Zaštita bilja

Operativnim programom podizanja novih višegodišnjih nasada, Vlada poticajnim, kreditnim i ostalim mjerama preko Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MPŠiVG), u godinama uoči mogućeg primanja naše zemlje u punopravno članstvo Europske unije (2004. - 2007.), planira sadnju oko 15.000 ha voćnjaka, od čega oko 200 ha malina i kupina. Potaknuti tim mjerama, ali i zbog velikih hranjivih, kulinarskih, dijetno-profilaktičkih i enoloških vrijednosti plodova kupine, sve brojnija obiteljska gospodarstva posljednjih godina započinju suvremeni uzgoj kupina.

Korovi usjevu krumpira nanose različite kvalitativne i kvantitativne štete (posredne i neposredne). Posredne štete izazivaju oduzimajući mu vodu i mineralna hranjiva, prostor nad i pod površinom tla i svjetlost. Svojim korijenjem mogu uzrokovati diferencijaciju većeg broja sitnijih gomolja.

Kukuruz najčešće zakorovljuju jednogodišnje korovne vrste, širokolisne i uskolisne. No manji broj višegodišnjih korovnih vrsta redovito je prisutan.

Zbog svibanjskih oborina i nižih temperatura zraka, u protekle dvije godine zabilježili smo veće štete od lozinih grinja šiškarica u većini kontinentalnih vinogorja.

U prošlom broju Gospodarskog lista (4/2006) pisali smo o primjeni herbicida prije nicanja šećerne repe. Nedostatke primjene herbicida u tom roku moguće je ukloniti primjenom herbicida nakon nicanja korova i šećerne repe (post-emergence), odnosno proizvođač se može odlučiti za suzbijanje korova nakon njihova nicanja, bez pre-em primjene herbicida.

Korovi u praksi mogu biti vrlo važan izvor zaraze različitim uzročnicima biljnih bolesti, jer su domaćini velikog broja biljnih bolesti, koje na njima mogu parazitirati, prezimljavati i širiti se dalje s njih na kultivirane biljke, uzrokujući opasne zaraze.

Ferokloroza ili žutica voćaka i vinove loze fiziološka je bolest zbog loše ishrane željezom. Nazivaju je još željezna kloroza ili kloroza karbonatnih tala, jer se najčesće javlja na voćkama i vinovoj lozi uzgajanim na karbonatnim tlima. Naime na karbonatnim tlima dolazi do inaktivacije aktivnog (reduktivnog) željeza, jer je uz prisutnost većih količina kalcija (aktivnog vapna) povećana oksidacija (inktivacija) fiziološki aktivnog željeza. Često se naziva internervalna ili interkostalna klooza, j

Isklijale ili tek iznikle biljčice izložene su napadu zemljišnih štetnika, koji izgrizaju njihove podzemne dijelove.

Uzgoj jagode je kod nas posljednjih godina u stalnom porastu, a najveće probleme proizvođačima predstavlja pojava raznih bolesti i štetnika, koji ponekad mogu ozbiljno ugroziti proizvodnju. Jagoda se uzgaja u tri sustava proizvodnje: klasični uzgoj na otvorenome, klasični uzgoj u zaštićenu prostoru i u hidroponici, a o sustavu uzgoja često ovisi i pojava bolesti i štetnika, kao i njihovo suzbijanje.

Kraj zime prije samog početka vegetacije (potkraj veljače i početkom ožujka) vrlo je važno razdoblje za suzbijanje nekih bolesti na voćkama i vinovoj lozi, pa mjere zaštite i suzbijanja tih bolesti u ovom razdoblju treba shvatiti ozbiljno i obvezno ih provesti dok je još vrijeme za to.

U stadiju klijanja, nicanja i ukorjenjivanja ponika povrća ili cvijeća najćešći su, ali i potencijalno najopasniji, gljivični uzročnici paleži i polijeganja mladih biljčica.

Na poljoprivrednim površinama gdje se uzgajaju ratarske kulture, u voćnjacima i vinogradima te povrtnjacima poljski glodavci, razne vrste voluharica ili miševa, ali i druge vrste štetnika stalno ili povremeno uzrokuju štete.

Fitoplazme su mikroorganizmi poznati kao uzročnici više stotina različitih biljnih bolesti, uključujući i poremećaje vinove loze koji se zajedničkim imenom nazivaju žutice loze. Proteklih nekoliko godina širenje fitoplazmoza vinove loze poprima zabrinjavajuće razmjere, posebice u nekim vinorodnim područjima kontinentalne Hrvatske, a iste su promjene uočene potkraj kolovoza i početkom rujna ove godine.

Možda će se naslov na prvi pogled čitateljima učiniti neobičnim, jer kako to samoniklo bilje, često zvano korov, pa se nudi u gastronomiji. No, u daljem tekstu pokušat ćemo obrazložiti i poduprijeti činjenicama. Poznato je da mnoge vrste samoniklog bilja mogu na temelju svog sastava biti vrlo kvalitetno povrće.

Unatoč poslovičnoj sporosti, zahvaljujući sposobnosti stvaranja brojnog potomstva, blagim zimama, dugim kišnim razdobljima i velikoj proždrljivosti, puževi su iz godine u godinu sve teže uhvatljivi štetnici u našim nasadima. Stoga nam se i ovoga proljeća valja prisjetiti uobičajenih mjera suzbijanja, ali nam je isto tako dužnost proizvođače upoznati s novim spoznajama i iskustvima.

Biološko suzbijanje lisnih uši na povrću i cvijeću u zaštićenom prostoru provodi se primjenom parazitskih osica i nekoliko vrsta grabežljivaca.