Agroekonomika

Dud ili murva stara je voćna vrsta poznata u našim krajevima još od davnina. Tradicionalno se u ruralnim područjima na okućnicama i dvorištima moglo naći barem jedno stablo duda. Uloga duda u dvorišu bila je osigurati debelu hladovinu za ljetnih vrućina, ali i ponuditi slatke plodove i vlasniku i njegovu blagu.

Peršin je povrće koje se svakodnevno koristi u domaćinstvima i koje ostvaruje visoku prodajnu cijenu, kako u svježem tako i u suhom stanju. Budući da se radi o povrću koje je neophodno potrebno prehrambenoj industriji, proizvođači bi trebali uložiti napore u međusobno udruživanje, kako bi osigurali dovoljne količine standardiziranog povrća, u rokovima koji su industriji potrebni. Međusobnim udruživanjem proizvođači bi mogli riješiti i problem nedostatka hladnjača i sušara, i time povećati ekonomičnost svoje proizvodnje.

Berba višanja u Hrvatskoj kreće od sredine lipnja i traje 15-tak dana. Višnja se pretežito koristi kao industrijsko voće koje se prerađuje u sokove,...

S obzirom na rani ulazak u rodnost, trešnje na slabo bujnim podlogama imaju nešto kraće razdoblje pune eksploatacije, a ona u prosjeku iznosi 15 godina. Berba je pri takvom načinu uzgoja puno lakša i jeftinija, ali je investicija skuplja jer je potreban veći broj sadnica, obavezna je armatura i natapanje, a i intenzivnija pomotehnika tijekom čitave vegetacije.

Kukuruz za silažu čitave stabljike najzastupljenija je krmna kultura kod svakog poljoprivrednog proizvođača mlijeka i mesa. Za razliku od suhog zrna kukuruza, kukuruzna silažna masa nije tržna roba. Svaki je poljoprivrednik proizvodi isključivo za potrebe na svom gospodarstvu. U ekstremnim godinama, kakva je zbog suše bila prošla, ili kod nekih drugih poremećaja, kukuruzna silaža redovito je tražena voluminozna krma koju je gotovo nemoguće nabaviti na tržištu. Situacija će se uskoro vjerojatno promijeniti i u Hrvatskoj, jer se u svijetu od biomase proizvodi bioplin koji se koristi (proizvodnja obnovljivih izvora energije), a jedna od sirovina je upravo silažna masa kukuruza.

Matovilac (Valerianella locusta) je biljka livadne flore iz porodice kozokrvnica (Caprifoliaceae), koja se uzgaja i koristi kao svježa salata zimi i u rano proljeće kada je izbor drugih vrsta svježih salata znatno sužen, te stoga postiže izuzetno visoke prodajne cijene.

Prema podacima STATISTA-e iz 2021., u svijetu je najveća proizvodnja rajčica, luka, krastavaca, kupusa i patlidžana. Najveći proizvođač je Azija, zatim slijede Europa, Afrika...

Analiza isplativosti soje prvi je u nizu priloga Gospodarskog lista koji će obuhvatiti agroekonomske teme s naglaskom na potencijalnu isplativost proizvodnje raznih kultura. Odabirom jedne od mnoštva različitih agrotehničkih modulacija, kalkulacija koja će biti obrađena samo je pretpostavka što bi se u konačnosti moglo ostvariti ukoliko se odlučite za proizvodnju ove kulture u ovoj godini.

Trešnja (Prunus avium), je voćna vrsta koju doslovce vole svi, a ipak se tako malo uzgaja u Hrvatskoj da se količina plodova gotovo ne može postotno niti iznijeti u javnosti. Statistički gledano, u Hrvatskoj ima oko 700 000 stabala, no ona su slabe rodnosti, ekstenzivnog uzgoja na okućnicama, a zdravstveno stanje im je manje-više katastrofalno.

Često se (pre)naglašava veza domaće poljoprivredne proizvodnje i turizma. Pri tomu se ona najčešće promatra kao prilika posrednog izvoza hrvatskih poljoprivredno prehrambenih proizvoda. U...

Nedavno je obilježeno dvadeset i pet godina djelovanja Hrvatskog agroekonomskog društva (HAED-a). Bila je to prilika da se ne samo podsjeti na agroekonomsku struku...

Za kvalitetan sir je neophodna kvalitetna sirovina – mlijeko! Pa pogledajmo kako stojimo u tom sektoru: prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu...

U svjetskoj proizvodnji voća jabuka zauzima treće mjesto, iza agruma i banana. Od korištene poljoprivredne površine u Hrvatskoj, 1,9 % otpada na voćnjake, od...

U maslinarstvu je vidljiv stalni rast proizvodnih površina i proizvodnje u posljednjih dvadesetak godina. Što je tome razlog? Prvenstveno istraživanja (Mesić i sur. 2015. i Šimunović, 2005) navode veće ulaganje u tu granu poljoprivrede, moguće ostvarenje poticaja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, uvođenje novih tehnologija u proizvodnju, porast potražnje za maslinovim uljem, kao i sve veća osviještenost potrošača o prehrambenoj dobrobiti ulja.

Grašak (Pisum sativum L. ssp. sativum) je jednogodišnja zeljasta biljka iz obitelji Fabaceae (mahunarke). Ubraja se među četiri najvažnije mahunarke, uz soju, grah i...

Pod višegodišnjim (trajnim) nasadima podrazumijevamo uzgoj biljnihkultura od kojih očekujemo ekonomske koristi u duljem vremenskom razdoblju. Tu spada uzgoj voćaka i vinove loze, božićnih...