Može li domaća rajčica konkurirati uvoznoj?
Ako čujemo paradajz, pomidor ili poma, odmah znamo da je riječ o rajčici. Rajčica je poznata kao jednogodišnja biljka te dolazi iz porodice Solonaceae....
Isplati li se proizvoditi poriluk?
Poriluk (Allium porrum L.) je dvogodišnja biljka iz obitelji Amaryllidaceae koja je srodna češnjaku, luku i vlascu. U prvoj godini stvara vegetativne organe koji...
Jagode – isplati li ih se uzgajati?
Svakog proljeća sve se crveni od sočnih, srcolikih plodova kraljice proljeća – jagode. Jagode su voćna vrsta omiljena među potrošačima, kao i među proizvođačima....
Heljda – stara krušarica opet popularna
Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije, koja je prije dolaska kukuruza bila jako raširena na našim
prostorima. Nakon industrijalizacije ‘50-ih godina heljda polako nestaje s naših jelovnika i tek se ‘90-ih ponovo
vraća, jačanjem svijesti o zdravoj prehrani.
Financiranje i investicije u poljoprivredi
Početkom godine počinje otvaranje brojnih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava (javnih poziva) na koje se mogu prijaviti različiti subjekti. Osim natječaja za sredstva Europske unije postoje brojni natječaji na nacionalnoj razini. Tako je svakom potencijalnom prijavitelju preporučljivo da s traženjem natječaja pogodnog za financiranje njegovog projekta započne na lokalnoj razini (općini ili gradu), a zatim kreće šire; regionalna (županija), nacionalna (Republika Hrvatska) te EU razina.
Biogorivo – čista zarada!
Biogoriva sve više postaju popularna zbog rasta cijena nafte, potrebe za sigurnijom dobavom energije, zabrinutosti
zbog štetnih emisija stakleničkih plinova i sl. Pod biogorivom se smatra tekuće ili plinovito gorivo proizvedeno
iz biomase: bioetanol, biodizel, bioplin, biometanol, biodimetileter, bio-ETBE (etil-tri-butil-eter), bio-MTBE
(metil-tri-butil-eter), sintetička biogoriva, bio-vodik, bioulje.
Duhan – visokotarifni poljoprivredni proizvod
Duhan je zeljasta biljka čiji se osušeni listovi prerađuju u cigarete, cigare, za lule kao i duhan za žvakanje. Sadrži
alkaloid nikotin, koji biljka duhana proizvodi u korijenu, a odlaže ga u listovima. Slabiji duhan ima manje od 1%
nikotina, srednje jaki između 1 i 2%, a jaki više od 2%. Duhan je visokotarifna roba, pa je njegova prodaja na
crno na meti države. Ukupno 1000 tona duhana godišnje preproda se na crno na hrvatskom tržištu, pokazala je
anketa koju je naručila Hrvatska udruga poslodavaca.
Isplativost uzgoja začinskog bilja
Pod zajedničkim pojmom aromatično, začinsko i ljekovito bilje podrazumijevaju se sve biljne vrste čije djelatne (aktivne) tvari imaju primjenu u farmaciji, medicini, prehrambenoj i...
Koja je kultura isplativija – soja ili šećerna repa?
Kao najprofitabilnije ratarske kulture najčešće se izdvajaju soja i šećerna repa, koje se na prvom mjestu po isplativosti proizvodnje izmjenjuju ovisno o godini (klimatske prilike) i tržištu (cijenama).
Berba i sušenje ljekovitog bilja
Za žetvu ljekovitog - aromatičnog bilja mogu se koristiti adaptirani strojevi
koji se koriste kod drugih poljoprivrednih kultura. Tehnička sredstva za žetvu
moraju osigurati obradu biljnog materijala bez oštećenja, a izvođenje
žetve mora biti takvo, da se spriječi dodir s tlom ili unos štetnih tvari.
Sa sojom nema kalkulacija, zato se sve više sije
Stranice u tiskanom izdanju: 16 - 17
Soja (lat. Glycine max) pripada uljaricama, a u Hrvatskoj korištenje soje je više zastupljeno u industriji stočne...
Kako hobi poljoprivredu pretvoriti u isplativ posao?
U moru vijesti o iseljavanju mladih iz Hrvatske, gašenju neprofitabilnihpoljoprivrednih gospodarstava i napuštanju poljoprivrede, ovo je članak kojipriča drugačiju priču i govori o onima...
Koji suhomesnati proizvodi su financijski najzanimljiviji?
Suhomesnati proizvodi obuhvaćaju brojne proizvode i dosta se razlikuju, počevši od vrste mesa, načina njegove obrade (termička obrada, hladno dimljeni, toplo dimljeni, soljeni, salamureni)....
Sir – delicija na tanjuru koja ima svoju cijenu
Za kvalitetan sir je neophodna kvalitetna sirovina – mlijeko! Pa pogledajmo kako stojimo u tom sektoru: prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu...
Ekonomske prednosti i nedostaci višegodišnjih nasada
Pod višegodišnjim (trajnim) nasadima podrazumijevamo uzgoj biljnih kultura od kojih očekujemo ekonomske koristi u duljem vremenskom razdoblju. Tu spada uzgoj voćaka i vinove loze,...
Kako se određuje “osobito vrijedno” obradivo poljoprivredno zemljište
U „Narodnim novinama“ broj 151/13. objavljen je Pravilnik o mjerilima za
utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog
zemljišta. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika stavljen je izvan
pravne snage Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog
(P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (»Narodne novine«
broj 53/2010). Ovaj Pravilnik stupio je na snagu osmog dana od dana objave
u »Narodnim novinama«, odnosno 24. prosinca 2013. godine, od kada je u
primjeni.


















