Agroekonomika

Jagoda je najznačajnija jagodasta voćna vrsta, koja živi pet do šest godina, dok ju je u intenzivnom uzgoju preporučljivo imati dvije do tri godine. Moguće ju je uzgajati u vrlo različitim ekološkim područjima, a u Hrvatskoj uzgoj je moguć na svim područjima, ali su se najpogodnijima pokazala područja oko Vrgorca, zagrebački prsten, Podravina i prostor Vukovarsko-srijemske županije.

Mala i srednja poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj sve češće se susreću s problemima neekonomične proizvodnje zbog koje ne mogu opstati na tržištu. Razlozi leže u činjenici da se na tržištu susreću s ogromnom konkurencijom, a zbog manjih proizvodnih jedinica koje posjeduju ne mogu se strogo specijalizirati i na taj način pokušati ostvariti ekonomičnu proizvodnju. Jedno od mogućih rješenja ove teške situacije može biti i diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje, a to je zapravo nadogradnja primarne poljoprivredne proizvodnje s poljoprivrednim i nepoljoprivrednim aktivnostima.

U prošlom broju Gospodarskog lista (1. travnja) objavljen je prvi dio članka u kojem su analizirani trendovi proizvodnje i kretanja cijena sira. U ovom...

Batat je u današnje vrijeme dosta rasprostranjena kultura u uzgoju u Hrvatskoj, kako u privatne svrhe, tako i u gospodarskom smislu za daljnu prodaju...

U svjetskoj proizvodnji voća jabuka zauzima treće mjesto, iza agruma i banana. Od korištene poljoprivredne površine u Hrvatskoj, 1,9 % otpada na voćnjake, od...

Dvojica genijalnih hrvatskih glazbenih autora, Drago Britvić i Arsen Dedić, 1976. godine za potrebe filma Vlak u snijegu skladali su zarazno melodioznu Himnu zadrugara....

Živimo u turbulentnom vremenu velikih promjena, svijet se ubrzano mijenja, a tako i problemi s kojima se suočavaju poljoprivrednici i društvo u cjelini. U...

U broju 21 Gospodarskog lista objavljenog 15.11.2022. godine pisalo se o cijenama mliječnih proizvoda koji su na EU rekordnim razinama. U ovom članku nastavlja...

Kukuruz za silažu čitave stabljike najzastupljenija je krmna kultura kod svakog poljoprivrednog proizvođača mlijeka i mesa. Za razliku od suhog zrna kukuruza, kukuruzna silažna masa nije tržna roba. Svaki je poljoprivrednik proizvodi isključivo za potrebe na svom gospodarstvu. U ekstremnim godinama, kakva je zbog suše bila prošla, ili kod nekih drugih poremećaja, kukuruzna silaža redovito je tražena voluminozna krma koju je gotovo nemoguće nabaviti na tržištu. Situacija će se uskoro vjerojatno promijeniti i u Hrvatskoj, jer se u svijetu od biomase proizvodi bioplin koji se koristi (proizvodnja obnovljivih izvora energije), a jedna od sirovina je upravo silažna masa kukuruza.

Kad se netko odlučuje baviti poljoprivredom prvo pitanje je uvijek koliko ima zemljišta i koja proizvodnja bi se isplatila. To koliko se neka proizvodnja...

U moru vijesti o iseljavanju mladih iz Hrvatske, gašenju neprofitabilnihpoljoprivrednih gospodarstava i napuštanju poljoprivrede, ovo je članak kojipriča drugačiju priču i govori o onima...

Krastavac pripada istoj biljnoj porodici kao bundeva, tikvica, dinja i lubenica. Uzgaja se kao salatni krastavac, namijenjen za svježu upotrebu i kao industrijski, kornišon...

Povrće je važna namirnica u prehrani. Različita istraživanja pokazala su da je upravo visok unos povrća i voća povezan s nižim rizikom od kroničnih...

Nar, šipak ili mogranj, lat. Punica granatum, zajedno sa smokvom i maslinom spada u najstarije suptropsko voće i nalazi se gotovo u svakoj mediteranskoj okućnici. Zahvaljujući svojoj skromnosti u zahtjevima prema tlu i agrotehnici, te činjenici da ga ne napada velik broj štetnika, vrlo je zanimljiva kultura. Također se pokazao vrlo zahvalan u transportu što mu je omogućila njegova specifična građa prilikom čega ga debela kora štiti od oštećenja ploda, a tijekom skladištenja neznatno gubi na kvaliteti.

Posljednjih nekoliko godina su ratarske kulture postale konkurentni i profitabilni hrvatski izvozni poljoprivredni proizvodi. S izvozom žitarica se obično kreće u razdoblju žetve. Tako...

Božićnim drvcem se, prema Pravilniku o upisniku dobavljača božićnih drvaca, smatra stabalce crnogorice, s korijenom ili bez korijena, koje nije za upotrebu u šumarstvu i stavlja se na tržište u vremenskom razdoblju od 1. studenoga do 7. siječnja. Uvjet je za proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz božićnih drvaca, da se pravne ili fizičke osobe koje se žele time baviti moraju upisati u Upisnik dobavljača božićnih drvaca.