Ostalo

Uskrsni i oni preduskrsni običaji još i danas u mnogih starijih kazivača bude sjetne uspomene na vremena u kojima se lijepo živjelo, premda oskudnije nego danas. Nerijetko se čuje: o, kako je to nekoć lijepo bilo! Uskrs se čekao, živjelo se i bdjelo za najveći dan - Kristovo uskrsnuće! Čitavu korizmu se postilo i pripremalo, pričala nam je sedamdesetogodišnja baka Ana MIkuldaš iz Đurđevca.

Obični smrčak
Morchella esculenta var. vulgaris Pers. ex. Linné
Obični smrčak je naš najčešći smrčak. U narodu ga još nazivaju svijetli smrčak, kornjača, preslica.

Odluka o oblikovanju žive ograde nije nimalo jednostavna. Nije problem odlučiti ju zasnovati, već koju biljnu vrstu odabrati, hoće li joj odabrano mjesto u vrtu odgovarati, koliko dugo ćete čekati dok se ne razvije, itd. Mnoga se pitanja nameću jedna za drugim, stoga je potrebno prilično truda kako bi namjeravano uspjelo.

Ožujka
Hygrophorus marzuolus (Fr.) Bres.
Ožujka je naša poznata gljiva koja se javlja vrlo rano, od veljače pa sve do svibnja. U narodu je još nazivaju martovka, snježnica, proljetna sočnica, snješka i marčevka.

Rujni pehar
(Sarcoscypha coccinea (Fr.) Lambotte)
Rujni pehar javlja se tijekom kasne zime i raste sve do svibnja u svim šumama. U ovo vrijeme svojim žarko crvenim klobucima krasi mnoge šume bogate bagremom, lijeskom, grabom i johom.

Uleknjača
(Clitocybe inversa Scop. ex Fr.)
Naša je poznata gljiva kasne jeseni i zime.

U kasnu jesen i zimi moguće je u našim šumama pronaći baršunastu panjevčicu (Flammulina velutipes). Za njezin rast potrebne su temperature niže od 5 °C tijekom jednog dana.

Okupljanje oko blagdanskog stola nekada i danas znatno se razlikuje. U prvom redu naša tradicijska kultura poznavala je posve drukčiji način pripreme i blagovanja nego u današnjem vremenu, kad se ručak ili večera za Badnji dan i Božić uopće ne razlikuju.

Potrudite se da vas božićna zvijezda (Poinsettia) ponovno iznenadi svojom ljepotom tijekom cijele godine, kao i tijekom idućih božićnih blagdana. Premda ovaj hibrid više nije tako otporan kao što je bio nekad.

Tijekom zime ne prestaje zaštita od štetočinja u voćnjacima, dapače, u tom razdoblju bilježimo značajne štete od posebne kategorije životinjskih organizama poljskih glodavaca i niske divljači (zečeva).

Zbog ekstenzivnog uzgoja i lošeg iskorištavanja travnjaka trajnim korištenjem travne mase ispašom i kosidbom bez primjene, ili uz slabu primjenu agrotehničkih i ostalih mjera, prouzročeno je osiromašivanje tla biljnim hranjivima, devastacija travnog pokrivača te smanjenje prinosa i kakvoće travne mase. Prema raspoloživim podatcima, produkcija travnjačkih površina u Hrvatskoj je vrlo niska i iznosi svega 2,35 t/ha sijena na livadama i 0,48 t/ha na pašnjacima.

Clitocybe geotropa (Bull. ex Fr.) Quelet
U narodu je još nazivaju fratarica, pozna livka, trubljasta grlašica, zelenščica, u Slavoniji i Baranji je nazivaju oficiri, kozara, zbog svoga načina rasta. Vrlo je poznata i tražena gljiva, delikatesna je i prava poslastica, zbog samog mirisa i debljine klobuka.

Najčešća su trovanja gljivama zbog zamjene jestivih njima sličnima otrovnim gljivama. U najboljem slučaju, to završava probavnim tegobama, ali ponekad, nažalost, i tragično. Jestive i njihove otrovne dvojnice izgledom su vrlo slične, a razlikuju se u nekoliko detalja. Njihovo poznavanje omogućava nam da ih razlikujemo s velikom sigurnošću. Koje su zamjene najčešće?

U posljednje dvije godine u dalmatinske maslinike postupno se, zbog zaštite od maslinove mušice, uvode lovke sa spolnim feromonima u kombinaciji s drugim atraktantima. Metodu masovnog ulova, usmrćenja, treba shvatiti kao dio integralne zaštite, a ne kao jedino i glavno rješenje.

Objekti višegodišnjeg ili stalno zaštićena prostora visoki su tuneli, plastenici i staklenici, čija se noseća konstrukcija i pokrovni materijal koriste bez skidanja više godina. U visokim tunelima i jednodijelnim plastenicima može se koristiti i dopunsko zagrijavanje, čime se postiže još ranija proizvodnja.

Hrastov vrganj je varijanta ljetnjeg vrganja Boletus edulis. Naš najpoznatiji i najzastupljeniji vrganj, najšešći u nižim krajevima unutrašnjosti, iako ga nalazimo i u višim predjelima.