Isplativ uzgoj koštičavog voća
Voćne vrste se međusobno razlikuju prema brojnim morfološkim i biološkim osobinama te klimatskim uvjetima u kojima uspjevaju. Iako postoji više pomoloških klasifikacija, najprikladnijom se pokazala ona koja dijeli voćne vrste prema osnovnim obilježjima i građi plodova. Prema toj podjeli u koštićavo voće spada breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja i višnja koje pripadaju obitelji ružovki (Rosaceae). U ovu skupinu pripada i drijen, koji najčešće raste samoniklo i uzgaja se amaterski, a pripada obitelji drijenovki (Cornaceae).
Tržište žitarica
Prema trenutnim procjenama,
svjetska proizvodnja
žitarica je u
oporavku i dolaskom usjeva s južne polutke
u sezoni 2013/14., očekuje se porast
proizvodnje za oko 156 milijuna tona u
odnosu na sezonu ranije.
Agroekonomika – Isplativost uzgoja trešnje
S obzirom na rani ulazak u rodnost, trešnje na slabo bujnim podlogama imaju nešto kraće razdoblje pune eksploatacije, a ona u prosjeku iznosi 15 godina. Berba je pri takvom načinu uzgoja puno lakša i jeftinija, ali je investicija skuplja jer je potreban veći broj sadnica, obavezna je armatura i natapanje, a i intenzivnija pomotehnika tijekom čitave vegetacije.
Veća dobrobit životinja donosi korist gospodarstvu
Intenzivni uzgoj životinja dovodi do sve brojnijih pitanja o uvjetima postupanja sa životinjama i etičnosti uzgoja. Pod utjecajem javnosti britanska vlada je sedamdesetih godina...
Maraške ne damo ispod pet, šest kuna!
Tko nije odustao od uzgoja, kilogram višnje maraske na malo može prodati i po 10 kuna. Sve je više malih prerađivača koji likere i...
Berba i sušenje ljekovitog bilja
Za žetvu ljekovitog - aromatičnog bilja mogu se koristiti adaptirani strojevi
koji se koriste kod drugih poljoprivrednih kultura. Tehnička sredstva za žetvu
moraju osigurati obradu biljnog materijala bez oštećenja, a izvođenje
žetve mora biti takvo, da se spriječi dodir s tlom ili unos štetnih tvari.
Isplativa poljoprivredna proizvodnja
Za uspješno poljoprivredno gospodarstvo neophodno
je dobro tehnološko-tehničko i organizacijsko
vođenje proizvodnje, a vrlo je bitna i odluka
što proizvoditi na svom zemljištu, kako bi se
proizvođači što je moguće više prilagodili okruženju
i zahtjevima tržišta. Za poljoprivredu je svojstveno
da se radi o sezonskoj proizvodnji, kod koje je vrijeme
trajanja neusporedivo duže nego kod drugih
gospodarskih djelatnosti, dok je mogućnost prebacivanja
na neki supstitucijski proizvod u toku
proizvodnje vrlo mala ili je uopće nema.
Kreditiranje i poticaji za uzgoj pitomog kestena
Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) koji uglavnom raste u šumama treba razlikovati od divljeg kestena (Aercuus hippocastanum L) koji uglavnom raste zasađen u gradovima kao ukrasno drvo. U svijetu postoje i druge vrste kestena, kao što su japanski kesten (Castanea crenata Sieb. et Zucc>.), američki kesten (Castanea dentata Marsh.), kineski kesten (Castanea mollissima Blume), ali i njihovi križanci.
Koji suhomesnati proizvodi su financijski najzanimljiviji?
Suhomesnati proizvodi obuhvaćaju brojne proizvode i dosta se razlikuju, počevši od vrste mesa, načina njegove obrade (termička obrada, hladno dimljeni, toplo dimljeni, soljeni, salamureni)....
