Cvjećarstvo

Među grmovima koje uzgajamo u vrtu, pažnju posebno privlače oni s ukrasnim cvjetovima. Čak i kad su grmovi posađeni zato da stvore zelenu pozadinu, pruže zaklon od pogleda ili vjetra, daju okomiti element vrtu - vjerojatno je veliku ulogu pri odabiru igrao njihov izgled u cvatnji. Proljeće i rano ljeto doba je kad cvate mnogo ukrasnih grmova nadmećući se obilnom cvatnjom trajnica. Evo nekih od njih.

Početak proljeća najbolje je vrijeme za presađivanje lončanica. Sobno bilje možete već sada početi presađivati. Za bilje koje zimuje u zatvorenom, a topli dio godine provodi u vrtu, na balkonu ili terasi, možete odgoditi presađivanje do iznošenja na vanjsko mjesto.

(Pelargonium zonale, Pelargonium peltatum)
Ukrasno bilje ugrožavaju brojne štetočinje, a već manja oštećenja, zbog estetskog gubitka, cvjetne vrste mogu učiniti neupotrebljivima. Pelargonije ili muškatli (Pelargonium peltatum, pelargonium zonale) lako se razmnažaju reznicama, pa su vrlo prikladne i česte u uzgoju u ukrasnim posudama na balkonima i prozorima. Stoga se osim tržno usmjerenih cvjećarskih gospodarstava, uzgojem prijesadnica bave i mnoge vrijedne kučanice radi vlastitih potreba.

Koliko god čitali o ružama, uvijek ćete naići na nešto novo, zanimljivo, što još niste isprobali s ružama. One su zaista izuzetne biljke, vrijedne pažnje i divljenja. Možemo reći i da su to biljke za svaku priliku.

Kaktusi se, kao i sukulenti, mogu presađivati cijele godine, no, najbolje je vrijeme za to proljeće i kasna jesen, odnosno kraj sezone rasta. Pri presađivanju sukulenata nećemo imati nikakvih problema, no, presađivanje kaktusa ponekad zna biti bolno. Kaktusi imaju najrazličitije bodlje, pa treba biti oprezan pri presađivanju.

Svatko tko ima i najmanji vrt, obično želi da se u njemu nađe i poneka ruža, bilo čajevka, polianta ili penjačica. Ovo je jesensko vrijeme najpogodnije za njihovu sadnju, a može potrajati sve do prvih jesenskih mrazeva.

Na svim sobnim vrstama cvijeća javlja se veliki broj bolesti, čija se pojava zapaža u obliku različitih simptoma na biljnim organima. Simptomi se najčešće javljaju na listovima, ali isto tako i na korijenu, stabljici i cvjetovima.

Na krizantemama je zabilježeno više od 40 bolesti, od toga je najveći broj gljivičnih. Kako se krizantema kod nas i u svijetu uzgaja radi dekorativnih cvatova, pojava bolesti posve može ugroziti proizvodnju ovoga traženoga rezanog cvijeća. Od tih bolesti u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su smeđa trulež ili tzv. askohitoza i palež cvatova ili siva plijesan.

Sigurno ste se našli u situaciji da ste barem jednom poželjeli kakav grm u svome vrtu. Najčešće u tom slučaju trebate otići do nekog vrtnog centra i tamo kupiti ono što želite. Međutim, možda nećete naći ono što želite, ili, ako vam treba više biljaka, takvo rješenje može biti prilično skupo. U tom slučaju puno je jednostavnije željeni grm razmnožiti reznicom.

Zalijevanje, prihranjivanje, zasjenjivanje

Pelargonije ili muškatle trpe od napada različitih poremećaja živog ili neživog porijekla. Među patološkim poremećajima muškatla dominantni su uzročnici pjegavosti, venuća i sušenja lišća, stabljike i korijena (Puccinia, Pythium, Verticillium, Xanthomonas), od štetnih organizama životinjskog porijekla dominiraju lisne uši, štitasti moljac (ili “bijela mušica”) i grinje, a najčešći neživi ili abiotski poremećaj je plutavost ličća pelargonija.

Od svibnja do konca ljeta cvate većina ukrasnih grmova. Koncem proljeća i početkom ljeta cvatu kerija, pajasmin (Philadelphus), suručica (S. x vanhouttei), vajgela (Weigela) i dr. Ljeti cvatu sljedeće vrste: Kerria “Pleniflora”, petoprsta (P. fruticosa), pljuskavica (H. calycinum), suručica (S. x bumalda), lantana (Lantana camara), santolina (Santolina) i dr.

Ako nemate ideju za cvjetnu gredicu s ljetnicima, nudimo dva primjera. Načiniti ovakve gredice vrlo je jednostavno. Bilje sadite u skupinama kao što je prikazano na skicama, a u tablicama možete naći temeljne podatke o cvjetnim vrstama.

Zima je vrijeme kada je povećana potreba za šarenilom. Rezano cvijeće je skupo, osim toga, upitno je koliko će dugo ostati svježe u vazi. Stoga nije loše kupiti neki cvijet koji cvate zimi. Bitno je poznavanje osnovne njege, i samo će dobro njegovana biljka dugo i obilno cvasti. U umjereno grijanoj prostoriji, pri 15 do 18° C cvatnja će biti duža nego u jako grijanoj prostoriji od 22 i više Celzijeva stupnja.

Iako je zima i biljke su u fazi mirovanja, trgovine nam nude one koje cvatu upravo sada, zimi, i tako uljepšavaju hladne i tmurne dane. Možda odlučite kupiti takvu biljku ili je dobijete na dar, i u tom slučaju dobro je znati kako ju pravilno njegovati.

Uz tamnozelenu zimskog zelenila, uobičajili su se ukrasi komplementarne, žarke crvene boje. Te su dvije boje postale vezane za ovo doba godine, ponovljene u bezbrojnim varijacijama na ukrasima i drugim predmetima.