Zaštita bilja

Prije cvatnje vinove loze i neposredno nakon nje pogodni su uvjeti za razvoj plamenjače i pepelnice. Ukoliko zaštitimo nasad u ovom kritičnom razdoblju (u borbi protiv bolesti), možemo se nadati zdravom grožđu i obilnoj berbi u jesen. Zdravo grožđe je sigurno najvažniji čimbenik koji utječe na kvalitetu vina. Stoga se bolestima ne smije dati prilika da umanje Vaš trud i da smanje vrijednost Vašeg proizvoda.

Uspješan uzgoj jagoda ugrožava više od 50 gljivičnih uzročnika bolesti, 3 bakterioze i više od 25 vrsta virusa i fitoplazmi. Učinkovite mjere usmjerene kemijske zaštite možemo provoditi samo protiv nekih kategorija gljivičnih bolesti lista i ploda jagode, dok je većina bolesti korijena gotovo neizlječiva.

Put do vrhunskog vina počinje u vinogradu, što znači da će se svaki ampelotehnički zahvat u vinogradu u manjoj ili većoj mjeri odraziti na kvalitetu budućeg vina. Zaštita vinove loze čini 5 – 8% od ukupnih troškova tijekom proizvodnje u jednoj vegetaciji. No štete nastale izostankom pravilne zaštite ili lošom izvedbom mogu biti iznimno velike. Ukoliko se svi ostali zahvati (gnojidba, vršikanje, plijevljenje, obrada tla...) ne odrade optimalno, doći će do gubitaka u kakvoći i količini uroda. Ako izostavimo ili površno i nekvalitetno odradimo zaštitu, gubici mogu biti potpuni.

Kupusnjače ubrajamo među najvažnije povrtne kulture po proizvodnji i površinama u svijetu. Uz korove, nematode, neželjene kukce i štete od niske divljači (hrčak, zečevi), uspješna proizvodnja kupusnjača je ugrožena različitim gljivičnim i bakterijskim bolestima.

Preventivni pregledi na postojanje cista repine nematode, na površinama na kojima se planira sijati šećerna repa, obavljaju se kako bi se otklonili potencijalni gubici koji u slučaju zaraze postaju sve učestaliji i veći.

Pesticidi, odnosno sredstva za zaštitu bilja su pripravci (uglavnom kemijski, ali mogu biti i biološki) koji se koriste za zaštitu bilja od štetočinja – biljnih patogena ili bolesti, insekata, nematoda, grinja, korova, ptica i dr. Upotreba pesticida je možemo reći "nužno zlo" u današnjoj poljoprivredi. Gotovo je nemoguće i zamisliti današnju suvremenu poljoprivredu bez korištenja sredstava za zaštitu bilja. Potrebno je uvijek imati na umu da uporaba pesticida na neispravan način može uzrokovati i neke negativne pojave (onečišćenje okoliša, otrovanja i sl.), pa ih stoga treba koristiti samo onda kad je to uistinu nužno i uvijek u skladu s uputama.

U svjetskim razmjerima štete koje poljoprivrednoj proizvodnji unatoč poduzetim mjerama zaštite nanose neželjeni organizmi iznose 42% vrijednosti potencijalne proizvodnje. Procjenjuje se da bi bez mjera zaštite takvi gubici bili barem dvostruko veći.

Među neželjenim organizmima najveće ekonomske štete u vinogradarskoj proizvodnji uzrokuju uzročnici biljnih bolesti poput plamenjače, crne pjegavosti i dr. Razdoblje mirovanja tijekom zime uzročnici bolesti preživljavaju u oblicima otpornim na vrlo niske temperature (npr. zimska plodišta, zimske oospore, sklerociji, micelij ispod kore i/ili u pupovima). Zaražena rozgva je mjesto gdje se često održavaju patogeni mikroorganizmi.

Zimsko doba je razdoblje mirovanja, i vegetacije i vinogradara. Vinova loza je zaustavila kolanje sokova i aktivno uzimanje hranjiva, a samo minimalnim unutrašnjim procesima daje na znanje da živi i čeka svoj trenutak da ponovno prolista, procvate i rodi.

Štete od zečeva i voluharica u voćnjaku se javljaju tijekom kasne jeseni pa sve do ranog proljeća. U tom razdoblju ovim je štetočinama dostupno malo hrane, a površina tla s vegetativnim pokrovom obično je smrznuta ili je pokrivena snijegom. Stoga su kao hrana zečevima i voluharicama dostupne samo drvenaste kulture, najčešće voćke, a osobito su ugroženi nasadi u blizini šuma.

Žuta patuljavost ječma (Barley yellow dwarf-BYD) virusno je oboljenje koje se javlja na strnim žitaricama, a posebno je opasna za usjeve ozimog ječma i ozime pšenice jer do zaraze dolazi tijekom jeseni, a u to su vrijeme navedeni usjevi u stadiju razvoja od jednog do više malih listova.

Za laike orah predstavlja slabo zahtjevnu voćarsku vrstu, pa ga mnogi vlasnici zemljišta sade jer žele iskoristiti ili održavati površine na što jednostavniji način bez većih ulaganja i radnih aktivnosti. Ali, ako se uzgojem oraha želi i nešto zaraditi, tada treba svladati sve tehnološke zahtjeve suvremenog uzgoja oraha, od pospješivanja što ranije rodnosti do čišćenja i sušenja plodova.

Sredinom ljeta započinje uzgoj krizantema na tradicionalan način, odnosno sadnja presadnica tzv. “šmitovka” na otvorene gredice, koje se naknadno pokrivaju plastičnim tunelima. Zbog visoke cijene nabave kvalitetnih matičnih biljaka, a napose zbog troškova izgradnje i grijanja zaštićenih proizvodnih prostora (klijališta, plastenici, staklenici), rizici pojave (pseudo)gljivica stanovnika tla moraju biti svedeni na minimum.

Lavanda je jedna od najpoznatijih aromatičnih i ljekovitih biljaka. Kod nas je tradicionalno najviše raširena na otoku Hvaru. Zadnjih se godina uzgoj lavande u značajnoj mjeri proširio i po područjima kontinentalne Hrvatske, pa već imamo i prave plantažne nasade lavande.

Fitoplazma flavescence dorée je štetni organizam razvrstan na II.A.II popis karantenskih štetnika, kako za EU, tako i za Hrvatsku. Sama činjenica što se neki štetni organizam nalazi na popisu karantenskih štetnika svrstava ga u red opasnih štetnika koji može prouzročiti neprocjenjive štete na poljoprivrednim kulturama.

Tijekom ljeta pa sve do kraja vegetacije na plodovima raznih vrsta voćaka (jabuka, kruška, agrumi, šljiva, stolno grožđe, šipak, kivi, smokva, orah, lijeska i dr.) može se javiti veći broj bolesti, koje više ili manje mogu smanjiti kvalitetu plodova kao i sami prinos.