Marketing u poljoprivredi
Marketing je opći pojam kojim se opisuju poslovne aktivnosti gospodarstva koje
vode ka prodaji proizvoda i usluga. Danas se pod pojmom marketinga podrazumijeva
sveobuhvatna filozofija vođenja poduzeća prema zahtjevima tržišta, odnosno
potrošača. Marketing počinje s potrebama i željama potencijalnih kupaca, a ne s
proizvodnjom. To je proces planiranja i provedbe poslovnih aktivnosti koji uključuje
prikupljanje i analizu podataka s tržišta, odabir ciljnog tržišta, razvoj proizvoda,
određivanje cijene, prodajnih kanala i komunikacije s potrošačima. To znači da je
marketing puno širi od prodaje ili oglašavanja proizvoda. Bez odgovarajućeg marketinškog
programa, čak i najbolja gospodarstva su osuđena na tržišni neuspjeh.
Magarac – od tradicije do unosnog proizvoda
Svi današnji domaći magarci
potječu od afričkog magarca.
Magarac je pripitomljen puno
prije konja i bio je prva životinja
koju je čovjek imao za
nošenje tereta. S obzirom na
svoje skromne zahtjeve i prilagođenost
škrtim i nedostupnim
površinama, magarci su
se mogli koristiti tamo gdje
je malo vrsta moglo opstati, a
posebno uzgajati se. Kroz povijest
je imao vrlo važnu ulogu
kao radna životinja, ali se koristilo
i sve ostalo (meso, mlijeko
i koža).
Diverzifikacija proizvodnje – isplati li se svaštariti u poljoprivredi?
Mala i srednja poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj sve češće se susreću s problemima neekonomične proizvodnje zbog koje ne mogu opstati na tržištu. Razlozi leže u činjenici da se na tržištu susreću s ogromnom konkurencijom, a zbog manjih proizvodnih jedinica koje posjeduju ne mogu se strogo specijalizirati i na taj način pokušati ostvariti ekonomičnu proizvodnju. Jedno od mogućih rješenja ove teške situacije može biti i diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje, a to je zapravo nadogradnja primarne poljoprivredne proizvodnje s poljoprivrednim i nepoljoprivrednim aktivnostima.
Isplativost proizvodnje soje u 2012.
Analiza isplativosti soje prvi je u nizu priloga Gospodarskog lista koji će obuhvatiti agroekonomske teme s naglaskom na potencijalnu isplativost proizvodnje raznih kultura. Odabirom jedne od mnoštva različitih agrotehničkih modulacija, kalkulacija koja će biti obrađena samo je pretpostavka što bi se u konačnosti moglo ostvariti ukoliko se odlučite za proizvodnju ove kulture u ovoj godini.
Agroturizam – budućnost i prilika
Ruralni turizam, seoski turizam ili agroturizam, značajan je čimbenik u aktivaciji i održavanju ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju, te pomaže razvoju ruralnih krajeva na osnovu održivog razvoja, te se s pravom može nazvati budućnošću svjetskog turizma. U Republici Hrvatskoj 1998. godine registrirana su prva turistička seljačka obiteljska gospodarstava. U razdoblju od 2000. do 2005. registrirane jedinice seljačkog turizma su se više nego udvostručile, tako da je 2000. godine ubilježeno 151 agroturističko gospodarstvo, 2007. godine 352, te 2013. godine 447, koja su vrlo neravnomjerno raspoređena po županijama.
Ulaganje u sustave za navodnjavanje
Navodnjavanje je uzgojna mjera u biljnoj proizvodnji kojom se tlu dodaju one količine vode koje su potrebne za
optimalan rast i razvoj biljaka. Neophodna je mjera pri uzgoju u zaštićenim prostorima, a u svijetlu klimatskih
ekstrema kojima smo sve više izloženi postaje sve potrebnija i u otvorenom uzgoju.
Kupus – proizvodnja i prerada
Kupus ili zelje (lat. Brassica oleracea), zajedno s keljom, keljom pupčarom, cvjetačom, brokulom i korabicom pripada kupusnjačama. Uzgoj kupusa kao dvogodišnje zeljaste biljke provodi se s ciljem potrošnje u svježem i kiselom stanju. Kupus se može koristiti i za proizvodnju soka. Razlikuje se zeleni i crveni kupus.





















