Pivarski ječam – sve popularnija žitarica
Ječam je najkvalitetnija sirovina za proizvodnju slada koji se koristi u proizvodnji piva. Kod nas je pivarski ječam zadnjih godina sve popularnija žitarica te se površine zasijane ovom kulturom povećavaju. Pivarski ječam dozrijeva prije pšenice, otkup je sigurniji u odnosu na pšenicu, a i cijena je veća te su to najvažniji razlozi sve većeg zanimanja za ovu kulturu.
Kako u voćnjacima spriječiti štete od glodavaca i divljači?
Tijekom zime, u komercijalnim voćnjacima, hobi voćnjacima i na okućnicama susrećemo se s vidljivim štetama na korijenju, kori debla i grana uzgajanih voćaka, koje su svojim hranjenjem prouzročili srne, zečevi i voluharice.
Poljoprivreda budućnosti je poljoprivreda znanja
Početkom veljače u Hrvatskom saboru izglasan je Zakon o Hrvatskoj poljoprivredno- šumarskoj savjetodavnoj službi. To je bio povod razgovora sa Zdravkom Tušekom, ravnateljem Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe.
Prilog broja: Oprema na farmi
Prema pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zaštitu životinja na farmama, farma je svako domaćinstvo, objekt ili u slučaju držanja životinja na otvorenom, mjesto na kojemu životinje borave i/ili se uzgajaju ili drže. Kako bi njihovo držanje bilo u skladu s navedenim pravilnikom, ali i kako bi uzgajivači imali kompletirane proizvodne sustave i rješenja, ovaj prilog će pružiti pregled značajnije opreme koju bi svaka farma trebala posjedovati sukladno mogućnostima.
Što se i u kojoj količini smije sakupljati iz prirode?
Hrvatska obiluje prirodnim bogatstvom i resursima, pa je prema bioraznolikosti biljnih vrsta na 3. mjestu u Europi, s oko 5000 vrsta, kad se uzme u obzir i površina države. Čovjek od pamtivijeka koristi blagodati prirode, no u današnje doba potrebno je zakonski zaštititi našu floru i faunu, kako ne bi došlo do devastacije i nestajanja vrsta koje su komercijalno iskoristive i zanimljive. Novi Pravilnik o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta objavljen je u Narodnim novinama br. 114/17., te se primjenjuje počevši od 30. studenog 2017. godine.
Glazba kao lijek
Nemojte se iznenaditi ako vam liječnik propiše sljedeću terapiju: tri puta dnevnog po ‘’jednog Mozarta’’. Glazba može pružiti zdravo zadovoljstvo. U stvari, nedavno istraživanje je pokazalo da neki od nas doživljavaju glazbu uzbudljivijom od bilo čega drugog, uključujući i seks. Jedan dio tog uzbuđenja uzrokovan je snažnim hormonima - endorfinima, koji se stvaraju u mozgu za vrijeme slušanja glazbe. Ti hormoni imaju svojstvo olakšavanja bolova i izazivanja ugodnih, euforičnih stanja.
Japanski cvjetni trips – novi štetnik našeg povrća i cvijeća
U Hrvatskoj je 2016., u vrtnom centru u Turnju, na biljkama hortenzije po prvi put nađen japanski cvjetni trips (Thrips setosus). To je azijska vrsta tripsa, proširena u Japanu, na Sumatri i u Južnoj Koreji. U Europi je prvi put zabilježena 2014. u Nizozemskoj, a nakon toga i u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Podrijetlo populacije štetnika nađene u Hrvatskoj nije poznato, ali se može pretpostaviti da je unesena hortenzijama iz Nizozemske.
Ekološka gnojiva s najboljim omjerom cijene i kvalitete
Tvrtka Pro-eco na našem tržištu nudi certificirana organska peletirana gnojiva svjetski poznatog proizvođača ILSA S.p.A. Gnojiva su već dugi niz godina prisutna na našem tržištu i već dobro poznata svim ekološkim, ali i integriranim proizvođačima. Pro-eco gnojiva dozvoljena su u ekološkoj proizvodnji i posjeduju sve potrebne certifikate.
Kako soliti sir u proizvodnji?
Sol je jedan od bitnih dodataka koji se koriste u proizvodnji sira. Sol ne samo da utječe na oblikovanje sira, već pomaže i u odvajanju sirutke iz gruša tijekom ocjeđivanja sira te kontrolira odvajanje sirutke i na taj način pomaže pretvaranje gruša u sir.
Sobna šparoga – biljka za svako mjesto
Sobna šparoga ili Asparagus je ukrasna, česta i popularna
sobna biljka. Porijeklom je iz Južne Afrike i postoji više od
300 vrsta. Biljka nije zahtjevna, pa se preporučuje za početnike.
Podjednako uspijeva u sjeni kao i na svijetlom mjestu.
Sve više OPG-a odlučuje se na uzgoj batata
Danas se batat smatra jednom od najhranjivijih vrsta povrća. Batat je znatno slađi od krumpira, arome su mu orašaste, slatke, meso može biti od bijele, žute do narančaste i ljubičaste boje, a prema nutritivnim vrijednostima zaslužuje visoko mjesto. Sadrži značajan udio vitamina A, koji u vrsti narančastog mesa doseže vrijednost čak 1.700 puta višu nego u običnom krumpiru.
Ekološko kozarstvo i ovčarstvo
Postoji čitav niz primjerene literature o držanju i ekonomskom vrednovanju malih preživača. Nažalost to se ne odnosi i na ekološko kozarstvo i ovčarstvo. Za eko-bio govedarstvo, peradarstvo, svinjarstvo, pčelarstvo itd. literature ne manjka, no nažalost literature za eko-bio kozarstvo i ovčarstvo nedostaje. Jasnu uputu i preporuku u liječenju veterina često odbija.
Isplativ uzgoj koštičavog voća
Voćne vrste se međusobno razlikuju prema brojnim morfološkim i biološkim osobinama te klimatskim uvjetima u kojima uspjevaju. Iako postoji više pomoloških klasifikacija, najprikladnijom se pokazala ona koja dijeli voćne vrste prema osnovnim obilježjima i građi plodova. Prema toj podjeli u koštićavo voće spada breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja i višnja koje pripadaju obitelji ružovki (Rosaceae). U ovu skupinu pripada i drijen, koji najčešće raste samoniklo i uzgaja se amaterski, a pripada obitelji drijenovki (Cornaceae).
Važnost očuvanja starih i otpornih sorti
Udruga vinogradara i voćara Cernik, novogradiški ogranak Udruge Živa Zemlja, Savjetodavna služba, LAG Zapadna Slavonija i OPG Hudolin iz Dragalića, uz potporu Brodsko-posavske županije, Općine Cernik, Hrvatskih šuma, Uprava Nova Gradiška i tvrtke Ravnica, pripremaju razmjenu sjemenja starih sorti povrća i po prvi put veću razmjenu plemki starih sorti voća, ali i plemki šumskih voćkarica pod nazivom „Sačuvajmo stare sorte“.
Dopunska obrada tla i priprema za proljetnu sjetvu
Dopunska obrada tla započinje zatvaranjem zimske brazde u
rano proljeće. Grebenasta površina brazde je vrlo velika i zato se
gubi mnogo vlage. Cilj zatvaranja zimske brazde je prekid kapilariteta
tla na samoj površini.