Agroekonomika

Tržište žitarica

Tržište žitarica

0
Prema trenutnim procjenama, svjetska proizvodnja žitarica je u oporavku i dolaskom usjeva s južne polutke u sezoni 2013/14., očekuje se porast proizvodnje za oko 156 milijuna tona u odnosu na sezonu ranije.
Kako kupiti državno poljoprivredno zemljište?

Kako kupiti državno poljoprivredno zemljište?

0
Vlasnici poljoprivrednih zemljišta mogu biti fizičke i pravne osobe, ali i Republika Hrvatska. Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a bez...
Mini povrće donosi maksimalne cijene

Mini povrće donosi maksimalne cijene

0
Povrće kao izvor vitamina, minerala i vlakana utječe na dobro zdravlje pojedinaca. Uvođenjem povrća u prehranu utječe se na poboljšanje imunološkog sustava, vida, i...
Koliko zapravo košta proizvodnja mlijeka?

Koliko zapravo košta proizvodnja mlijeka?

0
Ovo ljeto su cijene mliječnih proizvoda u EU na rekordnim razinama. Dok cijene mlijeka u prahu (punomasnog i obranog) u EU ostaju relativno stabilne...

Korjenasto povrće – blago ispod zemlje

0
Povrće je važna namirnica u prehrani. Različita istraživanja pokazala su da je upravo visok unos povrća i voća povezan s nižim rizikom od kroničnih...
Kalkulacija povrćarske proizvodnje

Kalkulacija povrćarske proizvodnje

0
Proizvodnja povrća moguća je tijekom cijele godine, na otvorenom i u zaštićenim prostorima. U Hrvatskoj je još uvijek nedostatna i nedovoljno konkurentna, pogotovo kad...
Sušare

Sušare, hladnjače i investicije u preradu voća i povrća

0
Danas je javnost sve više zabrinuta za svoje zdravlje i upoznata s činjenicom da je konzumiranje voća i povrća neophodno i može značajno utjecati na očekivani životni vijek i kvalitetu života. Ljudi su odavno razvili razne metode prerade i konzerviranja, da bi produžili sezonu korištenja i mogli konzumirati lokalno proizvedeno voće i povrće i u sezoni kad ga prirodno nema. Za proizvođače je nužno da se pozicioniraju na tržištu na način da svoju robu nude dorađenu i izvan sezone, odnosno onda kad je kupac treba, stoga je nužna investicija u kapacitete prerade i dorade.
Isplati li se uzgajati patlidžan?

Isplati li se uzgajati patlidžan?

0
Patlidžan još uvijek nije povrće koje se u Hrvatskoj konzumira u većim količinama, što bi svakako trebalo promijeniti isticanjem njegovih korisnih svojstava. Povećanjem konzumacije povećala bi se i njegova proizvodnja, za koju su idealni uvjeti u mediteranskom dijelu Hrvatske.
Maslinovo ulje – zlatna zarada

Maslinovo ulje – zlatna zarada

0
U maslinarstvu je vidljiv stalni rast proizvodnih površina i proizvodnje u posljednjih dvadesetak godina. Što je tome razlog? Prvenstveno istraživanja (Mesić i sur. 2015. i Šimunović, 2005) navode veće ulaganje u tu granu poljoprivrede, moguće ostvarenje poticaja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, uvođenje novih tehnologija u proizvodnju, porast potražnje za maslinovim uljem, kao i sve veća osviještenost potrošača o prehrambenoj dobrobiti ulja.
Rakija od šljive – tradicija i zarada

Rakija od šljive – tradicija i zarada

O tradiciji proizvodnje rakije, ali i mogućnosti zarade, govori još Matija Antun Reljković, davne 1762. u svom djelu „Satir iliti divlji čovik“, gdje ukazuje kako rakija može biti proizvod za tržište: „Rakija je gospodarstva dio, kojeg, kad bi ti pametan bio, morao bi u novac spraviti, pak se hranit, odiću praviti,..“
Biogorivo – čista zarada!

Biogorivo – čista zarada!

Biogoriva sve više postaju popularna zbog rasta cijena nafte, potrebe za sigurnijom dobavom energije, zabrinutosti zbog štetnih emisija stakleničkih plinova i sl. Pod biogorivom se smatra tekuće ili plinovito gorivo proizvedeno iz biomase: bioetanol, biodizel, bioplin, biometanol, biodimetileter, bio-ETBE (etil-tri-butil-eter), bio-MTBE (metil-tri-butil-eter), sintetička biogoriva, bio-vodik, bioulje.
Špinat – isplativost uzgoja

Špinat – isplativost uzgoja

0
U Hrvatskoj se špinat najviše proizvodi na obiteljskim gospodarstvima za potrošnju u svježem stanju. Veće gospodarsko značenje ima uzgoj u toplijem priobalnom području, za berbu zimi kada se doprema na tržište u kontinentalnom području. Za upotrebu u svježem stanju obično se beru cijele rozete špinata, dok se za potrebe prerade kosi. Ručna berba špinata zahtijeva dosta radnog vremena, u dobrom usjevu se za sat vremena rada može nabrati i spakirati 30 kg špinata.
Isplati li se u Hrvatskoj uzgajati batat?

Isplati li se u Hrvatskoj uzgajati batat?

0
Iako je u povoljnim klimatskim uvjetima batat višegodišnja biljka, u poljoprivredi se uzgaja kao jednogodišnja kultura. Osim u tropskim područjima, uzgoj je moguć i u umjerenijim klimatskim uvjetima, kakvi vladaju i u Hrvatskoj, ali se tada razmnožava korijenovim izdancima, a ne sjemenom jer ono ne uspijeva dozrijeti.
Kreditiranje i poticaji za uzgoj pitomog kestena

Kreditiranje i poticaji za uzgoj pitomog kestena

0
Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) koji uglavnom raste u šumama treba razlikovati od divljeg kestena (Aercuus hippocastanum L) koji uglavnom raste zasađen u gradovima kao ukrasno drvo. U svijetu postoje i druge vrste kestena, kao što su japanski kesten (Castanea crenata Sieb. et Zucc.), američki kesten (Castanea dentata Marsh.), kineski kesten (Castanea mollissima Blume), ali i njihovi križanci.
Isplati li se proizvoditi luk i češnjak?

Isplati li se proizvoditi luk i češnjak?

0
Zanimljivo je da su luk i češnjak među najzastupljenijim povrćem u domaćoj proizvodnji, uz rajčicu, kupus, papriku i lubenicu. Bez obzira na to, značajne...
Koji med najviše vrijedi?

Koji med najviše vrijedi?

0
Prema Pravilniku o medu (NN 53/2015) med je prirodna slatka tvar koju pčele izrađuju tako da skupljaju sokove žlijezda nektarija ili/i druge slatke sokove koji se nađu na živim dijelovima biljke ili izlučevine insekata (koji sišu na živim dijelovima bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme u saće i puste da dozori. Pčele, osim meda, proizvode i cvjetni prah, propolis, matičnu mliječ i vosak, koji su iznimno cijenjeni kod potrošača i direktno povećavaju ekonomičnost držanja pčela.