Uzgoj gljiva može biti unosan
Većina gljiva koja se danas konzumira potječe iz uzgoja. Uzgoj gljiva je jedan od najsloženijih uzgoja u poljoprivredi, koji zahtjeva visoku razinu higijene uz strogi nadzor topline, vlage, koncentracije ugljičnog dioksida i osvijetljenosti. Kako je uzgojni ciklus gljiva kratak, sva tretiranja zaštitnim sredstvima se moraju raditi preventivno, prije nego što dođe do zaraze. Zbog svega navedenog ova proizvodnja zahtijeva visoka ulaganja u objekte i opremu, te stručno educiranu radnu snagu. Kako su gljive visoko produktivne po jedinici površine povrat uloženih sredstava može biti brz, uz uvjet poštivanja svih agrotehničkih mjera.
Uspješnost proizvodnje luka
Zanimljivo je da je luk jedna od najzastupljenijih vrsta
povrća u domaćoj proizvodnji (8%), uz papriku
(11%), rajčicu (7%), bijeli kupus (13%), dinje i lubenice
(9%), ali se ipak uvozi. Po vrijednosti uvoza
najviše uvozimo iz Nizozemske, druga je Austrija,
dok je na trećem mjestu Makedonija. Luk, ljutika i
mladi luk se vode pod jedinstvenim tarifnim brojem
i ako se usporedi uvoz 2002. godine (7.700 tona,
vrijednosti 2.100.000 $) s 2012. godinom (12.300
tona, vrijednosti 4.900.000 $) nameće se pitanje zašto
je takva situacija, koje su glavne teškoće s kojima
se susreću proizvođači luka, te koji su glavni
razlozi opstanka onih koji još uvijek posluju?
Dobra zarada od ljubičastog batata
Ljubičasti batat je raritet među raritetima i nakon dvije godine testne proizvodnje i potpisanim pismima namjere o otkupu s partnerom iz Nizozemske i Engleske, riječ je o znatnim količinama. Predstavljamo vam stoga ovu dohodovnu egzotičnu kulturu za koju dajemo tehnologiju kao i jamstvo za otkup.
Financiranje i investicije u poljoprivredi
Početkom godine počinje otvaranje brojnih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava (javnih poziva) na koje se mogu prijaviti različiti subjekti. Osim natječaja za sredstva Europske unije postoje brojni natječaji na nacionalnoj razini. Tako je svakom potencijalnom prijavitelju preporučljivo da s traženjem natječaja pogodnog za financiranje njegovog projekta započne na lokalnoj razini (općini ili gradu), a zatim kreće šire; regionalna (županija), nacionalna (Republika Hrvatska) te EU razina.
Isplativost proizvodnje soje u 2012.
Analiza isplativosti soje prvi je u nizu priloga Gospodarskog lista koji će obuhvatiti agroekonomske teme s naglaskom na potencijalnu isplativost proizvodnje raznih kultura. Odabirom jedne od mnoštva različitih agrotehničkih modulacija, kalkulacija koja će biti obrađena samo je pretpostavka što bi se u konačnosti moglo ostvariti ukoliko se odlučite za proizvodnju ove kulture u ovoj godini.
Isplativost uzgoja agruma
Rod Citrus ili prema raširenijem
romanskom imenu
agrumi (što doslovno prevedeno
znači kiselo voće)
obuhvaća limun, limetu,
naranču, mandarinu, klementinu,
grejp, pomelo i
brojne druge hibride.
Isplativ uzgoj konja u Hrvatskoj
Podaci o konjima, njihovim vlasnicima i posjednicima te izdanoj dokumentaciji vode se u Središnjem registru kopitara RH pri Ministarstvu poljoprivrede. Prema Registru, u Hrvatskoj...
Agroekonomika – Maslinovo ulje
U Hrvatskoj je maslinarstvo bilo najrazvijenije krajem 18.st. Za vrijeme Austrougarske na području od Trsta do Boke kotorske je zabilježeno 30 milijuna stabala maslina. Danas ih ima oko 4,5 do 5 milijuna u rodu i još oko 2 milijuna neodržavanih, koje čine značajan potencijal za povećanje proizvodnje, budući da se mogu dovesti do pune rodnosti za dvije godine, dok novom nasadu do ulaska u punu rodnost treba i 15 godina.
