Među divizmama najpoznatije su sitnocvjetna divizma (Verbascum thapsus L.), ljubičasta divizma (Verbascum phoeniceum L.), velecvjetna divizma (Verbascum densiflorum Bertol.) i pustenasta divizma (Verbascum pholomoides L.). U ljekovite svrhe rade se čaj od divizme i tinktura od divizme.

divizma i tinktura od divizme
Divizma

Divizma je dvogodišnja biljka široke uporabne vrijednosti, a u tradicijskoj je medicini poznata od davnih vremena. Poznata je i po specifičnom izgledu zbog čega je i nazvana kraljevskom svijećom.

U ljekovite svrhe koriste se cvjetovi (bez čaške, zbog dlačica koje imaju iritirajuće djelovanje) i listovi. Listovi se skupljaju po suhom vremenu za vrijeme cvatnje (srpanj – kolovoz). Koristi se kao sirup za kašalj i bolno grlo, no već je dugo poznato i antimikrobno djelovanje saponina iz divizme.

U kemijskom sastavu prevladavaju sluzi, saponini i flavonoidi.

Čaj od divizme: 2 žličice cvijeta divizme (1,5 g) preliti s 2-3 dcl kipuće vode; ostaviti poklopljeno 15 minuta uz povremeno miješanje te procijediti. Piti do 3 puta dnevno po 1 šalicu čaja.

Tinktura od divizme: u 500 ml 60 % alkohola staviti 65 g suhih cvjetova divizme; ostaviti 14 dana na toplom mjestu. Procijediti i uzimati po 3 – 7 kapi 3 – 4 puta na dan kod infekcija.

U ČLANCIMA ISPOD PRONAĐITE RECEPTE ZA PRIPREMU JOŠ RAZNIH TINKTURA I ČAJEVA:

Tinktura od gospine trave

Kako se priprema tinktura pasiflore?

Tinktura od artičoke i čaj od artičoke – za bolju probavu

Tinktura od bosiljka – pomaže kod uboda insekata

Tinktura od češnjaka

Čaj od peršina – kako ga pripremiti?

Čaj od kukuruzne svile

Čaj od trputca – biljke bakteriostatskog djelovanja

Tinktura od koprive protiv opadanja kose

Čaj i sirup od bazge – delicija i lijek

Tinktura od kadulje

Tinktura od majčine dušice za borbu protiv parazita

Čaj od planinskog vriska za prehladu i kašalj

AUTORI:

izv. prof. dr. sc Klaudija Carović-Stanko

dr. sc. Monika Vidak

Zavod za sjemenarstvo, Agronomski fakultet u ZagrebuZnanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja

Prethodni članakKako se priprema tinktura pasiflore?
Sljedeći članakTinktura od artičoke i čaj od artičoke – za bolju probavu
Monika Vidak, mag.ing.agr.
Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu 2013. godine gdje je i zaposlena od 2015. godine u sklopu projekta „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”. Rođena je 01.05.1985. u Zaboku. Osnovnu školu završava u Velikom Trgovišću, a Opću gimnaziju A.G. Matoš u Zaboku. Preddiplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2010. godine završnim radom „Odnos sadržaja klorofila u listu i prinosa zrna u sintetičkoj populaciji kukuruza“, čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera biljnih znanosti. Diplomski studij Biljne znanosti na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2013. godine diplomskim radom „Utjecaj prihrane dušikom na prinos ozimog graška u smjesi s pšenicom“ te stječe akademsku titulu magistra inženjera biljnih znanosti. Tijekom studiranja je bila dobitnica dvije Dekanove nagrade: „Agronomska svojstva novih genotipova ozime grahorice u smjesi s pšenicom“, ak. god. 2008/2009 te „Utjecaj folijarne gnojidbe na prinos herbe i eteričnog ulja kod pet različitih kultivara bosiljka (Ocimum Basilicum L.)“, ak. god. 2010/2011. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je zaposlena od 2015. godine kao stručni suradnik, a od 2017. kao asistent u sklopu projekta HRZZ „Genetska osnova količine bioaktivnih hranivih tvari hrvatskih tradicijskih kultivara graha”, odnosno „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“. 2015. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti.