Agroekonomika

Orah je kao voćna vrsta godinama bio zapostavljen u Hrvatskoj. Dugo čekanje na rod, kasniji povrat investicije, slab izbor i malobrojnost sadnica cijepljenih oraha bili su obeshrabrujući. Međutim, u posljednje vrijeme opisana situacija se mijenja, a tome su uvelike pridonijeli poticaji za sadnju voćaka od države, županija i jedinica lokalnih uprava, te su svoje, često i zapuštene parcele, mnogi zasadili upravo orasima.

S obzirom na povećanu klimatsku nestabilnost, proizvodnja na otvorenom postaje sve rizičnija. S druge strane, zaštićeni prostori nude zaštitu biljaka od nepovoljnih vremenskih prilika,...

Kako smanjiti troškove u uzgoju stoke i na koje troškove možemo utjecati? Poznavanje prosječnog troška ili cijene koštanja proizvodnje ključno je za...

Jagoda je najznačajnija jagodasta voćna vrsta, koja živi pet do šest godina, dok ju je u intenzivnom uzgoju preporučljivo imati dvije do tri godine. Moguće ju je uzgajati u vrlo različitim ekološkim područjima, a u Hrvatskoj uzgoj je moguć na svim područjima, ali su se najpogodnijima pokazala područja oko Vrgorca, zagrebački prsten, Podravina i prostor Vukovarsko-srijemske županije.

Analiza isplativosti soje prvi je u nizu priloga Gospodarskog lista koji će obuhvatiti agroekonomske teme s naglaskom na potencijalnu isplativost proizvodnje raznih kultura. Odabirom jedne od mnoštva različitih agrotehničkih modulacija, kalkulacija koja će biti obrađena samo je pretpostavka što bi se u konačnosti moglo ostvariti ukoliko se odlučite za proizvodnju ove kulture u ovoj godini.

Da bi se moglo prehraniti današnjih 7,79 milijardi ljudi na Zemlji neophodna je primjena suvremenih agrotehničkih rješenja, uz primjenu odgovarajućih količina mineralnih gnojiva. Europska...

Zbog rasta potražnje za pjenušcima dolazi do rasta ponude pjenušavih vina na globalnoj razini, te je u 2018. vidljiv rast od 57% u odnosu...

O tradiciji proizvodnje rakije, ali i mogućnosti zarade, govori još Matija Antun Reljković, davne 1762. u svom djelu „Satir iliti divlji čovik“, gdje ukazuje kako rakija može biti proizvod za tržište: „Rakija je gospodarstva dio, kojeg, kad bi ti pametan bio, morao bi u novac spraviti, pak se hranit, odiću praviti,..“

Tikve, tikvice, buče, bundeve i ukrasne (nejestive) tikve članovi su porodice tikva Cucurbitaceae. Jednogodišnje su biljke koje izvorno dolaze iz Amerike i vole toplinu....

U korjenasto povrće spadaju brojne vrste koje se uzgajaju zbog svog zadebljalog i mesnatog podzemnog dijela. Ove vrste povrća moguće je konzumirati tijekom cijele...

Vinogradarstvo i vinarstvo u Hrvatskoj karakterizira duga tradicija proizvodnje grožđa, kao i raznolikost autohtonih sorti grožđa. Proizvodnja vina u Hrvatskoj je samo oko 0,4...

Nar, šipak ili mogranj, lat. Punica granatum, zajedno sa smokvom i maslinom spada u najstarije suptropsko voće i nalazi se gotovo u svakoj mediteranskoj okućnici. Zahvaljujući svojoj skromnosti u zahtjevima prema tlu i agrotehnici, te činjenici da ga ne napada velik broj štetnika, vrlo je zanimljiva kultura. Također se pokazao vrlo zahvalan u transportu što mu je omogućila njegova specifična građa prilikom čega ga debela kora štiti od oštećenja ploda, a tijekom skladištenja neznatno gubi na kvaliteti.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) proizvodnja luka i češnjaka u Hrvatskoj je bila na zavidnoj razini davne 2008. godine, ali se do...

Proizvodnja jaja u Europskoj uniji (EU) temelji se na više od 350 milijuna kokoši nesilica koje proizvode oko 6,7 milijuna tona jaja svake godine....

Duhan je zeljasta biljka čiji se osušeni listovi prerađuju u cigarete, cigare, za lule kao i duhan za žvakanje. Sadrži alkaloid nikotin, koji biljka duhana proizvodi u korijenu, a odlaže ga u listovima. Slabiji duhan ima manje od 1% nikotina, srednje jaki između 1 i 2%, a jaki više od 2%. Duhan je visokotarifna roba, pa je njegova prodaja na crno na meti države. Ukupno 1000 tona duhana godišnje preproda se na crno na hrvatskom tržištu, pokazala je anketa koju je naručila Hrvatska udruga poslodavaca.

U svjetskoj proizvodnji voća jabuka zauzima treće mjesto, iza agruma i banana. Od korištene poljoprivredne površine u Hrvatskoj, 1,9 % otpada na voćnjake, od...