Zaštita bilja

U uzgoju vinove loze najvažniji ograničavajući faktori su bolesti i štetnici. Iako se glavne bolesti pojavljuju nešto ranije u sezoni, napad najvažnijih štetnih kukaca, žutog i pepeljastog grožđanog moljca, može biti jednako opasan za urod vinove loze.

Zlatna žutica vinove loze (poznata i pod francuskim nazivom Flavescence dorée (FD)) smatra se jednom od najštetnijih bolesti vinove loze u Europi. Jedan od osnovnih razloga za ovu tvrdnju je taj da se u vinogradima u kojima se pojavi brzo širi i vrlo brzo poprima razmjere epidemije, pričinjavajući velike štete u gubitku grožđa i trajnom gubitku zaraženih trsova. Uzročnik zlatne žutice je fitoplazma, jednostanični bakterijski organizam koji živi i razmnožava se u provodnom sustavu biljaka (floemu).

Po podacima Hrvatskog zavoda za statistiku povrće se na površinama Republike Hrvatske uzgaja na sveukupno 6.023 ha, što ukupno daje oko 149.000 tona svježeg povrća godišnje. Od toga se u ekološkoj proizvodnji, povrće uzgaja na približno samo 304 ha. To su brojke koje nas nikako ne bi smjele zadovoljiti.

Skupina piretroida jedna je od prvih skupina insekticida. Prvi puta sintetizirani su još početkom 20. stoljeća, a njihova važnost u poljoprivrednoj proizvodnji započinje 90-ih odbacivanjem i napuštanjem DDT-a i ostalih zastarjelih insekticida zbog nepovoljnih utjecaja na zdravlje ljudi i loših toksikoloških svojstava.

Na pitanje pretplatnice koja u zaštićenom prostoru ima velikih problema s nematodama, posebno na krastavcima, rajčici, salati i paprici, te o načinu i metodama suzbijanja namatoda odgovara stručna suradnica Gospodarskog lista, mr.sc. Marija Ševar.

Skupina sulfonilureja herbicida danas je najzastupljenija i najučinkovitija skupina herbicida u zaštiti okopavinskih kultura od korova.

Krumpir je važna poljoprivredna kultura u Hrvatskoj. Gotovo svako domaćinstvo s vrtom sadi određenu količinu krumpira za prodaju ili za vlastite potrebe. Svake se godine u proizvodnji ove kulture javljaju različiti problemi vezani uz zaštitu od korova.

Glifosat je neselektivni herbicid za primjenu nakon nicanja korova (post-emergence). Ima široki spektar djelovanja i aktivna je tvar mnogih komercijalnih pripravaka herbicida.

Iz dana u dan raste svjesnost o važnosti poznavanja načina proizvodnje hrane koju jedemo. Posebno se to odnosi na poljoprivredne proizvode koje vrlo često konzumiramo u svježem stanju. Nastavno na to veseli činjenica da se sve više ljudi, koji se nikada nisu profesionalno bavili poljoprivrednom, okreću proizvodnji poljoprivrednih proizvoda za vlastite potrebe. No, mali poljoprivrednici često ističu kako za njih iz više razloga ne postoji odgovarajuća agronomska usluga, osobito u zaštiti bilja kemijskim sredstvima.

Najvažniji sastojak zrna pšenice su proteini (bjelančevine) i upravo je pšenica glavni izvor biljnih proteina za čovjeka. Njihova zastupljenost ovisi o više različitih faktora od vrste, sorte, klimatskih prilika, tipa zemljišta do agrotehničkih mjera proizvodnje. Ozima pšenica sadrži manje bjelančevina od jare, a meka pšenica manje od tvrde, dok pšenica iste sorte uzgajana u sušnim klimatskim uvjetima ima više bjelančevina nego pšenica uzgajana u vlažnim uvjetima.

S obzirom na mnogo upita o ponovnoj i sve većoj prisutnosti i širenju viline kose u lucerni (Podravina i Istra), šećernoj repi (istočna Slavonija, Srijem i Baranja), mrkvi (Vransko polje), posvuda uz putove na samonikloj flori, na korovima u maslinicima Šibenskog zaleđa i drugdje, odlučili smo čitatelje Gospodarskog lista ovim člankom ponovno posjetiti na ovaj problem.

Posljednjih godina bolest vinove loze Phomopsis viticola, poznata kao crna pjegavost, sve je prisutnija u vinogradima na čitavom području Hrvatske. Ova bolest vinove loze poznata je duže od 150 godina, a kod nas je detreminirana početkom 70-tih godina prošlog stoljeća. Uz sivu plijesan, to je tipična bolest „visokog standarda“ ili suvremenog načina uzgoja vinove loze, a razlog tomu je sve manja upotreba pripravaka na bazi bakra i sumpora u zaštiti vinove loze.

Kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis Hübner) ubraja se u polifagne štetnike, jer napada više od 200 biljnih vrsta, međutim najznačajnije štete pravi na kukuruzu, jer tu pronalazi najpovoljnije uvjete za razvoj i ishranu. Osim na kukuruzu štete pravi i na povrću, posebice na paprici gdje može uništiti 40-60% uroda, ako se ne primjeni odgovarajuća zaštita. Napada i velik broj korovnih vrsta, te je njegovo suzbijanje zbog toga dosta otežano.

Primjena odgovarajućeg proizvoda u pravo vrijeme i u pravoj dozi, ključna je za postizanje dobre zaštite poljoprivrednih usjeva, a time i visokih prinosa.

Suvremena poljoprivredna proizvodnja nezamisliva je bez dobro organizirane i sustavne zaštite kulturnog bilja od bolesti, štetnika i korova. Može se provesti različitim načinima, pri čemu se koriste različiti strojevi i pripadajući aparati. U Hrvatskoj još je uvijek najraširenija tzv. kemijska metoda zaštite bilja. Ona se obavlja prskalicama i raspršivačima koji se mogu uspješno koristiti tijekom mirovanja vegetacije i tijekom rasta bilja, pri čemu je moguća primjena insekticida, fungicida i herbicida, te svih drugih pesticida za zaštitu bilja topivih u vodi bilo u obliku emulzije ili suspenzije.

Koštičave voćne vrste, među kojima su vrlo raširene breskve i nektarine, napada više od 90 uzročnika bolesti i približno 300 različitih štetnih organizama životinjskog podrijetla (uglavnom kukaca). Ipak, u našoj zemlji na breskvama i nektarinama uglavnom svake godine od uzročnika bolesti bilježimo kovrčavost lišća (Taphrina), krastavost (Venturia), pepelnicu (Sphaerotheca), šupljikavost lišća (Stigmina), te palež cvijeta i trulež plodova (Monilinia).