Zaštita bilja

U posljednje vrijeme kod nas se pojavilo nekoliko stočnih bolesti zbog kojih su poduzete zakonom propisane mjere eutanazije zaraženih životinja na gospodarstvima gdje se bolest pojavila, a sve u cilju uklanjanja žarišta, odnosno sprječavanja širenja uzročnika na šira područja. Prvenstveno se to odnosi na bedrenicu i klasičnu svinjsku kugu, pa ćemo u nekoliko brojeva ukratko opisati navedene bolesti, ali i neke druge zaraze koje se javljaju u sporadičnim slučajevima, poput bruceloze.

Posljednjih godina otpornost korova na herbicide jedan je od najznačajnijih problema kemijske borbe protiv nametnika uopće.

Strah voćara za zdravstvenim stanjem kasnih sorata jabuka ne završava jesenskom berbom, jer većina takvog uroda završava u hladnjačama za njihovo skladištenje tijekom zimskih mjeseci. Posljednjih se nekoliko godina u Hrvatskoj značajno povećavaju kapaciteti za čuvanje plodova jabuka kontroliranom atmosferom (ULO-hladnjače), ali niti vrhunska tehnologija skladištenja “ne može liječiti” ako ulazna sirovina pati od patoloških poremećaja čije su infekcije zabilježene u voćnjacima uoči berbe ili su lošijega fiziološkog stanja.

Koliko god se na prvi pogled čini da je travnjak lako održavati, ipak korovi mogu izazivati probleme. Pojava korova u travnjaku znak je grješaka pri uspostavljanju i održavanju travnjaka. Osnovna preventivna mjera u zaštiti protiv korova održavanje je travnjaka zdravim i gustim, odnosno provedba svih kulturalnih mjera koje će pospješiti razvoj travnjačkih vrsta.

Trulež srži stabljike (pseudomonas corrugata) novija je bakterijska bolest. Otkrivena je prvi put u Engleskoj 1978. Danas je prisutna u mnogim europskim (Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Bugarskoj) i prekomorskim zemljama.

Operativnim programom podizanja novih višegodišnjih nasada, Vlada poticajnim, kreditnim i ostalim mjerama preko Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MPŠiVG), u godinama uoči mogućeg primanja naše zemlje u punopravno članstvo Europske unije (2004. - 2007.), planira sadnju oko 15.000 ha voćnjaka, od čega oko 200 ha malina i kupina. Potaknuti tim mjerama, ali i zbog velikih hranjivih, kulinarskih, dijetno-profilaktičkih i enoloških vrijednosti plodova kupine, sve brojnija obiteljska gospodarstva posljednjih godina započinju suvremeni uzgoj kupina.

Korovi usjevu krumpira nanose različite kvalitativne i kvantitativne štete (posredne i neposredne). Posredne štete izazivaju oduzimajući mu vodu i mineralna hranjiva, prostor nad i pod površinom tla i svjetlost. Svojim korijenjem mogu uzrokovati diferencijaciju većeg broja sitnijih gomolja.

Kukuruz najčešće zakorovljuju jednogodišnje korovne vrste, širokolisne i uskolisne. No manji broj višegodišnjih korovnih vrsta redovito je prisutan.

Zbog svibanjskih oborina i nižih temperatura zraka, u protekle dvije godine zabilježili smo veće štete od lozinih grinja šiškarica u većini kontinentalnih vinogorja.

U prošlom broju Gospodarskog lista (4/2006) pisali smo o primjeni herbicida prije nicanja šećerne repe. Nedostatke primjene herbicida u tom roku moguće je ukloniti primjenom herbicida nakon nicanja korova i šećerne repe (post-emergence), odnosno proizvođač se može odlučiti za suzbijanje korova nakon njihova nicanja, bez pre-em primjene herbicida.

Korovi u praksi mogu biti vrlo važan izvor zaraze različitim uzročnicima biljnih bolesti, jer su domaćini velikog broja biljnih bolesti, koje na njima mogu parazitirati, prezimljavati i širiti se dalje s njih na kultivirane biljke, uzrokujući opasne zaraze.

Ferokloroza ili žutica voćaka i vinove loze fiziološka je bolest zbog loše ishrane željezom. Nazivaju je još željezna kloroza ili kloroza karbonatnih tala, jer se najčesće javlja na voćkama i vinovoj lozi uzgajanim na karbonatnim tlima. Naime na karbonatnim tlima dolazi do inaktivacije aktivnog (reduktivnog) željeza, jer je uz prisutnost većih količina kalcija (aktivnog vapna) povećana oksidacija (inktivacija) fiziološki aktivnog željeza. Često se naziva internervalna ili interkostalna klooza, j

Isklijale ili tek iznikle biljčice izložene su napadu zemljišnih štetnika, koji izgrizaju njihove podzemne dijelove.

Uzgoj jagode je kod nas posljednjih godina u stalnom porastu, a najveće probleme proizvođačima predstavlja pojava raznih bolesti i štetnika, koji ponekad mogu ozbiljno ugroziti proizvodnju. Jagoda se uzgaja u tri sustava proizvodnje: klasični uzgoj na otvorenome, klasični uzgoj u zaštićenu prostoru i u hidroponici, a o sustavu uzgoja često ovisi i pojava bolesti i štetnika, kao i njihovo suzbijanje.

Kraj zime prije samog početka vegetacije (potkraj veljače i početkom ožujka) vrlo je važno razdoblje za suzbijanje nekih bolesti na voćkama i vinovoj lozi, pa mjere zaštite i suzbijanja tih bolesti u ovom razdoblju treba shvatiti ozbiljno i obvezno ih provesti dok je još vrijeme za to.

U stadiju klijanja, nicanja i ukorjenjivanja ponika povrća ili cvijeća najćešći su, ali i potencijalno najopasniji, gljivični uzročnici paleži i polijeganja mladih biljčica.