Agroekonomika

Matovilac – omiljena zimska salata

Matovilac – omiljena zimska salata

0
Matovilac (Valerianella locusta) je biljka livadne flore iz porodice kozokrvnica (Caprifoliaceae), koja se uzgaja i koristi kao svježa salata zimi i u rano proljeće kada je izbor drugih vrsta svježih salata znatno sužen, te stoga postiže izuzetno visoke prodajne cijene.
Isplativost uzgoja konja

Isplativost uzgoja konja

0
Nacionalna populacija konja može prema korištenju podijeliti u tri skupine, i to prema: 1. Lokalitetu – ova skupina obuhvaća veći broj pasmina, ali dominiraju tradicijske...
Kako se određuje "osobito vrijedno" obradivo poljoprivredno zemljište

Kako se određuje “osobito vrijedno” obradivo poljoprivredno zemljište

0
U „Narodnim novinama“ broj 151/13. objavljen je Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika stavljen je izvan pravne snage Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (»Narodne novine« broj 53/2010). Ovaj Pravilnik stupio je na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, odnosno 24. prosinca 2013. godine, od kada je u primjeni.
Agroekonomika – Orah – voćka za plod i drvo

Agroekonomika – Orah – voćka za plod i drvo

0
Orah je kao voćna vrsta godinama bio zapostavljen u Hrvatskoj. Dugo čekanje na rod, kasniji povrat investicije, slab izbor i malobrojnost sadnica cijepljenih oraha bili su obeshrabrujući. Međutim, u posljednje vrijeme opisana situacija se mijenja, a tome su uvelike pridonijeli poticaji za sadnju voćaka od države, županija i jedinica lokalnih uprava, te su svoje, često i zapuštene parcele, mnogi zasadili upravo orasima.
Proizvodnja biomase za veću isplativost

Proizvodnja biomase za veću isplativost

U novije vrijeme sve se više pozornosti daje obnovljivim izvorima energije jer je postalo jasno kako je dosadašnji pristup energiji i gospodarenju energijom neodrživ. Od svih obnovljivih izvora energije najveći se doprinos očekuje od biomase.

Isplati li se proizvoditi mahunarke?

0
Isplati li se proizvoditi mahunarke? Budući da samo graha, godišnje u Hrvatsku, uvezemo preko 10 milijuna eura, zaključak je da se definitivno isplati uzgajati...
Špinat – isplativost uzgoja

Špinat – isplativost uzgoja

0
U Hrvatskoj se špinat najviše proizvodi na obiteljskim gospodarstvima za potrošnju u svježem stanju. Veće gospodarsko značenje ima uzgoj u toplijem priobalnom području, za berbu zimi kada se doprema na tržište u kontinentalnom području. Za upotrebu u svježem stanju obično se beru cijele rozete špinata, dok se za potrebe prerade kosi. Ručna berba špinata zahtijeva dosta radnog vremena, u dobrom usjevu se za sat vremena rada može nabrati i spakirati 30 kg špinata.

Uzgoj šipka

0
Uzgoj šipka (Punica granatum L.) tradicionalno je vezan za područje južne Dalmacije i zapadnog dijela Hercegovine. Šipku jednako kao i smokvi odgovaraju područja klimata...
Uzgoj gljiva može biti unosan

Uzgoj gljiva može biti unosan

0
Većina gljiva koja se danas konzumira potječe iz uzgoja. Uzgoj gljiva je jedan od najsloženijih uzgoja u poljoprivredi, koji zahtjeva visoku razinu higijene uz strogi nadzor topline, vlage, koncentracije ugljičnog dioksida i osvijetljenosti. Kako je uzgojni ciklus gljiva kratak, sva tretiranja zaštitnim sredstvima se moraju raditi preventivno, prije nego što dođe do zaraze. Zbog svega navedenog ova proizvodnja zahtijeva visoka ulaganja u objekte i opremu, te stručno educiranu radnu snagu. Kako su gljive visoko produktivne po jedinici površine povrat uloženih sredstava može biti brz, uz uvjet poštivanja svih agrotehničkih mjera.
Japanska prepelica – gospodarski značajna perad

