Agroekonomika

Batat je u današnje vrijeme dosta rasprostranjena kultura u uzgoju u Hrvatskoj, kako u privatne svrhe, tako i u gospodarskom smislu za daljnu prodaju...

Svakog proljeća sve se crveni od sočnih, srcolikih plodova kraljice proljeća – jagode. Jagode su voćna vrsta omiljena među potrošačima, kao i među proizvođačima....

Voćne vrste se međusobno razlikuju prema brojnim morfološkim i biološkim osobinama te klimatskim uvjetima u kojima uspjevaju. Iako postoji više pomoloških klasifikacija, najprikladnijom se pokazala ona koja dijeli voćne vrste prema osnovnim obilježjima i građi plodova. Prema toj podjeli u koštićavo voće spada breskva, nektarina, marelica, šljiva, trešnja i višnja koje pripadaju obitelji ružovki (Rosaceae). U ovu skupinu pripada i drijen, koji najčešće raste samoniklo i uzgaja se amaterski, a pripada obitelji drijenovki (Cornaceae).

Za kvalitetan sir je neophodna kvalitetna sirovina – mlijeko! Pa pogledajmo kako stojimo u tom sektoru: prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu...

Cilj svakog poslovanja uvijek je (i) zarada. Poljoprivredna proizvodnja je specifična jer u ovom tipu proizvodnje brza zarada je rijetkost. Potrebno je veliko znanje...

Nacionalna populacija konja može prema korištenju podijeliti u tri skupine, i to prema: 1. Lokalitetu – ova skupina obuhvaća veći broj pasmina, ali dominiraju tradicijske...

U Hrvatskoj se špinat najviše proizvodi na obiteljskim gospodarstvima za potrošnju u svježem stanju. Veće gospodarsko značenje ima uzgoj u toplijem priobalnom području, za berbu zimi kada se doprema na tržište u kontinentalnom području. Za upotrebu u svježem stanju obično se beru cijele rozete špinata, dok se za potrebe prerade kosi. Ručna berba špinata zahtijeva dosta radnog vremena, u dobrom usjevu se za sat vremena rada može nabrati i spakirati 30 kg špinata.

Svi današnji domaći magarci potječu od afričkog magarca. Magarac je pripitomljen puno prije konja i bio je prva životinja koju je čovjek imao za nošenje tereta. S obzirom na svoje skromne zahtjeve i prilagođenost škrtim i nedostupnim površinama, magarci su se mogli koristiti tamo gdje je malo vrsta moglo opstati, a posebno uzgajati se. Kroz povijest je imao vrlo važnu ulogu kao radna životinja, ali se koristilo i sve ostalo (meso, mlijeko i koža).

Nedavno je obilježeno dvadeset i pet godina djelovanja Hrvatskog agroekonomskog društva (HAED-a). Bila je to prilika da se ne samo podsjeti na agroekonomsku struku...

U broju 21 Gospodarskog lista objavljenog 15.11.2022. godine pisalo se o cijenama mliječnih proizvoda koji su na EU rekordnim razinama. U ovom članku nastavlja...

Ekološka (biološka ili organska) poljoprivreda je sustav poljoprivredne proizvodnje kojim se nastoji maksimalno iskoristiti potencijale poljoprivrednog gospodarstva uz zadovoljavanje društvenih i ekonomskih potreba, očuvanje prirodnog ekosustava i zaštitu okoliša. International Federation of Organic Agriculture Movements (IFOAM) definira ekološku poljoprivredu kao proces kojim se razvija održivi agroekosustav.

Trešnja (Prunus avium), je voćna vrsta koju doslovce vole svi, a ipak se tako malo uzgaja u Hrvatskoj da se količina plodova gotovo ne može postotno niti iznijeti u javnosti. Statistički gledano, u Hrvatskoj ima oko 700 000 stabala, no ona su slabe rodnosti, ekstenzivnog uzgoja na okućnicama, a zdravstveno stanje im je manje-više katastrofalno.

Ako čujemo paradajz, pomidor ili poma, odmah znamo da je riječ o rajčici. Rajčica je poznata kao jednogodišnja biljka te dolazi iz porodice Solonaceae....

Danas je javnost sve više zabrinuta za svoje zdravlje i upoznata s činjenicom da je konzumiranje voća i povrća neophodno i može značajno utjecati na očekivani životni vijek i kvalitetu života. Ljudi su odavno razvili razne metode prerade i konzerviranja, da bi produžili sezonu korištenja i mogli konzumirati lokalno proizvedeno voće i povrće i u sezoni kad ga prirodno nema. Za proizvođače je nužno da se pozicioniraju na tržištu na način da svoju robu nude dorađenu i izvan sezone, odnosno onda kad je kupac treba, stoga je nužna investicija u kapacitete prerade i dorade.

Prema Pravilniku o medu (NN 53/2015) med je prirodna slatka tvar koju pčele izrađuju tako da skupljaju sokove žlijezda nektarija ili/i druge slatke sokove koji se nađu na živim dijelovima biljke ili izlučevine insekata (koji sišu na živim dijelovima bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme u saće i puste da dozori. Pčele, osim meda, proizvode i cvjetni prah, propolis, matičnu mliječ i vosak, koji su iznimno cijenjeni kod potrošača i direktno povećavaju ekonomičnost držanja pčela.

Ekološka poljoprivreda (poznata i pod nazivom organska) je sustav poljoprivrednog gospodarenja koji teži etički prihvatljivoj, ekološki čistoj, socijalno pravednoj i ekonomski isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji....