Agroekonomika

Pod višegodišnjim (trajnim) nasadima podrazumijevamo uzgoj biljnihkultura od kojih očekujemo ekonomske koristi u duljem vremenskom razdoblju. Tu spada uzgoj voćaka i vinove loze, božićnih...

Hranidbene vrijednosti tikve i bundeve prepoznate su davno i nekada su bile neizostavne u hranidbi raznih kategorija stoke, a sjemenari su to također prepoznali i u oplemenjivanju došli do raznih hibrida i sorata za posebne namjene. Jedna od tržišno i ekonomski važnija je tikva za proizvodnju tradicionalnog bučinog ulja.

Kako smanjiti troškove u uzgoju stoke i na koje troškove možemo utjecati? Poznavanje prosječnog troška ili cijene koštanja proizvodnje ključno je za...

O tradiciji proizvodnje rakije, ali i mogućnosti zarade, govori još Matija Antun Reljković, davne 1762. u svom djelu „Satir iliti divlji čovik“, gdje ukazuje kako rakija može biti proizvod za tržište: „Rakija je gospodarstva dio, kojeg, kad bi ti pametan bio, morao bi u novac spraviti, pak se hranit, odiću praviti,..“

Cilj svakog poslovanja uvijek je (i) zarada. Poljoprivredna proizvodnja je specifična jer u ovom tipu proizvodnje brza zarada je rijetkost. Potrebno je veliko znanje...

Za žetvu ljekovitog - aromatičnog bilja mogu se koristiti adaptirani strojevi koji se koriste kod drugih poljoprivrednih kultura. Tehnička sredstva za žetvu moraju osigurati obradu biljnog materijala bez oštećenja, a izvođenje žetve mora biti takvo, da se spriječi dodir s tlom ili unos štetnih tvari.

Duhan je zeljasta biljka čiji se osušeni listovi prerađuju u cigarete, cigare, za lule kao i duhan za žvakanje. Sadrži alkaloid nikotin, koji biljka duhana proizvodi u korijenu, a odlaže ga u listovima. Slabiji duhan ima manje od 1% nikotina, srednje jaki između 1 i 2%, a jaki više od 2%. Duhan je visokotarifna roba, pa je njegova prodaja na crno na meti države. Ukupno 1000 tona duhana godišnje preproda se na crno na hrvatskom tržištu, pokazala je anketa koju je naručila Hrvatska udruga poslodavaca.

Često se (pre)naglašava veza domaće poljoprivredne proizvodnje i turizma. Pri tomu se ona najčešće promatra kao prilika posrednog izvoza hrvatskih poljoprivredno prehrambenih proizvoda. U...

Isplati li se proizvoditi mahunarke? Budući da samo graha, godišnje u Hrvatsku, uvezemo preko 10 milijuna eura, zaključak je da se definitivno isplati uzgajati...

Na domaćem tržištu uz osrednju ponuda jabuka koje su pretežito iz uvoza, bilježimo i najviše cijene jabuka unazad nekoliko godina. U tjednu do 10. lipnja 2018. godine prosječna je cijene jabuka sorte Idared na veletržnicama iznosila 6,10 kn/ kg, što je u odnosu na godinu ranije više za 17,8 posto, a u odnosu na 2016. godinu za gotovo 37 posto više.

Jagoda je prvo voće koje u proljeće dolazi na tržište iz domaće proizvodnje i potrošači ih jedva dočekaju. Proteklih tjedana javnost i mediji vode raspravu o...

Ljubičasti batat je raritet među raritetima i nakon dvije godine testne proizvodnje i potpisanim pismima namjere o otkupu s partnerom iz Nizozemske i Engleske, riječ je o znatnim količinama. Predstavljamo vam stoga ovu dohodovnu egzotičnu kulturu za koju dajemo tehnologiju kao i jamstvo za otkup.

Proizvodnja krastavaca i kornišona u Hrvatskoj bilježi rast u posljednjih pet godina. To može biti i pokazatelj isplativosti uzgoja ovog povrća. Krastavac (Cucumis sativus L.)...

Ruralni turizam, seoski turizam ili agroturizam, značajan je čimbenik u aktivaciji i održavanju ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju, te pomaže razvoju ruralnih krajeva na osnovu održivog razvoja, te se s pravom može nazvati budućnošću svjetskog turizma. U Republici Hrvatskoj 1998. godine registrirana su prva turistička seljačka obiteljska gospodarstava. U razdoblju od 2000. do 2005. registrirane jedinice seljačkog turizma su se više nego udvostručile, tako da je 2000. godine ubilježeno 151 agroturističko gospodarstvo, 2007. godine 352, te 2013. godine 447, koja su vrlo neravnomjerno raspoređena po županijama.

Brokula (Brassica oleracea var. italica) je biljka iz porodice kupusnjača u koju osim nje spadaju i prokulica, kupus, kelj itd. Smatra se izvornim oblikom cvjetače, a naziv joj potječe od talijanske riječi brocco koja znači izdanak. Proizvodnja brokule u Hrvatskoj ima veliki potencijal, posebno zbog pogodnosti klime koje ima naše priobalje. Radi o proizvodu koji se uz svježu potrošnju može i zamrzavati, ima potencijala i za prodaju većih količina prehrambenoj industriji (npr. Ledo u svojem asortimanu ima smrznutu brokulu, kao i Podravka, a može se prerađivati i u gotove juhe i druge proizvode). Kako su potrošači sve više zainteresirani za kvalitetu hrane koju jedu, brokula je osobito zanimljiva zbog obilja nutritivnih tvari koje sadrži.

Poljoprivreda je stoljećima bila sinonim za težak fizički rad, a danas je potreba za ljudskim radom glavni razlog za odustajanje od nekih proizvodnji koje...