Agroekonomika

Kukuruz za silažu čitave stabljike najzastupljenija je krmna kultura kod svakog poljoprivrednog proizvođača mlijeka i mesa. Za razliku od suhog zrna kukuruza, kukuruzna silažna masa nije tržna roba. Svaki je poljoprivrednik proizvodi isključivo za potrebe na svom gospodarstvu. U ekstremnim godinama, kakva je zbog suše bila prošla, ili kod nekih drugih poremećaja, kukuruzna silaža redovito je tražena voluminozna krma koju je gotovo nemoguće nabaviti na tržištu. Situacija će se uskoro vjerojatno promijeniti i u Hrvatskoj, jer se u svijetu od biomase proizvodi bioplin koji se koristi (proizvodnja obnovljivih izvora energije), a jedna od sirovina je upravo silažna masa kukuruza.

Danas je javnost sve više zabrinuta za svoje zdravlje i upoznata s činjenicom da je konzumiranje voća i povrća neophodno i može značajno utjecati na očekivani životni vijek i kvalitetu života. Ljudi su odavno razvili razne metode prerade i konzerviranja, da bi produžili sezonu korištenja i mogli konzumirati lokalno proizvedeno voće i povrće i u sezoni kad ga prirodno nema. Za proizvođače je nužno da se pozicioniraju na tržištu na način da svoju robu nude dorađenu i izvan sezone, odnosno onda kad je kupac treba, stoga je nužna investicija u kapacitete prerade i dorade.

U Europi je uzgoj oplemenjene kupine bez trnja zabilježen u 16. stoljeću, ali u Hrvatsku je uvedena tek poslije 1980. godine. Prve sorte kupina izdvojene su početkom 19. stoljeća u Sjevernoj Americi kada počinje i prvi ozbiljniji uzgoj ove vrste.

Gospodarskim razvitkom došlo je do „gašenja“ mnogih izvora dohotka obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva. Ipak, danas je sve više prisutna ideja da su sačuvana tradicija, postojeće znanje i „višak“ radne snage uz sve veću dostupnost povoljnih novčanih sredstava kao i drugih vidova potpore, dostatni za ostvarenje dodatnog dohotka. Ovdje su prikazani samo neki od mnoštva proizvoda i usluga koji su prilika za manji ili veći dio obiteljskih gospodarstva, a za svaku odabranu ideju treba marljivosti, strpljenja i malo sreće.

Buče ili tikve (Cucurbita pepo L.) pripadaju rodu Cucurbita. U Hrvatskoj su poznati nazivi i bundeva ili uljna tikva koja naglašava vrstu čije su...

Proizvodnja jaja u Europskoj uniji (EU) temelji se na više od 350 milijuna kokoši nesilica koje proizvode oko 6,7 milijuna tona jaja svake godine....

Grašak (Pisum sativum L. ssp. sativum) je jednogodišnja zeljasta biljka iz obitelji Fabaceae (mahunarke). Ubraja se među četiri najvažnije mahunarke, uz soju, grah i...

Dud ili murva stara je voćna vrsta poznata u našim krajevima još od davnina. Tradicionalno se u ruralnim područjima na okućnicama i dvorištima moglo naći barem jedno stablo duda. Uloga duda u dvorišu bila je osigurati debelu hladovinu za ljetnih vrućina, ali i ponuditi slatke plodove i vlasniku i njegovu blagu.

Otkupna cijena pšenice je nešto o čemu se svake godine vode rasprave i s pravom se postavlja pitanje može li se nekako „urediti“ tržište ovom kulturom? Što utječe na formiranje cijene?

Pod kestenom se obično misli na plod pitomog kestena (Castanea sativa), a rjeđe na divlji kesten (Aesculus hippocastanum) koji potječe iz Perzije, i čiji plodovi nisu jestivi. Divlji kesten je zbog svoje ljepote važno drvo u parkovnoj arhitekturi, a njegov ekstrakt se koristi i u liječenju vena.

Suhomesnati proizvodi obuhvaćaju brojne proizvode i dosta se razlikuju, počevši od vrste mesa, načina njegove obrade (termička obrada, hladno dimljeni, toplo dimljeni, soljeni, salamureni)....

Matovilac (Valerianella locusta) je biljka livadne flore iz porodice kozokrvnica (Caprifoliaceae), koja se uzgaja i koristi kao svježa salata zimi i u rano proljeće kada je izbor drugih vrsta svježih salata znatno sužen, te stoga postiže izuzetno visoke prodajne cijene.

Svi današnji domaći magarci potječu od afričkog magarca. Magarac je pripitomljen puno prije konja i bio je prva životinja koju je čovjek imao za nošenje tereta. S obzirom na svoje skromne zahtjeve i prilagođenost škrtim i nedostupnim površinama, magarci su se mogli koristiti tamo gdje je malo vrsta moglo opstati, a posebno uzgajati se. Kroz povijest je imao vrlo važnu ulogu kao radna životinja, ali se koristilo i sve ostalo (meso, mlijeko i koža).

Kupina u današnje vrijeme nije više divlja biljka koja se potkraj ljeta nađe uz putove, danas postoje mnoge sorte, vrlo privlačne izgledom i okusom. Kako je relativno nezahtjevna, možemo obogatiti okućnicu tom biljkom, koja ne mora biti samo ružni neuredan grm, nego se može oblikovati.

Za razliku od ratarske i stočarske proizvodnje, koja zahtjeva velike zemljišne resurse, povrće je moguće uspješno proizvoditi na puno manjim poljoprivrednim površinama. Tako je...

Peršin je povrće koje se svakodnevno koristi u domaćinstvima i koje ostvaruje visoku prodajnu cijenu, kako u svježem tako i u suhom stanju. Budući da se radi o povrću koje je neophodno potrebno prehrambenoj industriji, proizvođači bi trebali uložiti napore u međusobno udruživanje, kako bi osigurali dovoljne količine standardiziranog povrća, u rokovima koji su industriji potrebni. Međusobnim udruživanjem proizvođači bi mogli riješiti i problem nedostatka hladnjača i sušara, i time povećati ekonomičnost svoje proizvodnje.