Agroekonomika

Danas je javnost sve više zabrinuta za svoje zdravlje i upoznata s činjenicom da je konzumiranje voća i povrća neophodno i može značajno utjecati na očekivani životni vijek i kvalitetu života. Ljudi su odavno razvili razne metode prerade i konzerviranja, da bi produžili sezonu korištenja i mogli konzumirati lokalno proizvedeno voće i povrće i u sezoni kad ga prirodno nema. Za proizvođače je nužno da se pozicioniraju na tržištu na način da svoju robu nude dorađenu i izvan sezone, odnosno onda kad je kupac treba, stoga je nužna investicija u kapacitete prerade i dorade.

Jagoda je najznačajnija jagodasta voćna vrsta, koja živi pet do šest godina, dok ju je u intenzivnom uzgoju preporučljivo imati dvije do tri godine. Moguće ju je uzgajati u vrlo različitim ekološkim područjima, a u Hrvatskoj uzgoj je moguć na svim područjima, ali su se najpogodnijima pokazala područja oko Vrgorca, zagrebački prsten, Podravina i prostor Vukovarsko-srijemske županije.

Batat je u današnje vrijeme dosta rasprostranjena kultura u uzgoju u Hrvatskoj, kako u privatne svrhe, tako i u gospodarskom smislu za daljnu prodaju...

Vlasnici poljoprivrednih zemljišta mogu biti fizičke i pravne osobe, ali i Republika Hrvatska. Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a bez...

Povrće kao izvor vitamina, minerala i vlakana utječe na dobro zdravlje pojedinaca. Uvođenjem povrća u prehranu utječe se na poboljšanje imunološkog sustava, vida, i...

Naziv agrumi potječe od latinske riječi acrum što znači oštro ili ljuto. Ove biljke potječu iz tropskih krajeva jugoistočne Azije, gdje su se prve biljke uzgajale još 4.000 g.p.K. U Europu su stigle tek pred kraj Rimskog carstva, a Španjolci su ih u 15. st. prenjeli u Novi svijet. Agrumi su mala zimzelena grmolika stabla visoka između 5 i 15 metara, koja uobičajeno rastu između 20° - 40° sjeverne i južne zemljopisne širine te su tipično bilje Mediteranske klime koje ne podnosi temperature ispod 0°C. Plodovi su im bogati vitaminom C zbog čega se odavno koriste u ljekovite svrhe.

Voćne vrste se međusobno razlikuju prema brojnim morfološkim i biološkim osobinama te klimatskim uvjetima u kojima uspjevaju. Iako postoji više pomoloških klasifikacija, najprikladnijom se pokazala ona koja dijeli voćne vrste prema osnovnim obilježjima i građi plodova. Prema toj podjeli u koštićavo voće spada breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja i višnja koje pripadaju obitelji ružovki (Rosaceae). U ovu skupinu pripada i drijen, koji najčešće raste samoniklo i uzgaja se amaterski, a pripada obitelji drijenovki (Cornaceae).

Intenzivni uzgoj životinja dovodi do sve brojnijih pitanja o uvjetima postupanja sa životinjama i etičnosti uzgoja. Pod utjecajem javnosti britanska vlada je sedamdesetih godina...

Da bi se moglo prehraniti današnjih 7,79 milijardi ljudi na Zemlji neophodna je primjena suvremenih agrotehničkih rješenja, uz primjenu odgovarajućih količina mineralnih gnojiva. Europska...

Zanimljivo je da je luk jedna od najzastupljenijih vrsta povrća u domaćoj proizvodnji (8%), uz papriku (11%), rajčicu (7%), bijeli kupus (13%), dinje i lubenice (9%), ali se ipak uvozi. Po vrijednosti uvoza najviše uvozimo iz Nizozemske, druga je Austrija, dok je na trećem mjestu Makedonija. Luk, ljutika i mladi luk se vode pod jedinstvenim tarifnim brojem i ako se usporedi uvoz 2002. godine (7.700 tona, vrijednosti 2.100.000 $) s 2012. godinom (12.300 tona, vrijednosti 4.900.000 $) nameće se pitanje zašto je takva situacija, koje su glavne teškoće s kojima se susreću proizvođači luka, te koji su glavni razlozi opstanka onih koji još uvijek posluju?

Proizvodnja jaja u Europskoj uniji (EU) temelji se na više od 350 milijuna kokoši nesilica koje proizvode oko 6,7 milijuna tona jaja svake godine....

Analiza isplativosti soje prvi je u nizu priloga Gospodarskog lista koji će obuhvatiti agroekonomske teme s naglaskom na potencijalnu isplativost proizvodnje raznih kultura. Odabirom jedne od mnoštva različitih agrotehničkih modulacija, kalkulacija koja će biti obrađena samo je pretpostavka što bi se u konačnosti moglo ostvariti ukoliko se odlučite za proizvodnju ove kulture u ovoj godini.

Početkom godine počinje otvaranje brojnih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava (javnih poziva) na koje se mogu prijaviti različiti subjekti. Osim natječaja za sredstva Europske unije postoje brojni natječaji na nacionalnoj razini. Tako je svakom potencijalnom prijavitelju preporučljivo da s traženjem natječaja pogodnog za financiranje njegovog projekta započne na lokalnoj razini (općini ili gradu), a zatim kreće šire; regionalna (županija), nacionalna (Republika Hrvatska) te EU razina.

Pod višegodišnjim (trajnim) nasadima podrazumijevamo uzgoj biljnihkultura od kojih očekujemo ekonomske koristi u duljem vremenskom razdoblju. Tu spada uzgoj voćaka i vinove loze, božićnih...

Kupina u današnje vrijeme nije više divlja biljka koja se potkraj ljeta nađe uz putove, danas postoje mnoge sorte, vrlo privlačne izgledom i okusom. Kako je relativno nezahtjevna, možemo obogatiti okućnicu tom biljkom, koja ne mora biti samo ružni neuredan grm, nego se može oblikovati.

Vinogradarstvo i vinarstvo u Hrvatskoj karakterizira duga tradicija proizvodnje grožđa, kao i raznolikost autohtonih sorti grožđa. Proizvodnja vina u Hrvatskoj je samo oko 0,4...