Pogled na poljoprivredu kroz „ekonomske naočale“
Nedavno je obilježeno dvadeset i pet godina djelovanja Hrvatskog agroekonomskog društva (HAED-a). Bila je to prilika da se ne samo podsjeti na agroekonomsku struku...
Kako ukalkulirati vlastiti rad na OPG-u u maloprodajnu cijenu proizvoda?
Poljoprivreda je stoljećima bila sinonim za težak fizički rad, a danas je potreba za ljudskim radom glavni razlog za odustajanje od nekih proizvodnji koje...
Boljom agrotehnikom do višestruko većeg prinosa paprike
Paprika je vrlo važna povrtna kultura u Hrvatskoj, od koje se na većoj površini uzgajaju samo rajčica,
luk, grah i kupus. Najviše se uzgaja u Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj i Zagrebačkoj
županiji. Godišnje se u Hrvatskoj proizvede 30.000 tona paprike uz prosječan prinos od 7 t/ha, međutim
treba napomenuti kako su prinosi u komercijalnoj proizvodnji oko 40 t/ha.
Proizvodnja graha može biti isplativa
Grah pripada porodici mahunarki. Sastojak je u raznim jelima diljem svijeta te postoji veliki broj različitih vrsti i sorti graha.
Neki podaci pokazuju kako je...
Isplativost uzgoja ječma
Razdoblje između 1. listopada i 10. listopada optimalan je rok za sjetvu ječma (Hordeum vulgare)
jednogodišnje kulture koja zauzima četvrto mjesto u proizvodnji žitarica. Uglavnom se koristi
kao stočna hrana, jer posjeduje visoku hranidbenu vrijednost. Dvoredni ječam ima krupnije
izjednačeno zrno s više ugljikohidrata i upotrebljava se u proizvodnji piva.
Heljda – stara krušarica opet popularna
Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije, koja je prije dolaska kukuruza bila jako raširena na našim
prostorima. Nakon industrijalizacije ‘50-ih godina heljda polako nestaje s naših jelovnika i tek se ‘90-ih ponovo
vraća, jačanjem svijesti o zdravoj prehrani.
Isplati li se proizvoditi povrće u plastenicima zimi?
Za razliku od ratarske i stočarske proizvodnje, koja zahtjeva velike zemljišne resurse, povrće je moguće uspješno proizvoditi na puno manjim poljoprivrednim površinama. Tako je...
Isplativost ekološke proizvodnje maslina
U Hrvatskom Zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu smatraju kako je gotovo sva postojeća proizvodnja maslina ujedno i ekološka, ali je potrebno potaknuti proizvođače da je prilagode zakonskim propisima i registriraju se.
Isplativost uzgoja- pitomi kesten
Pod kestenom se obično misli na plod pitomog
kestena (Castanea sativa), a rjeđe na divlji kesten
(Aesculus hippocastanum) koji potječe iz
Perzije, i čiji plodovi nisu jestivi. Divlji kesten
je zbog svoje ljepote važno drvo u parkovnoj
arhitekturi, a njegov ekstrakt se koristi i u liječenju
vena.
Kreditiranje i poticaji za uzgoj pitomog kestena
Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) koji uglavnom raste u šumama treba razlikovati od divljeg kestena (Aercuus hippocastanum L) koji uglavnom raste zasađen u gradovima kao ukrasno drvo. U svijetu postoje i druge vrste kestena, kao što su japanski kesten (Castanea crenata Sieb. et Zucc.), američki kesten (Castanea dentata Marsh.), kineski kesten (Castanea mollissima Blume), ali i njihovi križanci.
Poljoprivreda i turizam – mogućnosti i ograničenja
Često se (pre)naglašava veza domaće poljoprivredne proizvodnje i turizma. Pri tomu se ona najčešće promatra kao prilika posrednog izvoza hrvatskih poljoprivredno prehrambenih proizvoda. U...
Uzgoj nara i troškovi proizvodnje
Nar, šipak ili mogranj, lat. Punica granatum, zajedno sa smokvom i maslinom spada u najstarije suptropsko voće i nalazi se gotovo
u svakoj mediteranskoj okućnici. Zahvaljujući svojoj skromnosti u zahtjevima prema tlu i agrotehnici, te činjenici da ga ne
napada velik broj štetnika, vrlo je zanimljiva kultura. Također se pokazao vrlo zahvalan u transportu što mu je omogućila njegova
specifična građa prilikom čega ga debela kora štiti od oštećenja ploda, a tijekom skladištenja neznatno gubi na kvaliteti.
Uzgoj gljiva može biti unosan
Većina gljiva koja se danas konzumira potječe iz uzgoja. Uzgoj gljiva je jedan od najsloženijih uzgoja u poljoprivredi, koji zahtjeva visoku razinu higijene uz strogi nadzor topline, vlage, koncentracije ugljičnog dioksida i osvijetljenosti. Kako je uzgojni ciklus gljiva kratak, sva tretiranja zaštitnim sredstvima se moraju raditi preventivno, prije nego što dođe do zaraze. Zbog svega navedenog ova proizvodnja zahtijeva visoka ulaganja u objekte i opremu, te stručno educiranu radnu snagu. Kako su gljive visoko produktivne po jedinici površine povrat uloženih sredstava može biti brz, uz uvjet poštivanja svih agrotehničkih mjera.
Koji med najviše vrijedi?
Prema Pravilniku o medu (NN 53/2015)
med je prirodna slatka tvar koju pčele
izrađuju tako da skupljaju sokove žlijezda
nektarija ili/i druge slatke sokove koji se
nađu na živim dijelovima biljke ili izlučevine
insekata (koji sišu na živim dijelovima
bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima
svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme
u saće i puste da dozori. Pčele, osim
meda, proizvode i cvjetni prah, propolis,
matičnu mliječ i vosak, koji su iznimno cijenjeni
kod potrošača i direktno povećavaju
ekonomičnost držanja pčela.
Koliko je uzgoj trešnje isplativ?
Trešnja je rano, mnogima omiljeno voće. Ono se prvenstveno uzgaja za potrošnju u svježem stanju. Moguća je i prerada u kompote, džemove, marmelade, likere,...
Mini povrće donosi maksimalne cijene
Povrće kao izvor vitamina, minerala i vlakana utječe na dobro zdravlje pojedinaca. Uvođenjem povrća u prehranu utječe se na poboljšanje imunološkog sustava, vida, i...