Isplativost ekološke proizvodnje maslina
U Hrvatskom Zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu smatraju kako je gotovo sva postojeća proizvodnja maslina ujedno i ekološka, ali je potrebno potaknuti proizvođače da je prilagode zakonskim propisima i registriraju se.
Uzgoj nara i troškovi proizvodnje
Nar, šipak ili mogranj, lat. Punica granatum, zajedno sa smokvom i maslinom spada u najstarije suptropsko voće i nalazi se gotovo
u svakoj mediteranskoj okućnici. Zahvaljujući svojoj skromnosti u zahtjevima prema tlu i agrotehnici, te činjenici da ga ne
napada velik broj štetnika, vrlo je zanimljiva kultura. Također se pokazao vrlo zahvalan u transportu što mu je omogućila njegova
specifična građa prilikom čega ga debela kora štiti od oštećenja ploda, a tijekom skladištenja neznatno gubi na kvaliteti.
Agroekonomika – Isplativost uzgoja trešnje
S obzirom na rani ulazak u rodnost, trešnje na slabo bujnim podlogama imaju nešto kraće razdoblje pune eksploatacije, a ona u prosjeku iznosi 15 godina. Berba je pri takvom načinu uzgoja puno lakša i jeftinija, ali je investicija skuplja jer je potreban veći broj sadnica, obavezna je armatura i natapanje, a i intenzivnija pomotehnika tijekom čitave vegetacije.
Nedostaci proizvodnje peršina u Hrvatskoj
Peršin je povrće koje se svakodnevno koristi u domaćinstvima i koje ostvaruje visoku prodajnu cijenu, kako u
svježem tako i u suhom stanju. Budući da se radi o povrću koje je neophodno potrebno prehrambenoj industriji,
proizvođači bi trebali uložiti napore u međusobno udruživanje, kako bi osigurali dovoljne količine standardiziranog
povrća, u rokovima koji su industriji potrebni. Međusobnim udruživanjem proizvođači bi mogli riješiti i
problem nedostatka hladnjača i sušara, i time povećati ekonomičnost svoje proizvodnje.
Uzgoj batata i krumpira može biti isplativ!
Batat je u današnje vrijeme dosta rasprostranjena kultura u uzgoju u Hrvatskoj, kako u privatne svrhe, tako i u gospodarskom smislu za daljnu prodaju...
Biogorivo – čista zarada!
Biogoriva sve više postaju popularna zbog rasta cijena nafte, potrebe za sigurnijom dobavom energije, zabrinutosti
zbog štetnih emisija stakleničkih plinova i sl. Pod biogorivom se smatra tekuće ili plinovito gorivo proizvedeno
iz biomase: bioetanol, biodizel, bioplin, biometanol, biodimetileter, bio-ETBE (etil-tri-butil-eter), bio-MTBE
(metil-tri-butil-eter), sintetička biogoriva, bio-vodik, bioulje.
Je li proizvodnja višanja opet isplativa?
Berba višanja u Hrvatskoj kreće od sredine lipnja i traje 15-tak dana. Višnja se pretežito koristi kao industrijsko voće koje se prerađuje u sokove,...
Isplativ uzgoj koštičavog voća
Voćne vrste se međusobno razlikuju prema brojnim morfološkim i biološkim osobinama te klimatskim uvjetima u kojima uspjevaju. Iako postoji više pomoloških klasifikacija, najprikladnijom se pokazala ona koja dijeli voćne vrste prema osnovnim obilježjima i građi plodova. Prema toj podjeli u koštićavo voće spada breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja i višnja koje pripadaju obitelji ružovki (Rosaceae). U ovu skupinu pripada i drijen, koji najčešće raste samoniklo i uzgaja se amaterski, a pripada obitelji drijenovki (Cornaceae).





















