Agroekonomika

Prema trenutnim procjenama, svjetska proizvodnja žitarica je u oporavku i dolaskom usjeva s južne polutke u sezoni 2013/14., očekuje se porast proizvodnje za oko 156 milijuna tona u odnosu na sezonu ranije.

Ovo ljeto su cijene mliječnih proizvoda u EU na rekordnim razinama. Dok cijene mlijeka u prahu (punomasnog i obranog) u EU ostaju relativno stabilne...

Većina gljiva koja se danas konzumira potječe iz uzgoja. Uzgoj gljiva je jedan od najsloženijih uzgoja u poljoprivredi, koji zahtjeva visoku razinu higijene uz strogi nadzor topline, vlage, koncentracije ugljičnog dioksida i osvijetljenosti. Kako je uzgojni ciklus gljiva kratak, sva tretiranja zaštitnim sredstvima se moraju raditi preventivno, prije nego što dođe do zaraze. Zbog svega navedenog ova proizvodnja zahtijeva visoka ulaganja u objekte i opremu, te stručno educiranu radnu snagu. Kako su gljive visoko produktivne po jedinici površine povrat uloženih sredstava može biti brz, uz uvjet poštivanja svih agrotehničkih mjera.

Voćne vrste se međusobno razlikuju prema brojnim morfološkim i biološkim osobinama te klimatskim uvjetima u kojima uspjevaju. Iako postoji više pomoloških klasifikacija, najprikladnijom se pokazala ona koja dijeli voćne vrste prema osnovnim obilježjima i građi plodova. Prema toj podjeli u koštićavo voće spada breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja i višnja koje pripadaju obitelji ružovki (Rosaceae). U ovu skupinu pripada i drijen, koji najčešće raste samoniklo i uzgaja se amaterski, a pripada obitelji drijenovki (Cornaceae).

Mlijeko- Samodostatnost u proizvodnji u Hrvatskoj se kreće oko 50%. Dok je u Europskoj uniji na 115%, odnosno pojedine zemlje članice proizvode znatno više...

Vinogradari se u realizaciji svojih razvojnih pravaca mogu koristiti IPARD fondom kroz mjeru 103.

Danas je javnost sve više zabrinuta za svoje zdravlje i upoznata s činjenicom da je konzumiranje voća i povrća neophodno i može značajno utjecati na očekivani životni vijek i kvalitetu života. Ljudi su odavno razvili razne metode prerade i konzerviranja, da bi produžili sezonu korištenja i mogli konzumirati lokalno proizvedeno voće i povrće i u sezoni kad ga prirodno nema. Za proizvođače je nužno da se pozicioniraju na tržištu na način da svoju robu nude dorađenu i izvan sezone, odnosno onda kad je kupac treba, stoga je nužna investicija u kapacitete prerade i dorade.

Jagoda je najznačajnija jagodasta voćna vrsta, koja živi pet do šest godina, dok ju je u intenzivnom uzgoju preporučljivo imati dvije do tri godine. Moguće ju je uzgajati u vrlo različitim ekološkim područjima, a u Hrvatskoj uzgoj je moguć na svim područjima, ali su se najpogodnijima pokazala područja oko Vrgorca, zagrebački prsten, Podravina i prostor Vukovarsko-srijemske županije.

Prema Pravilniku o medu (NN 53/2015) med je prirodna slatka tvar koju pčele izrađuju tako da skupljaju sokove žlijezda nektarija ili/i druge slatke sokove koji se nađu na živim dijelovima biljke ili izlučevine insekata (koji sišu na živim dijelovima bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme u saće i puste da dozori. Pčele, osim meda, proizvode i cvjetni prah, propolis, matičnu mliječ i vosak, koji su iznimno cijenjeni kod potrošača i direktno povećavaju ekonomičnost držanja pčela.

S obzirom na povećanu klimatsku nestabilnost, proizvodnja na otvorenom postaje sve rizičnija. S druge strane, zaštićeni prostori nude zaštitu biljaka od nepovoljnih vremenskih prilika,...

Trešnja (Prunus avium), je voćna vrsta koju doslovce vole svi, a ipak se tako malo uzgaja u Hrvatskoj da se količina plodova gotovo ne može postotno niti iznijeti u javnosti. Statistički gledano, u Hrvatskoj ima oko 700 000 stabala, no ona su slabe rodnosti, ekstenzivnog uzgoja na okućnicama, a zdravstveno stanje im je manje-više katastrofalno.

Kako smanjiti troškove u uzgoju stoke i na koje troškove možemo utjecati? Poznavanje prosječnog troška ili cijene koštanja proizvodnje ključno je za...

Kupus ili zelje (lat. Brassica oleracea), zajedno s keljom, keljom pupčarom, cvjetačom, brokulom i korabicom pripada kupusnjačama. Uzgoj kupusa kao dvogodišnje zeljaste biljke provodi se s ciljem potrošnje u svježem i kiselom stanju. Kupus se može koristiti i za proizvodnju soka. Razlikuje se zeleni i crveni kupus.

U Hrvatskoj je maslinarstvo bilo najrazvijenije krajem 18.st. Za vrijeme Austrougarske na području od Trsta do Boke kotorske je zabilježeno 30 milijuna stabala maslina. Danas ih ima oko 4,5 do 5 milijuna u rodu i još oko 2 milijuna neodržavanih, koje čine značajan potencijal za povećanje proizvodnje, budući da se mogu dovesti do pune rodnosti za dvije godine, dok novom nasadu do ulaska u punu rodnost treba i 15 godina.

Podaci o konjima, njihovim vlasnicima i posjednicima te izdanoj dokumentaciji vode se u Središnjem registru kopitara RH pri Ministarstvu poljoprivrede. Prema Registru, u Hrvatskoj...

Dok je u RH potrošnja puževog mesa zanemariva, u svijetu, a posebno u Europi raste interes, a posebno ga vole Francuzi i Talijani, koji su ujedno i najveći proizvođači mesa puževa. Uzgoj u ovim zemljama ne zadovoljava njihove potrebe, pa puževe uvoze, i to najčešće iz zemalja istočne Europe.