Agroekonomika

Krmiva su važan dio prehrane preživača, ali i čimbenik isplativog poslovanja farme. U današnje vrijeme kad su koncentrirana krmiva skupa, u vrijeme kad cijene stočne hrane variraju, postaje neophodno imati vlastito proizvedenu stočnu hranu.

O tradiciji proizvodnje rakije, ali i mogućnosti zarade, govori još Matija Antun Reljković, davne 1762. u svom djelu „Satir iliti divlji čovik“, gdje ukazuje kako rakija može biti proizvod za tržište: „Rakija je gospodarstva dio, kojeg, kad bi ti pametan bio, morao bi u novac spraviti, pak se hranit, odiću praviti,..“

Nedavno je obilježeno dvadeset i pet godina djelovanja Hrvatskog agroekonomskog društva (HAED-a). Bila je to prilika da se ne samo podsjeti na agroekonomsku struku...

Svakog proljeća sve se crveni od sočnih, srcolikih plodova kraljice proljeća – jagode. Jagode su voćna vrsta omiljena među potrošačima, kao i među proizvođačima....

Peršin je povrće koje se svakodnevno koristi u domaćinstvima i koje ostvaruje visoku prodajnu cijenu, kako u svježem tako i u suhom stanju. Budući da se radi o povrću koje je neophodno potrebno prehrambenoj industriji, proizvođači bi trebali uložiti napore u međusobno udruživanje, kako bi osigurali dovoljne količine standardiziranog povrća, u rokovima koji su industriji potrebni. Međusobnim udruživanjem proizvođači bi mogli riješiti i problem nedostatka hladnjača i sušara, i time povećati ekonomičnost svoje proizvodnje.

U „Narodnim novinama“ broj 151/13. objavljen je Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika stavljen je izvan pravne snage Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (»Narodne novine« broj 53/2010). Ovaj Pravilnik stupio je na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, odnosno 24. prosinca 2013. godine, od kada je u primjeni.

U prošlom broju Gospodarskog lista (1. travnja) objavljen je prvi dio članka u kojem su analizirani trendovi proizvodnje i kretanja cijena sira. U ovom...

U svjetskoj proizvodnji voća jabuka zauzima treće mjesto, iza agruma i banana. Od korištene poljoprivredne površine u Hrvatskoj, 1,9 % otpada na voćnjake, od...

Batat je u današnje vrijeme dosta rasprostranjena kultura u uzgoju u Hrvatskoj, kako u privatne svrhe, tako i u gospodarskom smislu za daljnu prodaju...

Patlidžan još uvijek nije povrće koje se u Hrvatskoj konzumira u većim količinama, što bi svakako trebalo promijeniti isticanjem njegovih korisnih svojstava. Povećanjem konzumacije povećala bi se i njegova proizvodnja, za koju su idealni uvjeti u mediteranskom dijelu Hrvatske.

Jagoda je najznačajnija jagodasta voćna vrsta, koja živi pet do šest godina, dok ju je u intenzivnom uzgoju preporučljivo imati dvije do tri godine. Moguće ju je uzgajati u vrlo različitim ekološkim područjima, a u Hrvatskoj uzgoj je moguć na svim područjima, ali su se najpogodnijima pokazala područja oko Vrgorca, zagrebački prsten, Podravina i prostor Vukovarsko-srijemske županije.

Zbog rasta potražnje za pjenušcima dolazi do rasta ponude pjenušavih vina na globalnoj razini, te je u 2018. vidljiv rast od 57% u odnosu...

Naziv agrumi potječe od latinske riječi acrum što znači oštro ili ljuto. Ove biljke potječu iz tropskih krajeva jugoistočne Azije, gdje su se prve biljke uzgajale još 4.000 g.p.K. U Europu su stigle tek pred kraj Rimskog carstva, a Španjolci su ih u 15. st. prenjeli u Novi svijet. Agrumi su mala zimzelena grmolika stabla visoka između 5 i 15 metara, koja uobičajeno rastu između 20° - 40° sjeverne i južne zemljopisne širine te su tipično bilje Mediteranske klime koje ne podnosi temperature ispod 0°C. Plodovi su im bogati vitaminom C zbog čega se odavno koriste u ljekovite svrhe.

Za žetvu ljekovitog - aromatičnog bilja mogu se koristiti adaptirani strojevi koji se koriste kod drugih poljoprivrednih kultura. Tehnička sredstva za žetvu moraju osigurati obradu biljnog materijala bez oštećenja, a izvođenje žetve mora biti takvo, da se spriječi dodir s tlom ili unos štetnih tvari.

Kad se netko odlučuje baviti poljoprivredom prvo pitanje je uvijek koliko ima zemljišta i koja proizvodnja bi se isplatila. To koliko se neka proizvodnja...

Matovilac (Valerianella locusta) je biljka livadne flore iz porodice kozokrvnica (Caprifoliaceae), koja se uzgaja i koristi kao svježa salata zimi i u rano proljeće kada je izbor drugih vrsta svježih salata znatno sužen, te stoga postiže izuzetno visoke prodajne cijene.