Agroekonomika

Isplati li se proizvoditi božićna drvca?

Isplati li se proizvoditi božićna drvca?

0
Božićnim drvcem se, prema Pravilniku o upisniku dobavljača božićnih drvaca, smatra stabalce crnogorice, s korijenom ili bez korijena, koje nije za upotrebu u šumarstvu i stavlja se na tržište u vremenskom razdoblju od 1. studenoga do 7. siječnja. Uvjet je za proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz božićnih drvaca, da se pravne ili fizičke osobe koje se žele time baviti moraju upisati u Upisnik dobavljača božićnih drvaca.

Uzgoj šipka

0
Uzgoj šipka (Punica granatum L.) tradicionalno je vezan za područje južne Dalmacije i zapadnog dijela Hercegovine. Šipku jednako kao i smokvi odgovaraju područja klimata...
Može li domaća rajčica konkurirati uvoznoj?

Može li domaća rajčica konkurirati uvoznoj?

0
Ako čujemo paradajz, pomidor ili poma, odmah znamo da je riječ o rajčici. Rajčica je poznata kao jednogodišnja biljka te dolazi iz porodice Solonaceae....
Kupus – proizvodnja i prerada

Kupus – proizvodnja i prerada

0
Kupus ili zelje (lat. Brassica oleracea), zajedno s keljom, keljom pupčarom, cvjetačom, brokulom i korabicom pripada kupusnjačama. Uzgoj kupusa kao dvogodišnje zeljaste biljke provodi se s ciljem potrošnje u svježem i kiselom stanju. Kupus se može koristiti i za proizvodnju soka. Razlikuje se zeleni i crveni kupus.
Breskva – donosi ljetno osvježenje i zaradu

Breskva – donosi ljetno osvježenje i zaradu

0
Breskva pripada porodici Rosaceae, rodu Prunus. Potječe iz Kine, a u Europu je uvezena prije 2 tisuće godina. U svijetu uzgoj voćaka odvija se...
Agroekonomika - Isplativost proizvodnje meda i drugih pčelarskih proizvoda

Agroekonomika – Isplativost proizvodnje meda i drugih pčelarskih proizvoda

0
Iako u ukupnoj strukturi stočarske proizvodnje pčelarstvo ima mali udio (0,1%), mogućnosti su velike. Pčelarski proizvod koji ima najveću prepoznatljivost i potrošnju na tržištu je med, no njegova je tržišna vrijednost tri puta manje značajna od vrijednosti oprašivanja poljoprivrednih kultura. Osim meda, na tržištu nalazimo propolis, matičnu mliječ, cvjetni prah, pelud, medenjake, likere od meda i ostala pića na bazi meda.
Kako zaraditi na uzgoju krastavaca?

Kako zaraditi na uzgoju krastavaca?

Krastavac pripada istoj biljnoj porodici kao bundeva, tikvica, dinja i lubenica. Uzgaja se kao salatni krastavac, namijenjen za svježu upotrebu i kao industrijski, kornišon...
Gdje su plodovi ekoloških nasada?

Gdje su plodovi ekoloških nasada?

0
Ekološka poljoprivreda (poznata i pod nazivom organska) je sustav poljoprivrednog gospodarenja koji teži etički prihvatljivoj, ekološki čistoj, socijalno pravednoj i ekonomski isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji....
Kolika je isplativost uzgoja lubenice?

Kolika je isplativost uzgoja lubenice?

0
Lubenica kao jednogodišnja biljka smatra se povrćem i pripada porodici Cucurbitaceae. Osim lubenice, u tu porodicu pripadaju još i primjerice, dinja, tikve i krastavci....
Uspješnost proizvodnje luka

Uspješnost proizvodnje luka

Zanimljivo je da je luk jedna od najzastupljenijih vrsta povrća u domaćoj proizvodnji (8%), uz papriku (11%), rajčicu (7%), bijeli kupus (13%), dinje i lubenice (9%), ali se ipak uvozi. Po vrijednosti uvoza najviše uvozimo iz Nizozemske, druga je Austrija, dok je na trećem mjestu Makedonija. Luk, ljutika i mladi luk se vode pod jedinstvenim tarifnim brojem i ako se usporedi uvoz 2002. godine (7.700 tona, vrijednosti 2.100.000 $) s 2012. godinom (12.300 tona, vrijednosti 4.900.000 $) nameće se pitanje zašto je takva situacija, koje su glavne teškoće s kojima se susreću proizvođači luka, te koji su glavni razlozi opstanka onih koji još uvijek posluju?
Ulaganje u sustave za navodnjavanje

Ulaganje u sustave za navodnjavanje

0
Navodnjavanje je uzgojna mjera u biljnoj proizvodnji kojom se tlu dodaju one količine vode koje su potrebne za optimalan rast i razvoj biljaka. Neophodna je mjera pri uzgoju u zaštićenim prostorima, a u svijetlu klimatskih ekstrema kojima smo sve više izloženi postaje sve potrebnija i u otvorenom uzgoju.
Agroekonomika – Orah – voćka za plod i drvo

Agroekonomika – Orah – voćka za plod i drvo

0
Orah je kao voćna vrsta godinama bio zapostavljen u Hrvatskoj. Dugo čekanje na rod, kasniji povrat investicije, slab izbor i malobrojnost sadnica cijepljenih oraha bili su obeshrabrujući. Međutim, u posljednje vrijeme opisana situacija se mijenja, a tome su uvelike pridonijeli poticaji za sadnju voćaka od države, županija i jedinica lokalnih uprava, te su svoje, često i zapuštene parcele, mnogi zasadili upravo orasima.
Ekonomske prednosti i nedostaci višegodišnjih nasada

Ekonomske prednosti i nedostaci višegodišnjih nasada

0
Pod višegodišnjim (trajnim) nasadima podrazumijevamo uzgoj biljnihkultura od kojih očekujemo ekonomske koristi u duljem vremenskom razdoblju. Tu spada uzgoj voćaka i vinove loze, božićnih...
Isplativ uzgoj koštičavog voća

Isplativ uzgoj koštičavog voća

0
Voćne vrste se međusobno razlikuju prema brojnim morfološkim i biološkim osobinama te klimatskim uvjetima u kojima uspjevaju. Iako postoji više pomoloških klasifikacija, najprikladnijom se pokazala ona koja dijeli voćne vrste prema osnovnim obilježjima i građi plodova. Prema toj podjeli u koštićavo voće spada breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja i višnja koje pripadaju obitelji ružovki (Rosaceae). U ovu skupinu pripada i drijen, koji najčešće raste samoniklo i uzgaja se amaterski, a pripada obitelji drijenovki (Cornaceae).
Bosiljak

Bosiljak, matičnjak i menta – isplati li se proizvoditi ih?

Začinsko bilje označava biljne vrste koje se koriste u kulinarstvu, svježe i osušene, a uključuje jednogodišnje biljke, zeljaste biljke, grmlje, trajnice i drveće. Začini...
Magarac – od tradicije do unosnog proizvoda

Magarac – od tradicije do unosnog proizvoda

0
Svi današnji domaći magarci potječu od afričkog magarca. Magarac je pripitomljen puno prije konja i bio je prva životinja koju je čovjek imao za nošenje tereta. S obzirom na svoje skromne zahtjeve i prilagođenost škrtim i nedostupnim površinama, magarci su se mogli koristiti tamo gdje je malo vrsta moglo opstati, a posebno uzgajati se. Kroz povijest je imao vrlo važnu ulogu kao radna životinja, ali se koristilo i sve ostalo (meso, mlijeko i koža).