Agroekonomika

Zanimljivo je da je luk jedna od najzastupljenijih vrsta povrća u domaćoj proizvodnji (8%), uz papriku (11%), rajčicu (7%), bijeli kupus (13%), dinje i lubenice (9%), ali se ipak uvozi. Po vrijednosti uvoza najviše uvozimo iz Nizozemske, druga je Austrija, dok je na trećem mjestu Makedonija. Luk, ljutika i mladi luk se vode pod jedinstvenim tarifnim brojem i ako se usporedi uvoz 2002. godine (7.700 tona, vrijednosti 2.100.000 $) s 2012. godinom (12.300 tona, vrijednosti 4.900.000 $) nameće se pitanje zašto je takva situacija, koje su glavne teškoće s kojima se susreću proizvođači luka, te koji su glavni razlozi opstanka onih koji još uvijek posluju?

Dud ili murva stara je voćna vrsta poznata u našim krajevima još od davnina. Tradicionalno se u ruralnim područjima na okućnicama i dvorištima moglo naći barem jedno stablo duda. Uloga duda u dvorišu bila je osigurati debelu hladovinu za ljetnih vrućina, ali i ponuditi slatke plodove i vlasniku i njegovu blagu.

Tikve, tikvice, buče, bundeve i ukrasne (nejestive) tikve članovi su porodice tikva Cucurbitaceae. Jednogodišnje su biljke koje izvorno dolaze iz Amerike i vole toplinu....

(adsbygoogle = window.adsbygoogle || ).push({}); Proizvodnja krumpira na svjetskoj razini i u RH Krumpir se kao namirnica najčešće koristi za prehranu...

Povrće je važna namirnica u prehrani. Različita istraživanja pokazala su da je upravo visok unos povrća i voća povezan s nižim rizikom od kroničnih...

Danas je javnost sve više zabrinuta za svoje zdravlje i upoznata s činjenicom da je konzumiranje voća i povrća neophodno i može značajno utjecati na očekivani životni vijek i kvalitetu života. Ljudi su odavno razvili razne metode prerade i konzerviranja, da bi produžili sezonu korištenja i mogli konzumirati lokalno proizvedeno voće i povrće i u sezoni kad ga prirodno nema. Za proizvođače je nužno da se pozicioniraju na tržištu na način da svoju robu nude dorađenu i izvan sezone, odnosno onda kad je kupac treba, stoga je nužna investicija u kapacitete prerade i dorade.

Pod zajedničkim pojmom aromatično, začinsko i ljekovito bilje podrazumijevaju se sve biljne vrste čije djelatne (aktivne) tvari imaju primjenu u farmaciji, medicini, prehrambenoj i...

Vinogradari se u realizaciji svojih razvojnih pravaca mogu koristiti IPARD fondom kroz mjeru 103.

Peršin je povrće koje se svakodnevno koristi u domaćinstvima i koje ostvaruje visoku prodajnu cijenu, kako u svježem tako i u suhom stanju. Budući da se radi o povrću koje je neophodno potrebno prehrambenoj industriji, proizvođači bi trebali uložiti napore u međusobno udruživanje, kako bi osigurali dovoljne količine standardiziranog povrća, u rokovima koji su industriji potrebni. Međusobnim udruživanjem proizvođači bi mogli riješiti i problem nedostatka hladnjača i sušara, i time povećati ekonomičnost svoje proizvodnje.

Cilj svakog poslovanja uvijek je (i) zarada. Poljoprivredna proizvodnja je specifična jer u ovom tipu proizvodnje brza zarada je rijetkost. Potrebno je veliko znanje...

Brokula (Brassica oleracea var. italica) je biljka iz porodice kupusnjača u koju osim nje spadaju i prokulica, kupus, kelj itd. Smatra se izvornim oblikom cvjetače, a naziv joj potječe od talijanske riječi brocco koja znači izdanak. Proizvodnja brokule u Hrvatskoj ima veliki potencijal, posebno zbog pogodnosti klime koje ima naše priobalje. Radi o proizvodu koji se uz svježu potrošnju može i zamrzavati, ima potencijala i za prodaju većih količina prehrambenoj industriji (npr. Ledo u svojem asortimanu ima smrznutu brokulu, kao i Podravka, a može se prerađivati i u gotove juhe i druge proizvode). Kako su potrošači sve više zainteresirani za kvalitetu hrane koju jedu, brokula je osobito zanimljiva zbog obilja nutritivnih tvari koje sadrži.

Proizvodnja povrća moguća je tijekom cijele godine, na otvorenom i u zaštićenim prostorima. U Hrvatskoj je još uvijek nedostatna i nedovoljno konkurentna, pogotovo kad...

Tradicionalno se kod nas buče uzgajaju u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, najviše u Međimurju i Podravini, a posljednjih godina i na području Požeške kotline. Dok se u sjeverozapadnom dijelu zemlje proizvodnja odvija uglavnom na malim površinama, u Slavoniji se proizvodnjom bave tvrtke ili zadruge na većim površinama.

Nedavno su donesene izmjene i dopune Zakona o trgovini, pa se tako odredbama članka 2., u kojem se mijenja dosadašnji članak 5. stavak 1. podstavak 1. Zakona o trgovini („Narodne novine“, broj 87/08, 116/08, 76/09), prije svega provodi pojmovno usklađenje s odredbama Zakona o poljoprivredi te se uvodi pojam „obiteljskog seljačkog gospodarstva“, a kojim se ovom novelom dopušta prodaja proizvoda na malo izvan prodavaonica i putem automata i kioska, što do sada nije bilo moguće.

Naziv agrumi potječe od latinske riječi acrum što znači oštro ili ljuto. Ove biljke potječu iz tropskih krajeva jugoistočne Azije, gdje su se prve biljke uzgajale još 4.000 g.p.K. U Europu su stigle tek pred kraj Rimskog carstva, a Španjolci su ih u 15. st. prenjeli u Novi svijet. Agrumi su mala zimzelena grmolika stabla visoka između 5 i 15 metara, koja uobičajeno rastu između 20° - 40° sjeverne i južne zemljopisne širine te su tipično bilje Mediteranske klime koje ne podnosi temperature ispod 0°C. Plodovi su im bogati vitaminom C zbog čega se odavno koriste u ljekovite svrhe.

Vlasnici poljoprivrednih zemljišta mogu biti fizičke i pravne osobe, ali i Republika Hrvatska. Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a bez...