Agroekonomika

S obzirom na povećanu klimatsku nestabilnost, proizvodnja na otvorenom postaje sve rizičnija. S druge strane, zaštićeni prostori nude zaštitu biljaka od nepovoljnih vremenskih prilika,...

Grah pripada porodici mahunarki. Sastojak je u raznim jelima diljem svijeta te postoji veliki broj različitih vrsti i sorti graha. Neki podaci pokazuju kako je...

Jagoda je prvo voće koje u proljeće dolazi na tržište iz domaće proizvodnje i potrošači ih jedva dočekaju. Proteklih tjedana javnost i mediji vode raspravu o...

U korjenasto povrće spadaju brojne vrste koje se uzgajaju zbog svog zadebljalog i mesnatog podzemnog dijela. Ove vrste povrća moguće je konzumirati tijekom cijele...

Stranice u tiskanom izdanju: 16 - 17 Soja (lat. Glycine max) pripada uljaricama, a u Hrvatskoj korištenje soje je više zastupljeno u industriji stočne...

U „Narodnim novinama“ broj 151/13. objavljen je Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika stavljen je izvan pravne snage Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (»Narodne novine« broj 53/2010). Ovaj Pravilnik stupio je na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, odnosno 24. prosinca 2013. godine, od kada je u primjeni.

Voćne vrste se međusobno razlikuju prema brojnim morfološkim i biološkim osobinama te klimatskim uvjetima u kojima uspjevaju. Iako postoji više pomoloških klasifikacija, najprikladnijom se pokazala ona koja dijeli voćne vrste prema osnovnim obilježjima i građi plodova. Prema toj podjeli u koštićavo voće spada breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja i višnja koje pripadaju obitelji ružovki (Rosaceae). U ovu skupinu pripada i drijen, koji najčešće raste samoniklo i uzgaja se amaterski, a pripada obitelji drijenovki (Cornaceae).

Berba višanja u Hrvatskoj kreće od sredine lipnja i traje 15-tak dana. Višnja se pretežito koristi kao industrijsko voće koje se prerađuje u sokove,...

Ljubičasti batat je raritet među raritetima i nakon dvije godine testne proizvodnje i potpisanim pismima namjere o otkupu s partnerom iz Nizozemske i Engleske, riječ je o znatnim količinama. Predstavljamo vam stoga ovu dohodovnu egzotičnu kulturu za koju dajemo tehnologiju kao i jamstvo za otkup.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) proizvodnja luka i češnjaka u Hrvatskoj je bila na zavidnoj razini davne 2008. godine, ali se do...

Cilj svakog poslovanja uvijek je (i) zarada. Poljoprivredna proizvodnja je specifična jer u ovom tipu proizvodnje brza zarada je rijetkost. Potrebno je veliko znanje...

Kao najprofitabilnije ratarske kulture najčešće se izdvajaju soja i šećerna repa, koje se na prvom mjestu po isplativosti proizvodnje izmjenjuju ovisno o godini (klimatske prilike) i tržištu (cijenama).

S obzirom na rani ulazak u rodnost, trešnje na slabo bujnim podlogama imaju nešto kraće razdoblje pune eksploatacije, a ona u prosjeku iznosi 15 godina. Berba je pri takvom načinu uzgoja puno lakša i jeftinija, ali je investicija skuplja jer je potreban veći broj sadnica, obavezna je armatura i natapanje, a i intenzivnija pomotehnika tijekom čitave vegetacije.

Većina gljiva koja se danas konzumira potječe iz uzgoja. Uzgoj gljiva je jedan od najsloženijih uzgoja u poljoprivredi, koji zahtjeva visoku razinu higijene uz strogi nadzor topline, vlage, koncentracije ugljičnog dioksida i osvijetljenosti. Kako je uzgojni ciklus gljiva kratak, sva tretiranja zaštitnim sredstvima se moraju raditi preventivno, prije nego što dođe do zaraze. Zbog svega navedenog ova proizvodnja zahtijeva visoka ulaganja u objekte i opremu, te stručno educiranu radnu snagu. Kako su gljive visoko produktivne po jedinici površine povrat uloženih sredstava može biti brz, uz uvjet poštivanja svih agrotehničkih mjera.

Peršin je povrće koje se svakodnevno koristi u domaćinstvima i koje ostvaruje visoku prodajnu cijenu, kako u svježem tako i u suhom stanju. Budući da se radi o povrću koje je neophodno potrebno prehrambenoj industriji, proizvođači bi trebali uložiti napore u međusobno udruživanje, kako bi osigurali dovoljne količine standardiziranog povrća, u rokovima koji su industriji potrebni. Međusobnim udruživanjem proizvođači bi mogli riješiti i problem nedostatka hladnjača i sušara, i time povećati ekonomičnost svoje proizvodnje.

(adsbygoogle = window.adsbygoogle || ).push({}); Proizvodnja krumpira na svjetskoj razini i u RH Krumpir se kao namirnica najčešće koristi za prehranu...