Međutim to ne znači da se kalcijevi materijali ne bi trebali koristiti u manjim količinama i u skraćenim intervalima. U tom slučaju kalcizaciju poistovjećujemo s gnojidbom tla kalcijem.

Nematode korjenovih kvržica, Meloidogyne sp., predstavljaju sve veću prijetnju proizvođačima povrća u Hrvatskoj, na otvorenom i u zaštićenim prostorima. Tijekom 2016. godine, utvrđene su diljem Hrvatske (Osijek, Vinkovici, Suhopolje, Gradina, Zadar, Biograd n/m, Metković, u Međimurju, Baranji i dr.), na rajčici, paprikama, mrkvi, peršinu, celeru, krastavima, lubenicama, šćiru i luku. Budući da parazitiraju veliki broj biljnih vrsta (u literaturi se navodi između 2000 i 3000 domaćina), uvelike je otežan izbor biljaka u plodoredu. Intenzitet zaraze na pojedinim lokalitetima u Hrvatskoj tijekom 2016. godine bio je toliki da je onemogućio cjelokupnu proizvodnju ili je smanjio kvalitetu proizvoda te se oni nisu mogli plasirati na tržište.

Lisiantus ili još poznat kao teksaški zvončić (Eustoma grandiflorum) jednogodišnja je ili dvogodišnja zeljasta biljka koja se kod nas uzgaja kao lončanica ili kao cvijet za rez. Prirodno je rasprostranjen u toplijim krajevima južne i sjeverne Amerike, Meksika i Kariba, a u Japanu i Novom Zelandu bave se uzgojem novih ukrasnih sorti ove prekrasne biljke.

Nakon ovogodišnjih pravih zimskih mjeseci, siječnja i veljače, dolazi mjesec u kojem se priroda budi. Duga hladna razdoblja nisu išla na ruku pčelinjim zajednicama jer pčele nisu mogle izlaziti na pročisne izlete. Hladnoća se neuobičajeno spustila i do naših otoka sa svim štetnim posljedicama na živu prirodu. Uzrokovala je i manje novog legla nego što bi ga trebalo biti u ovo doba godine. Zbog toga je usporena i izmjena prošlogodišnjih pčela novima pa je većina zajednica brojčano slabija.

U pretprošlom broju sam spomenuo savjetovanje slovenskih voćara u slovenskom mjestu Artiče, gdje je održano više vrlo interesantnih predavanja. Jedno od zapaženih je bilo ono o ispravnoj primjeni fitofarmaceutskih sredstava, o važnosti tvrdoće vode na djelotvornost pojedinih aktivnih tvari, na važnost ispravne aplikacije, aktivnosti pojedinih preparata s obzirom na temperature i ostale važne stvari koje se tiču prskanja.

U ovom broju donosimo preostale ljekovite biljke koje se koriste za regulaciju šećera u organizmu. Borovnica, kičica, ali i grah značajne su ljekovite biljke koje se koriste kod ove sve značajnije bolesti modernog društva.

Dolaskom proljeća s višim dnevnim temperaturama, ozimi usjevi nastavljaju svoj rast i razvoj, a isto tako i prezimljujući štetnici započinju svoj razvoj.

Zbog temperaturnih zahtjeva rajčice, termin „rana rajčica“ se odnosi na rajčicu uzgojenu u grijanim ili negrijanim zaštićenim prostorima, čija berba započinje u vrijeme kad rajčica uzgajana na otvorenome još ne sazrijeva.

Ekološka proizvodnja („organska“, „biološka“) poseban je sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno s međunarodno usvojenim normama i načelima.

Posljednjih sezona tuča je značajno oštetila mnogobrojna hrvatska vinorodna područja, a naknadno u takvim nasadima primjećujemo porast neželjenih poremećaja koji se, osim uzročnicima apoplektičnog venuća ("eska"), još pripisuju eskoriozi (Phoma), upali kore vinove loza (Botryosphaeria) i sušenju krakova trsa (Eutypa). Nerijetko se novi nasadi vinograda podižu na položajima koji su donedavno bili šumsko stanište ili uz šume, pa će učestalost pojave različitih uzročnika propadanja drva u skoroj budućnosti biti svakodnevna briga mnogih vinogradara.