Veća dobrobit životinja donosi korist gospodarstvu
Intenzivni uzgoj životinja dovodi do sve brojnijih pitanja o uvjetima postupanja sa životinjama i etičnosti uzgoja. Pod utjecajem javnosti britanska vlada je sedamdesetih godina...
Poljoprivreda i turizam – mogućnosti i ograničenja
Često se (pre)naglašava veza domaće poljoprivredne proizvodnje i turizma. Pri tomu se ona najčešće promatra kao prilika posrednog izvoza hrvatskih poljoprivredno prehrambenih proizvoda. U...
Trendovi u proizvodnji mlijeka
Mlijeko- Samodostatnost u proizvodnji u Hrvatskoj se kreće oko 50%. Dok je u Europskoj uniji na 115%, odnosno pojedine zemlje članice proizvode znatno više...
Diverzifikacija proizvodnje – isplati li se svaštariti u poljoprivredi?
Mala i srednja poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj sve češće se susreću s problemima neekonomične proizvodnje zbog koje ne mogu opstati na tržištu. Razlozi leže u činjenici da se na tržištu susreću s ogromnom konkurencijom, a zbog manjih proizvodnih jedinica koje posjeduju ne mogu se strogo specijalizirati i na taj način pokušati ostvariti ekonomičnu proizvodnju. Jedno od mogućih rješenja ove teške situacije može biti i diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje, a to je zapravo nadogradnja primarne poljoprivredne proizvodnje s poljoprivrednim i nepoljoprivrednim aktivnostima.
Isplativost izgradnje vlastitih sušara
Ulaskom Hrvatske u EU otvorilo
se tržište poljoprivrednih
roba prema zapadu. Proizvođačima
to, međutim, nije
donijelo očekivane efekte,
a razlog izostanka pozitivnih
efekata ponajviše leži
u slaboj organizaciji rada u
poljoprivredi i nespremnosti
funkcioniranja na otvorenom
globalnom tržištu.
Ulaganje i povrat investicije u zaštićeni prostor
S obzirom na povećanu klimatsku nestabilnost, proizvodnja na otvorenom postaje sve rizičnija. S druge strane, zaštićeni prostori nude zaštitu biljaka od nepovoljnih vremenskih prilika,...
Malina i kupina u sustavu poticaja
Malina i kupina su voćne vrste koje spadaju u skupinu jagodičastog voća i osim primjene u svježem stanju imaju naročito veliku primjenu u preradi u razne proizvode u industriji i kućanstvu (sokovi, marmelade, džemovi, vina, likeri, rakije, smrznuto voće itd.). Pored prehrambenih svojstava zbog bogatstva minerala, vitamina i drugih sastojaka mnogi ih smatraju i ljekovitim voćem.
Isplativost proizvodnje kukuruza u 2012.
Najčešći razlog proizvodnje kukuruza je njegova prodaja na slobodnom tržištu, dakle zarada od te proizvodnje. U takvim uvjetima uvijek je presudan odnos prinosa i otkupne cijene koju nudi tržište.
Ulaganje u sustave za navodnjavanje
Navodnjavanje je uzgojna mjera u biljnoj proizvodnji kojom se tlu dodaju one količine vode koje su potrebne za
optimalan rast i razvoj biljaka. Neophodna je mjera pri uzgoju u zaštićenim prostorima, a u svijetlu klimatskih
ekstrema kojima smo sve više izloženi postaje sve potrebnija i u otvorenom uzgoju.
Kako se određuje “osobito vrijedno” obradivo poljoprivredno zemljište
U „Narodnim novinama“ broj 151/13. objavljen je Pravilnik o mjerilima za
utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog
zemljišta. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika stavljen je izvan
pravne snage Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog
(P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (»Narodne novine«
broj 53/2010). Ovaj Pravilnik stupio je na snagu osmog dana od dana objave
u »Narodnim novinama«, odnosno 24. prosinca 2013. godine, od kada je u
primjeni.
Koliko zapravo košta proizvodnja mlijeka?
Ovo ljeto su cijene mliječnih proizvoda u EU na rekordnim razinama. Dok cijene mlijeka u prahu (punomasnog i obranog) u EU ostaju relativno stabilne...
Agroekonomika – Isplativost uzgoja salate u zaštićenom prostoru
Salata je jedna od najčešće uzgajanih povrtlarskih vrsta u zaštićenim prostorima. Moguće ju je uzgajati tokom jeseni i zime, kada drugog svježeg povrća gotovo da i nema, što omogućava ostvarivanje znatno viših prodajnih cijena.
Je li proizvodnja višanja opet isplativa?
Berba višanja u Hrvatskoj kreće od sredine lipnja i traje 15-tak dana. Višnja se pretežito koristi kao industrijsko voće koje se prerađuje u sokove,...
Kupus – proizvodnja i prerada
Kupus ili zelje (lat. Brassica oleracea), zajedno s keljom, keljom pupčarom, cvjetačom, brokulom i korabicom pripada kupusnjačama. Uzgoj kupusa kao dvogodišnje zeljaste biljke provodi se s ciljem potrošnje u svježem i kiselom stanju. Kupus se može koristiti i za proizvodnju soka. Razlikuje se zeleni i crveni kupus.
Koji med najviše vrijedi?
Prema Pravilniku o medu (NN 53/2015)
med je prirodna slatka tvar koju pčele
izrađuju tako da skupljaju sokove žlijezda
nektarija ili/i druge slatke sokove koji se
nađu na živim dijelovima biljke ili izlučevine
insekata (koji sišu na živim dijelovima
bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima
svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme
u saće i puste da dozori. Pčele, osim
meda, proizvode i cvjetni prah, propolis,
matičnu mliječ i vosak, koji su iznimno cijenjeni
kod potrošača i direktno povećavaju
ekonomičnost držanja pčela.
Visoke cijene jabuka
Na domaćem tržištu uz osrednju ponuda jabuka koje su pretežito iz uvoza, bilježimo i najviše cijene jabuka unazad nekoliko godina. U tjednu do 10. lipnja 2018. godine prosječna je cijene jabuka sorte Idared na veletržnicama iznosila 6,10 kn/ kg, što je u odnosu na godinu ranije više za 17,8 posto, a u odnosu na 2016. godinu za gotovo 37 posto više.





















