Agroekonomika

Špinat – isplativost uzgoja

Špinat – isplativost uzgoja

0
U Hrvatskoj se špinat najviše proizvodi na obiteljskim gospodarstvima za potrošnju u svježem stanju. Veće gospodarsko značenje ima uzgoj u toplijem priobalnom području, za berbu zimi kada se doprema na tržište u kontinentalnom području. Za upotrebu u svježem stanju obično se beru cijele rozete špinata, dok se za potrebe prerade kosi. Ručna berba špinata zahtijeva dosta radnog vremena, u dobrom usjevu se za sat vremena rada može nabrati i spakirati 30 kg špinata.
Agroekonomika - Isplativost uzgoja salate u zaštićenom prostoru

Agroekonomika – Isplativost uzgoja salate u zaštićenom prostoru

0
Salata je jedna od najčešće uzgajanih povrtlarskih vrsta u zaštićenim prostorima. Moguće ju je uzgajati tokom jeseni i zime, kada drugog svježeg povrća gotovo da i nema, što omogućava ostvarivanje znatno viših prodajnih cijena.
Isplativost proizvodnje SUNCOKRET u 2012.

Isplativost proizvodnje SUNCOKRET u 2012.

0
U ovom prilogu posvetit ćemo se analizi proizvodnje uljnog suncokreta s ciljanim prikazom njegove potencijalne isplativosti koja bi se mogla očekivati ukoliko se odlučite za proizvodnju ove kulture u 2012.
Trajni nasadi – kad očekivati zaradu?

Trajni nasadi – kad očekivati zaradu?

0
Pod trajnim nasadima podrazumijevamo uzgoj višegodišnjih kultura, koje će se na istoj površini zadržati određeno vremensko razdoblje. Kod uzgoja takvih kultura treba biti spreman...
Trešnja se uvijek isplati!

Trešnja se uvijek isplati!

0
Trešnja (Prunus avium), je voćna vrsta koju doslovce vole svi, a ipak se tako malo uzgaja u Hrvatskoj da se količina plodova gotovo ne može postotno niti iznijeti u javnosti. Statistički gledano, u Hrvatskoj ima oko 700 000 stabala, no ona su slabe rodnosti, ekstenzivnog uzgoja na okućnicama, a zdravstveno stanje im je manje-više katastrofalno.
Isplativost uzgoja- pitomi kesten

Isplativost uzgoja- pitomi kesten

0
Pod kestenom se obično misli na plod pitomog kestena (Castanea sativa), a rjeđe na divlji kesten (Aesculus hippocastanum) koji potječe iz Perzije, i čiji plodovi nisu jestivi. Divlji kesten je zbog svoje ljepote važno drvo u parkovnoj arhitekturi, a njegov ekstrakt se koristi i u liječenju vena.
Isplativost uzgoja konja

Isplativost uzgoja konja

0
Nacionalna populacija konja može prema korištenju podijeliti u tri skupine, i to prema: 1. Lokalitetu – ova skupina obuhvaća veći broj pasmina, ali dominiraju tradicijske...
Agroekonomika – Orah – voćka za plod i drvo

Agroekonomika – Orah – voćka za plod i drvo

0
Orah je kao voćna vrsta godinama bio zapostavljen u Hrvatskoj. Dugo čekanje na rod, kasniji povrat investicije, slab izbor i malobrojnost sadnica cijepljenih oraha bili su obeshrabrujući. Međutim, u posljednje vrijeme opisana situacija se mijenja, a tome su uvelike pridonijeli poticaji za sadnju voćaka od države, županija i jedinica lokalnih uprava, te su svoje, često i zapuštene parcele, mnogi zasadili upravo orasima.
Koji suhomesnati proizvodi su financijski najzanimljiviji?

Koji suhomesnati proizvodi su financijski najzanimljiviji?

0
Suhomesnati proizvodi obuhvaćaju brojne proizvode i dosta se razlikuju, počevši od vrste mesa, načina njegove obrade (termička obrada, hladno dimljeni, toplo dimljeni, soljeni, salamureni)....
Maraške ne damo ispod pet

Maraške ne damo ispod pet, šest kuna!

0
Tko nije odustao od uzgoja, kilogram višnje maraske na malo može prodati i po 10 kuna. Sve je više malih prerađivača koji likere i...
Breskva – donosi ljetno osvježenje i zaradu

Breskva – donosi ljetno osvježenje i zaradu

0
Breskva pripada porodici Rosaceae, rodu Prunus. Potječe iz Kine, a u Europu je uvezena prije 2 tisuće godina. U svijetu uzgoj voćaka odvija se...
Je li proizvodnja višanja opet isplativa?

Je li proizvodnja višanja opet isplativa?

0
Berba višanja u Hrvatskoj kreće od sredine lipnja i traje 15-tak dana. Višnja se pretežito koristi kao industrijsko voće koje se prerađuje u sokove,...
Heljda – stara krušarica opet popularna

Heljda – stara krušarica opet popularna

Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije, koja je prije dolaska kukuruza bila jako raširena na našim prostorima. Nakon industrijalizacije ‘50-ih godina heljda polako nestaje s naših jelovnika i tek se ‘90-ih ponovo vraća, jačanjem svijesti o zdravoj prehrani.
Maslinovo ulje – zlatna zarada

Maslinovo ulje – zlatna zarada

0
U maslinarstvu je vidljiv stalni rast proizvodnih površina i proizvodnje u posljednjih dvadesetak godina. Što je tome razlog? Prvenstveno istraživanja (Mesić i sur. 2015. i Šimunović, 2005) navode veće ulaganje u tu granu poljoprivrede, moguće ostvarenje poticaja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, uvođenje novih tehnologija u proizvodnju, porast potražnje za maslinovim uljem, kao i sve veća osviještenost potrošača o prehrambenoj dobrobiti ulja.
Ekonomske prednosti i nedostaci višegodišnjih nasada

Ekonomske prednosti i nedostaci višegodišnjih nasada

0
Pod višegodišnjim (trajnim) nasadima podrazumijevamo uzgoj biljnihkultura od kojih očekujemo ekonomske koristi u duljem vremenskom razdoblju. Tu spada uzgoj voćaka i vinove loze, božićnih...
Jednostavna kalkulacija investicije u voćnjak

Jednostavna kalkulacija investicije u voćnjak

Nakon što se ideja o podizanju nasada voćnjaka dobro osmislila, dobro je staviti na papir što je sve potrebno za ovakav pothvat. Za razliku od nekih drugih vrsta poljoprivredne proizvodnje, voćnjak spada u kategoriju trajnih nasada i to s razlogom - propust u investiciji podizanja nasada ne može se naknadno promijeniti niti nadoknaditi i pogreška ostaje dok god postoji nasad! Zato bi bilo dobro prije donošenja odluke o ovakvom ulaganju napraviti tehničku i ekonomsku analizu te se upoznati sa svim potrebnim zahvatima.