Povrćarstvo

U kontinentalnim područjima češnjak se može saditi u jesen sredinom listopada, a u mediteranskim krajem listopada do sredine studenog. Češnjak posađen u jesen, trebao bi se prije jakih mrazeva ukorjeniti i razviti 1 do 2 lista. Ako se sadi u proljeće, najpovoljnija je rana sadnja, čim to vremenske prilike dozvole (krajem veljače ili početkom ožujka). Izbor roka sadnje (proljeće ili jesen) ovisit će prvenstveno o ekotipu ili kultivaru uzgajanom u određenom području, odnosno, u određenim klimatskim uvjetima.

Paprika obiluje različitim oblicima, veličinama i bojama ploda i svrstavamo je u skupinu povrća s velikim brojem tipova i formi. Kod nas se uglavnom uzgajaju paprike koje pripadaju vrsti Capsicum annuum var. macrocarpum (krupnoplodne sorte) i Capsicum annuum var. microcarpum (sitnoplodne sorte). Unutar ova dva varijeteta razlikujemo i nekoliko tipova s puno sorti.

Zima je pri kraju a vremenske prilike nisu prikladne za radove u vrtu, vrijeme je da razmislite o osnivanju povrtnjaka. Istina, tlo je trebalo prekopati (preštihati) još ujesen, no, ako vremenske prilike dopuštaju to možete obaviti i sada. Ako imate stajskoga gnoja ili komposta, svakako pognojite tlo uz istovremenu obradu.

Kupus je jedna od glavnih povrtnih kultura. Po površinama i proizvodnji u svijetu je na četvrtom mjestu. Prosječni je prinos u svijetu 24,0 t/ha, u Europi 21,9, a najveći prosječni prinos imaju Njemačka 51,6 i Poljska 39,6 t/ha. Oko polovice te proizvodnje prerađuje se kiseljenjem. Što se tiče uzgoja povrća u Hrvatskoj, ako se izuzme krumpir, kupus je na prvom mjestu s oko 9000 ha, a velikim dijelom se uzgaja u Varaždinskom i Ogulinskom kraju gdje klima i okolišni uvjeti odgovaraju proizvodnji.

Posljednjih se godina u zaštićenim prostorima (plastenicima, staklenicima), uz konvencionalni uzgoj u tlu, sve više širi hidroponski uzgoj. Uz rajčicu, najviše se uzgaja paprika.

Suvremena proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru najčešće podrazumijeva intenzivno korištenje tla i nepoštivanje plodoreda uslijed čega dolazi do narušavanja kvalitete i „umornosti“ tla. Uglavnom dolazi do akumulacije uzročnika biljnih bolesti i štetnika, iscrpljivanja istovrsnih hranjiva iz tla te degradacije strukture i kemijske reakcije tla. Kako bi ostvarili što veći prinos, proizvođači često primjenjuju količine gnojiva koje ne odgovaraju potrebama biljaka za hranjivima, što može rezultirati ispiranjem ili pak vezanjem hranjiva na druge spojeve tla. Hidroponskim tehnikama uzgoja biljaka uspješno se mogu eliminirati problemi koji su prisutni u konvencionalnom uzgoju povrća na tlu.

Različite tehnike uzgoja bilja u zatvorenom sustavu u hranjivoj otopini bez inertnog supstrata, omogućuju brži rast biljaka i isključuju probleme prisutne pri uzgoju na tlu, vezane uz proizvodnju u monokulturi, ispiranje hranjiva, zaslanjenost tla i prisutnost korova

Većina korjenastog povrća se ubraja u dvogodišnje vrste, što znači da u prvoj godini uzgoja razvijaju zadebljali korijen i lišće, a u drugoj tjeraju cvjetnu stabljiku i razvijaju sjeme. Prema temperaturnim zahtjevima, ova se...

Mrkvu napada nekoliko vrsta lisnih uši, a najopasnije su Cavariella aegopodi, koja prezimljuje na vrbi i vrsta Semiaphis dauci.
Na paprici koju sadimo u polje, često nakon presađivanja velike štete mogu izazvati gusjenice sovica pozemljuša Agrotis sp. i Euxoa sp.
Pepelnica rajčice, bolest je novijeg datuma na rajčici, koja iz godine u godinu postaje sve veći problemom.

Endivija se uzgaja zbog rozete lišća i najviše se koristi svježa kao salata. U sjevernoj Europi koristi se i kuhana kao prilog jelu. Endivija se od salate razlikuje po gorčini koju najvećim dijelom daje intibin,...

Krumpirova zlatica u Hrvatskoj se javlja svake godine i jedan je od najznačajnijih štetnika krumpira. Odrasle zlatice su oko 10 mm i imaju crne i žute uzdužne pruge. Ličinke 1. i 2. generacije velike su...

Na dobro pripremljeno tlo paprika namijenjena preradi u ajvar presađuje se kada se srednje dnevne temperature tla i temperature zraka ustale iznad 15 oC i kada prestane opasnost od kasnih proljetnih mrazeva.

Pokrivanje tla polimernim (polietilenskim folijama ili filmovima) ili organskim materijalima (slama, sijeno, usitnjena kukuruzovina…) je agrotehnička mjera koja ima svrhu poboljšati uvjete uzgoja i olakšati njegu povrćarskih kultura tijekom vegetacije.

Proizvodno vezane potpore (PVP) se dodjeljuju poljoprivrednim proizvođačima za krave u proizvodnji mlijeka, krave dojilje, tov junadi, ovce i koze, povrće, voće, šećernu repu i krmne proteinske usjeve. Proizvodno vezane potpore za krmne proteinske usjeve...

Batat (Ipomoea batatas L. (Lam.)) je višegodišnja tropska kultura koja potječe iz sjevernog i središnjeg dijela J. Amerike, odakle se proširila u Afriku, jugoistočnu Aziju i u druge zemlje vlažne tropske klime. Batat su uzgajali Maje i Inke u Peruu, a prema nekim nalazima procjenjuje se da se uzgaja već više od 8000 godina. Batat spada u porodicu slakova, (Covolvulaceae), višegodišnja je zeljasta biljka, koja se pretežno uzgaja kao jednogodišnja.

OPG Mili mali nastao je u Zajačkom selu kraj Ozlja. Gazdarica Katarina Šoštar Meserko u proizvodnji češnjaka već je 5 godina, a u rodni kraj vratila se iz Slovenije 2018. godine gdje je radila...