Agroekonomika

Svi današnji domaći magarci potječu od afričkog magarca. Magarac je pripitomljen puno prije konja i bio je prva životinja koju je čovjek imao za nošenje tereta. S obzirom na svoje skromne zahtjeve i prilagođenost škrtim i nedostupnim površinama, magarci su se mogli koristiti tamo gdje je malo vrsta moglo opstati, a posebno uzgajati se. Kroz povijest je imao vrlo važnu ulogu kao radna životinja, ali se koristilo i sve ostalo (meso, mlijeko i koža).

Malina i kupina su voćne vrste koje spadaju u skupinu jagodičastog voća i osim primjene u svježem stanju imaju naročito veliku primjenu u preradi u razne proizvode u industriji i kućanstvu (sokovi, marmelade, džemovi, vina, likeri, rakije, smrznuto voće itd.). Pored prehrambenih svojstava zbog bogatstva minerala, vitamina i drugih sastojaka mnogi ih smatraju i ljekovitim voćem.

Ulaskom Hrvatske u EU otvorilo se tržište poljoprivrednih roba prema zapadu. Proizvođačima to, međutim, nije donijelo očekivane efekte, a razlog izostanka pozitivnih efekata ponajviše leži u slaboj organizaciji rada u poljoprivredi i nespremnosti funkcioniranja na otvorenom globalnom tržištu.

U Europi je uzgoj oplemenjene kupine bez trnja zabilježen u 16. stoljeću, ali u Hrvatsku je uvedena tek poslije 1980. godine. Prve sorte kupina izdvojene su početkom 19. stoljeća u Sjevernoj Americi kada počinje i prvi ozbiljniji uzgoj ove vrste.

Ekološka poljoprivreda (poznata i pod nazivom organska) je sustav poljoprivrednog gospodarenja koji teži etički prihvatljivoj, ekološki čistoj, socijalno pravednoj i ekonomski isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji....

Podaci o konjima, njihovim vlasnicima i posjednicima te izdanoj dokumentaciji vode se u Središnjem registru kopitara RH pri Ministarstvu poljoprivrede. Prema Registru, u Hrvatskoj...

Kad se netko odlučuje baviti poljoprivredom prvo pitanje je uvijek koliko ima zemljišta i koja proizvodnja bi se isplatila. To koliko se neka proizvodnja...

Prema Pravilniku o medu (NN 53/2015) med je prirodna slatka tvar koju pčele izrađuju tako da skupljaju sokove žlijezda nektarija ili/i druge slatke sokove koji se nađu na živim dijelovima biljke ili izlučevine insekata (koji sišu na živim dijelovima bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme u saće i puste da dozori. Pčele, osim meda, proizvode i cvjetni prah, propolis, matičnu mliječ i vosak, koji su iznimno cijenjeni kod potrošača i direktno povećavaju ekonomičnost držanja pčela.

U „Narodnim novinama“ broj 151/13. objavljen je Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika stavljen je izvan pravne snage Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (»Narodne novine« broj 53/2010). Ovaj Pravilnik stupio je na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, odnosno 24. prosinca 2013. godine, od kada je u primjeni.

Orah je kao voćna vrsta godinama bio zapostavljen u Hrvatskoj. Dugo čekanje na rod, kasniji povrat investicije, slab izbor i malobrojnost sadnica cijepljenih oraha bili su obeshrabrujući. Međutim, u posljednje vrijeme opisana situacija se mijenja, a tome su uvelike pridonijeli poticaji za sadnju voćaka od države, županija i jedinica lokalnih uprava, te su svoje, često i zapuštene parcele, mnogi zasadili upravo orasima.

Poljoprivreda je stoljećima bila sinonim za težak fizički rad, a danas je potreba za ljudskim radom glavni razlog za odustajanje od nekih proizvodnji koje...

Božićnim drvcem se, prema Pravilniku o upisniku dobavljača božićnih drvaca, smatra stabalce crnogorice, s korijenom ili bez korijena, koje nije za upotrebu u šumarstvu i stavlja se na tržište u vremenskom razdoblju od 1. studenoga do 7. siječnja. Uvjet je za proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz božićnih drvaca, da se pravne ili fizičke osobe koje se žele time baviti moraju upisati u Upisnik dobavljača božićnih drvaca.

Proizvodnja krastavaca i kornišona u Hrvatskoj bilježi rast u posljednjih pet godina. To može biti i pokazatelj isplativosti uzgoja ovog povrća. Krastavac (Cucumis sativus L.)...

Tko nije odustao od uzgoja, kilogram višnje maraske na malo može prodati i po 10 kuna. Sve je više malih prerađivača koji likere i...

Pod zajedničkim pojmom aromatično, začinsko i ljekovito bilje podrazumijevaju se sve biljne vrste čije djelatne (aktivne) tvari imaju primjenu u farmaciji, medicini, prehrambenoj i...

Paprika je vrlo važna povrtna kultura u Hrvatskoj, od koje se na većoj površini uzgajaju samo rajčica, luk, grah i kupus. Najviše se uzgaja u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj županiji. Godišnje se u Hrvatskoj proizvede 30.000 tona paprike uz prosječan prinos od 7 t/ha, međutim treba napomenuti kako su prinosi u komercijalnoj proizvodnji oko 40 t/ha.