Grašak – zašto ga proizvoditi?
Grašak (Pisum sativum L. ssp. sativum) je jednogodišnja zeljasta biljka iz obitelji Fabaceae (mahunarke). Ubraja se među četiri najvažnije mahunarke, uz soju, grah i...
Isplati li se proizvoditi povrće u plastenicima zimi?
Za razliku od ratarske i stočarske proizvodnje, koja zahtjeva velike zemljišne resurse, povrće je moguće uspješno proizvoditi na puno manjim poljoprivrednim površinama. Tako je...
Buče i bučino ulje – crno zlato u poljoprivredi?
Buče ili tikve (Cucurbita pepo L.) pripadaju rodu Cucurbita. U Hrvatskoj su poznati nazivi i bundeva ili uljna tikva koja naglašava vrstu čije su...
Što utječe na isplativost proizvodnje pšenice?
Otkupna cijena pšenice je nešto o čemu se svake godine vode
rasprave i s pravom se postavlja pitanje može li se nekako „urediti“
tržište ovom kulturom? Što utječe na formiranje cijene?
Koji suhomesnati proizvodi su financijski najzanimljiviji?
Suhomesnati proizvodi obuhvaćaju brojne proizvode i dosta se razlikuju, počevši od vrste mesa, načina njegove obrade (termička obrada, hladno dimljeni, toplo dimljeni, soljeni, salamureni)....
Mak – isplati li se proizvoditi ga?
Mak (lat. Papaver somniferum L.) se kao jednogodišnja biljka sadi najčešće kao ukrasna biljka u vrtovima. Međutim, sadi se i u druge svrhe...
Japanska prepelica – gospodarski značajna perad
Japanska prepelica (Coturnix japonica) spada u najrasprostranjeniju, najbrojniju i najproduktivniju vrstu prepelica u svijetu. Odavno je već poznata kao gospodarska perad u Japanu i drugim azijskim zemljama. Od sredine pedesetih godina uzgoj japanskih prepelica u Europi, osobito u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Mađarskoj ne igra više neku beznačajnu ulogu. I kod nas su od početka sedamdesetih godina japanske prepelice postale poznate po svojim odličnim jajima i visokovrijednom
mesu.
Koje sorte jabuke su najtraženije?
U svjetskoj proizvodnji voća jabuka zauzima treće mjesto, iza agruma i banana. Od korištene poljoprivredne površine u Hrvatskoj, 1,9 % otpada na voćnjake, od...
Koji med najviše vrijedi?
Prema Pravilniku o medu (NN 53/2015)
med je prirodna slatka tvar koju pčele
izrađuju tako da skupljaju sokove žlijezda
nektarija ili/i druge slatke sokove koji se
nađu na živim dijelovima biljke ili izlučevine
insekata (koji sišu na živim dijelovima
bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima
svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme
u saće i puste da dozori. Pčele, osim
meda, proizvode i cvjetni prah, propolis,
matičnu mliječ i vosak, koji su iznimno cijenjeni
kod potrošača i direktno povećavaju
ekonomičnost držanja pčela.
Zelena plaćanja – potpore za očuvanje okoliša
Od 2015. godine u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU uvedena su nova pravila za isplatu izravnih plaćanja. Naša država kao članica EU obavezna ih...
Koliko zapravo košta proizvodnja mlijeka? (2)
U broju 21 Gospodarskog lista objavljenog 15.11.2022. godine pisalo se o cijenama mliječnih proizvoda koji su na EU rekordnim razinama. U ovom članku nastavlja...
Visoke cijene jabuka
Na domaćem tržištu uz osrednju ponuda jabuka koje su pretežito iz uvoza, bilježimo i najviše cijene jabuka unazad nekoliko godina. U tjednu do 10. lipnja 2018. godine prosječna je cijene jabuka sorte Idared na veletržnicama iznosila 6,10 kn/ kg, što je u odnosu na godinu ranije više za 17,8 posto, a u odnosu na 2016. godinu za gotovo 37 posto više.
Ekonomske prednosti i nedostaci višegodišnjih nasada
Pod višegodišnjim (trajnim) nasadima podrazumijevamo uzgoj biljnih kultura od kojih očekujemo ekonomske koristi u duljem vremenskom razdoblju. Tu spada uzgoj voćaka i vinove loze,...
Biogorivo – čista zarada!
Biogoriva sve više postaju popularna zbog rasta cijena nafte, potrebe za sigurnijom dobavom energije, zabrinutosti
zbog štetnih emisija stakleničkih plinova i sl. Pod biogorivom se smatra tekuće ili plinovito gorivo proizvedeno
iz biomase: bioetanol, biodizel, bioplin, biometanol, biodimetileter, bio-ETBE (etil-tri-butil-eter), bio-MTBE
(metil-tri-butil-eter), sintetička biogoriva, bio-vodik, bioulje.
Matovilac – omiljena zimska salata
Matovilac (Valerianella locusta) je biljka livadne flore iz porodice kozokrvnica (Caprifoliaceae), koja se uzgaja
i koristi kao svježa salata zimi i u rano proljeće kada je izbor drugih vrsta svježih salata znatno sužen,
te stoga postiže izuzetno visoke prodajne cijene.
Kupina – unosna voćna vrsta
Kupina u današnje vrijeme nije više divlja biljka koja se potkraj ljeta nađe uz putove, danas postoje mnoge sorte, vrlo privlačne izgledom i okusom. Kako je relativno nezahtjevna, možemo obogatiti okućnicu tom biljkom, koja ne mora biti samo ružni neuredan grm, nego se može oblikovati.



















