Agroekonomika

Japanska prepelica – gospodarski značajna perad

Japanska prepelica – gospodarski značajna perad

0
Japanska prepelica (Coturnix japonica) spada u najrasprostranjeniju, najbrojniju i najproduktivniju vrstu prepelica u svijetu. Odavno je već poznata kao gospodarska perad u Japanu i drugim azijskim zemljama. Od sredine pedesetih godina uzgoj japanskih prepelica u Europi, osobito u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Mađarskoj ne igra više neku beznačajnu ulogu. I kod nas su od početka sedamdesetih godina japanske prepelice postale poznate po svojim odličnim jajima i visokovrijednom mesu.

Korjenasto povrće – blago ispod zemlje

0
Povrće je važna namirnica u prehrani. Različita istraživanja pokazala su da je upravo visok unos povrća i voća povezan s nižim rizikom od kroničnih...
Financiranje i investicije u poljoprivredi

Financiranje i investicije u poljoprivredi

0
Početkom godine počinje otvaranje brojnih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava (javnih poziva) na koje se mogu prijaviti različiti subjekti. Osim natječaja za sredstva Europske unije postoje brojni natječaji na nacionalnoj razini. Tako je svakom potencijalnom prijavitelju preporučljivo da s traženjem natječaja pogodnog za financiranje njegovog projekta započne na lokalnoj razini (općini ili gradu), a zatim kreće šire; regionalna (županija), nacionalna (Republika Hrvatska) te EU razina.
Veća dobrobit životinja donosi korist gospodarstvu

Veća dobrobit životinja donosi korist gospodarstvu

0
Intenzivni uzgoj životinja dovodi do sve brojnijih pitanja o uvjetima postupanja sa životinjama i etičnosti uzgoja. Pod utjecajem javnosti britanska vlada je sedamdesetih godina...
Učinkovitija proizvodnja jabuka uz suvremenu informatičku podršku

Učinkovitija proizvodnja jabuka uz suvremenu informatičku podršku

0
Razgovarali smo s mladim voćarom Stjepanom Dumančićem o njegovom poslovanju uz suvremenu informatičku podršku. Možete li nam ispričati nešto o svom projektu „Volim Jabuke“? Kako...
Pogled na poljoprivredu kroz „ekonomske naočale“

Pogled na poljoprivredu kroz „ekonomske naočale“

0
Nedavno je obilježeno dvadeset i pet godina djelovanja Hrvatskog agroekonomskog društva (HAED-a). Bila je to prilika da se ne samo podsjeti na agroekonomsku struku...
Ulaganje i povrat investicije u zaštićeni prostor

Ulaganje i povrat investicije u zaštićeni prostor

0
S obzirom na povećanu klimatsku nestabilnost, proizvodnja na otvorenom postaje sve rizičnija. S druge strane, zaštićeni prostori nude zaštitu biljaka od nepovoljnih vremenskih prilika,...
Duhan – visokotarifni poljoprivredni proizvod

Duhan – visokotarifni poljoprivredni proizvod

0
Duhan je zeljasta biljka čiji se osušeni listovi prerađuju u cigarete, cigare, za lule kao i duhan za žvakanje. Sadrži alkaloid nikotin, koji biljka duhana proizvodi u korijenu, a odlaže ga u listovima. Slabiji duhan ima manje od 1% nikotina, srednje jaki između 1 i 2%, a jaki više od 2%. Duhan je visokotarifna roba, pa je njegova prodaja na crno na meti države. Ukupno 1000 tona duhana godišnje preproda se na crno na hrvatskom tržištu, pokazala je anketa koju je naručila Hrvatska udruga poslodavaca.
Uzgoj gljiva može biti unosan

Uzgoj gljiva može biti unosan

0
Većina gljiva koja se danas konzumira potječe iz uzgoja. Uzgoj gljiva je jedan od najsloženijih uzgoja u poljoprivredi, koji zahtjeva visoku razinu higijene uz strogi nadzor topline, vlage, koncentracije ugljičnog dioksida i osvijetljenosti. Kako je uzgojni ciklus gljiva kratak, sva tretiranja zaštitnim sredstvima se moraju raditi preventivno, prije nego što dođe do zaraze. Zbog svega navedenog ova proizvodnja zahtijeva visoka ulaganja u objekte i opremu, te stručno educiranu radnu snagu. Kako su gljive visoko produktivne po jedinici površine povrat uloženih sredstava može biti brz, uz uvjet poštivanja svih agrotehničkih mjera.
Trendovi u proizvodnji mlijeka

Trendovi u proizvodnji mlijeka

Mlijeko- Samodostatnost u proizvodnji u Hrvatskoj se kreće oko 50%. Dok je u Europskoj uniji na 115%, odnosno pojedine zemlje članice proizvode znatno više...
Prodati odmah ili uskladištiti i čekati veću cijenu?

Prodati odmah ili uskladištiti i čekati veću cijenu?

0
Svi mi svakodnevno donosimo odluke. Neke su jednostavne i donosimo ih bez previše razmišljanja, dok neke odluke zahtijevaju veća promišljanja, primjerice ulaganje. Odlučivanje ima...
Gdje su plodovi ekoloških nasada?

Gdje su plodovi ekoloških nasada?

0
Ekološka poljoprivreda (poznata i pod nazivom organska) je sustav poljoprivrednog gospodarenja koji teži etički prihvatljivoj, ekološki čistoj, socijalno pravednoj i ekonomski isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji....
Veća zarada u izravnoj prodaji agruma u Hrvatskoj

Veća zarada u izravnoj prodaji agruma u Hrvatskoj

0
Naziv agrumi potječe od latinske riječi acrum što znači oštro ili ljuto. Ove biljke potječu iz tropskih krajeva jugoistočne Azije, gdje su se prve biljke uzgajale još 4.000 g.p.K. U Europu su stigle tek pred kraj Rimskog carstva, a Španjolci su ih u 15. st. prenjeli u Novi svijet. Agrumi su mala zimzelena grmolika stabla visoka između 5 i 15 metara, koja uobičajeno rastu između 20° - 40° sjeverne i južne zemljopisne širine te su tipično bilje Mediteranske klime koje ne podnosi temperature ispod 0°C. Plodovi su im bogati vitaminom C zbog čega se odavno koriste u ljekovite svrhe.
Sa sojom nema kalkulacija

Sa sojom nema kalkulacija, zato se sve više sije

0
Stranice u tiskanom izdanju: 16 - 17 Soja (lat. Glycine max) pripada uljaricama, a u Hrvatskoj korištenje soje je više zastupljeno u industriji stočne...
Agroekonomika – Orah – voćka za plod i drvo

Agroekonomika – Orah – voćka za plod i drvo

0
Orah je kao voćna vrsta godinama bio zapostavljen u Hrvatskoj. Dugo čekanje na rod, kasniji povrat investicije, slab izbor i malobrojnost sadnica cijepljenih oraha bili su obeshrabrujući. Međutim, u posljednje vrijeme opisana situacija se mijenja, a tome su uvelike pridonijeli poticaji za sadnju voćaka od države, županija i jedinica lokalnih uprava, te su svoje, često i zapuštene parcele, mnogi zasadili upravo orasima.

Kako izračunati profitabilnost poljoprivredne proizvodnje?

0
U prethodnim člancima Gospodarskog lista naučili smo izračunati troškove rada strojeva i radnika. Sad je trenutak da sve te troškove, zajedno s troškovima repromaterijala,...