Japanska prepelica – gospodarski značajna perad

0
Japanska prepelica (Coturnix japonica) spada u najrasprostranjeniju, najbrojniju i najproduktivniju vrstu prepelica u svijetu. Odavno je već poznata kao gospodarska perad u Japanu i drugim azijskim zemljama. Od sredine pedesetih godina uzgoj japanskih prepelica u Europi, osobito u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Mađarskoj ne igra više neku beznačajnu ulogu. I kod nas su od početka sedamdesetih godina japanske prepelice postale poznate po svojim odličnim jajima i visokovrijednom mesu.
Ekonomske prednosti i nedostaci višegodišnjih nasada

Ekonomske prednosti i nedostaci višegodišnjih nasada

0
Pod višegodišnjim (trajnim) nasadima podrazumijevamo uzgoj biljnihkultura od kojih očekujemo ekonomske koristi u duljem vremenskom razdoblju. Tu spada uzgoj voćaka i vinove loze, božićnih...
Maslinovo ulje – zlatna zarada

Maslinovo ulje – zlatna zarada

0
U maslinarstvu je vidljiv stalni rast proizvodnih površina i proizvodnje u posljednjih dvadesetak godina. Što je tome razlog? Prvenstveno istraživanja (Mesić i sur. 2015. i Šimunović, 2005) navode veće ulaganje u tu granu poljoprivrede, moguće ostvarenje poticaja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, uvođenje novih tehnologija u proizvodnju, porast potražnje za maslinovim uljem, kao i sve veća osviještenost potrošača o prehrambenoj dobrobiti ulja.
Isplativost proizvodnje soje u 2012.

Isplativost proizvodnje soje u 2012.

0
Analiza isplativosti soje prvi je u nizu priloga Gospodarskog lista koji će obuhvatiti agroekonomske teme s naglaskom na potencijalnu isplativost proizvodnje raznih kultura. Odabirom jedne od mnoštva različitih agrotehničkih modulacija, kalkulacija koja će biti obrađena samo je pretpostavka što bi se u konačnosti moglo ostvariti ukoliko se odlučite za proizvodnju ove kulture u ovoj godini.
Veća zarada u izravnoj prodaji agruma u Hrvatskoj

Veća zarada u izravnoj prodaji agruma u Hrvatskoj

0
Naziv agrumi potječe od latinske riječi acrum što znači oštro ili ljuto. Ove biljke potječu iz tropskih krajeva jugoistočne Azije, gdje su se prve biljke uzgajale još 4.000 g.p.K. U Europu su stigle tek pred kraj Rimskog carstva, a Španjolci su ih u 15. st. prenjeli u Novi svijet. Agrumi su mala zimzelena grmolika stabla visoka između 5 i 15 metara, koja uobičajeno rastu između 20° - 40° sjeverne i južne zemljopisne širine te su tipično bilje Mediteranske klime koje ne podnosi temperature ispod 0°C. Plodovi su im bogati vitaminom C zbog čega se odavno koriste u ljekovite svrhe.
Uspješnost proizvodnje luka

Uspješnost proizvodnje luka

Zanimljivo je da je luk jedna od najzastupljenijih vrsta povrća u domaćoj proizvodnji (8%), uz papriku (11%), rajčicu (7%), bijeli kupus (13%), dinje i lubenice (9%), ali se ipak uvozi. Po vrijednosti uvoza najviše uvozimo iz Nizozemske, druga je Austrija, dok je na trećem mjestu Makedonija. Luk, ljutika i mladi luk se vode pod jedinstvenim tarifnim brojem i ako se usporedi uvoz 2002. godine (7.700 tona, vrijednosti 2.100.000 $) s 2012. godinom (12.300 tona, vrijednosti 4.900.000 $) nameće se pitanje zašto je takva situacija, koje su glavne teškoće s kojima se susreću proizvođači luka, te koji su glavni razlozi opstanka onih koji još uvijek posluju?
Koliko Hrvatska ovisi o uvozu hrane?

Koliko Hrvatska ovisi o uvozu hrane?

0
Živimo u turbulentnom vremenu velikih promjena, svijet se ubrzano mijenja, a tako i problemi s kojima se suočavaju poljoprivrednici i društvo u cjelini. U...