Zaštita bilja

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da se s tržišta Republike Hrvatske povlači 13 sredstava za zaštitu bilja na osnovi aktivne tvari glifosat, koja sadrže koformulant polietoksilirani lojev amin (CAS. br. 61791-26-2).

Kupus varaždinski ili “Varaždinsko zelje”, dugo se proizvodi na prostorima sjeverozapadne Hrvatske, a kako bi sačuvali genetsku čistoću sorte poljoprivredni proizvođači su nastojali “uzdržnom” selekcijom bez stručnog nadzora i bez raskuživanja sjemena sredstvima za zaštitu bilja očuvati izvorni genetski materijal za vlastite potrebe.

Štetni puževi golaći najznačajnije štete u uljanoj repici čine kod klijanja i nicanja, te stadiju prvog pravog lista, iako značajne štete nastaju sve do stadija razvoja 4 prava lista. Sjeme uljane repice prije nicanja, zbog čvrste sjemene ovojnice, nije ugroženo.

U redakciju Gospodarskog lista ovog ljeta pristigla su brojna pitanja pretplatnika koji u svojim nasadima imaju teškoća s plamenjačom krastavaca i žele više znati kako suzbijati tu najštetniju bolest lišća krastavaca i drugih tikvenjača, stoga donosimo članak našeg stručnog suradnika mr.sc. Milorada Šubića.

Sponzorirani prilog SULTAN 50 SC je selektivno herbicidno sredstvo namijenjeno suzbijanju jednogodišnjih uskolisnih i jednogodišnjih širokolisnih korova u ozimoj uljanoj repici. Sadrži 500 g/l...

U uzgoju vinove loze najvažniji ograničavajući faktori su bolesti i štetnici. Iako se glavne bolesti pojavljuju nešto ranije u sezoni, napad najvažnijih štetnih kukaca, žutog i pepeljastog grožđanog moljca, može biti jednako opasan za urod vinove loze.

Zlatna žutica vinove loze (poznata i pod francuskim nazivom Flavescence dorée (FD)) smatra se jednom od najštetnijih bolesti vinove loze u Europi. Jedan od osnovnih razloga za ovu tvrdnju je taj da se u vinogradima u kojima se pojavi brzo širi i vrlo brzo poprima razmjere epidemije, pričinjavajući velike štete u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova. Uzročnik zlatne žutice je fitoplazma, jednostanični bakterijski organizam koji živi i razmnožava se u provodnom sustavu biljaka (floemu).

Po podacima Hrvatskog zavoda za statistiku povrće se na površinama Republike Hrvatske uzgaja na sveukupno 6.023 ha, što ukupno daje oko 149.000 tona svježeg povrća godišnje. Od toga se u ekološkoj proizvodnji, povrće uzgaja na približno samo 304 ha. To su brojke koje nas nikako ne bi smjele zadovoljiti.

Skupina piretroida jedna je od prvih skupina insekticida. Prvi puta sintetizirani su još početkom 20. stoljeća, a njihova važnost u poljoprivrednoj proizvodnji započinje 90-ih odbacivanjem i napuštanjem DDT-a i ostalih zastarjelih insekticida zbog nepovoljnih utjecaja na zdravlje ljudi i loših toksikoloških svojstava.

Na pitanje pretplatnice koja u zaštićenom prostoru ima velikih problema s nematodama, posebno na krastavcima, rajčici, salati i paprici, te o načinu i metodama suzbijanja namatoda odgovara stručna suradnica Gospodarskog lista, mr.sc. Marija Ševar.

Skupina sulfonilureja herbicida danas je najzastupljenija i najučinkovitija skupina herbicida u zaštiti okopavinskih kultura od korova.

Krumpir je važna poljoprivredna kultura u Hrvatskoj. Gotovo svako domaćinstvo s vrtom sadi određenu količinu krumpira za prodaju ili za vlastite potrebe. Svake se godine u proizvodnji ove kulture javljaju različiti problemi vezani uz zaštitu od korova.

Glifosat je neselektivni herbicid za primjenu nakon nicanja korova (post-emergence). Ima široki spektar djelovanja i aktivna je tvar mnogih komercijalnih pripravaka herbicida.

Iz dana u dan raste svjesnost o važnosti poznavanja načina proizvodnje hrane koju jedemo. Posebno se to odnosi na poljoprivredne proizvode koje vrlo često konzumiramo u svježem stanju. Nastavno na to veseli činjenica da se sve više ljudi, koji se nikada nisu profesionalno bavili poljoprivrednom, okreću proizvodnji poljoprivrednih proizvoda za vlastite potrebe. No, mali poljoprivrednici često ističu kako za njih iz više razloga ne postoji odgovarajuća agronomska usluga, osobito u zaštiti bilja kemijskim sredstvima.

Najvažniji sastojak zrna pšenice su proteini (bjelančevine) i upravo je pšenica glavni izvor biljnih proteina za čovjeka. Njihova zastupljenost ovisi o više različitih faktora od vrste, sorte, klimatskih prilika, tipa zemljišta do agrotehničkih mjera proizvodnje. Ozima pšenica sadrži manje bjelančevina od jare, a meka pšenica manje od tvrde, dok pšenica iste sorte uzgajana u sušnim klimatskim uvjetima ima više bjelančevina nego pšenica uzgajana u vlažnim uvjetima.

S obzirom na mnogo upita o ponovnoj i sve većoj prisutnosti i širenju viline kose u lucerni (Podravina i Istra), šećernoj repi (istočna Slavonija, Srijem i Baranja), mrkvi (Vransko polje), posvuda uz putove na samonikloj flori, na korovima u maslinicima Šibenskog zaleđa i drugdje, odlučili smo čitatelje Gospodarskog lista ovim člankom ponovno posjetiti na ovaj problem.