Cvjećarstvo

Pelargonije ili muškatle trpe od napada različitih poremećaja živog ili neživog porijekla. Među patološkim poremećajima muškatla dominantni su uzročnici pjegavosti, venuća i sušenja lišća, stabljike i korijena (Puccinia, Pythium, Verticillium, Xanthomonas), od štetnih organizama životinjskog porijekla dominiraju lisne uši, štitasti moljac (ili “bijela mušica”) i grinje, a najčešći neživi ili abiotski poremećaj je plutavost ličća pelargonija.

Od svibnja do konca ljeta cvate većina ukrasnih grmova. Koncem proljeća i početkom ljeta cvatu kerija, pajasmin (Philadelphus), suručica (S. x vanhouttei), vajgela (Weigela) i dr. Ljeti cvatu sljedeće vrste: Kerria “Pleniflora”, petoprsta (P. fruticosa), pljuskavica (H. calycinum), suručica (S. x bumalda), lantana (Lantana camara), santolina (Santolina) i dr.

Ako nemate ideju za cvjetnu gredicu s ljetnicima, nudimo dva primjera. Načiniti ovakve gredice vrlo je jednostavno. Bilje sadite u skupinama kao što je prikazano na skicama, a u tablicama možete naći temeljne podatke o cvjetnim vrstama.

Zima je vrijeme kada je povećana potreba za šarenilom. Rezano cvijeće je skupo, osim toga, upitno je koliko će dugo ostati svježe u vazi. Stoga nije loše kupiti neki cvijet koji cvate zimi. Bitno je poznavanje osnovne njege, i samo će dobro njegovana biljka dugo i obilno cvasti. U umjereno grijanoj prostoriji, pri 15 do 18° C cvatnja će biti duža nego u jako grijanoj prostoriji od 22 i više Celzijeva stupnja.

Iako je zima i biljke su u fazi mirovanja, trgovine nam nude one koje cvatu upravo sada, zimi, i tako uljepšavaju hladne i tmurne dane. Možda odlučite kupiti takvu biljku ili je dobijete na dar, i u tom slučaju dobro je znati kako ju pravilno njegovati.

Uz tamnozelenu zimskog zelenila, uobičajili su se ukrasi komplementarne, žarke crvene boje. Te su dvije boje postale vezane za ovo doba godine, ponovljene u bezbrojnim varijacijama na ukrasima i drugim predmetima.

U mnogim starim voćnjacima na okućnicama i školskim vrtovima dominiraju stare sorte jabuka. Pojedina ostarjela i vrlo vrijedna stabla “ugrožava” polunametnik bijela imela (Viscum album).

Biljke koje nisu dovoljno otporne na niske temperature tijekom zime moraju imati zaštitni omotač. Najosjetljivije mjesto na biljci je mjesto cijepa.

Šarmantni gosti na fasadi: tu su hortenzija - penjačica, glicinija, različite vrste klematisa ili bršljana. Na svu sreću svaki pretjerani rast možete ukrotiti škarama. .

Od velikog broja ukrasnih vrsta četinjača, kod nas se najčešće uzgajaju neke vrste bora(Pinus spp.), jele (Abies spp.), smreke (Picea spp.), čempresa (Cupressus spp.), borovice (Juniperus spp.) i tuje (Thuja spp.). Najčešći simptomi bolesti na ovim vrstama su: osipanje iglica, žućenje iglica, sušenje iglica, kao i venuća i sušenje grana i cijelih biljaka.

Kada odabiremo vrtne biljke, obično su u prednosti one lijepih cvjetova i dugotrajne cvatnje. No, imajući na umu da je cvatnja prolazna a listovi traju mjesecima, zašto se ograničit samo na cvjetove. Danas su dostupne mnoge vrste i kultivari lijepo obojenih listova koje krase vrt puno dulje, a neke i zimi.

Počevši od kolovoza pa do početka jeseni u vrtovima cvatu dalije. Nijedan cvjetni rod ne ističe se bogatstvom cvjetnih oblika kao one: od kuglastih tipova s glavicama poput ping-pong loptice, preko oblika koji podsjećaju na morske ježince ili kaktuse, pa do snažnih cvatnih glava veličine tanjura.

Posljedice sve stresnijih uvjeta u kojima živimo kao i ubrzan tempo svakodnevice nastoje se ublažiti radom s biljkama i boravkom u vrtu. Hortikulturna terapija počinje se razvijati četrdesetih godina dvadesetog stoljeća, iako najintenzivnije posljednjih dvadeset godina. No, ne možemo je nazvati novom jer je povoljan učinak biljaka na zdravlje ljudi poznat još od Starog vijeka.

Makovi su oduvijek plijenili poglede. Sigurno vam nije mogao promaći prizor makova u polju dok ste se vozili kroz neki krajolik. Zaista ih je divno vidjeti kako se crvene uz rubove cesta, u poljima i na livadama. I dok vi uživate u tom pogledu, neki plaču zbog prevelike brojnosti makova u njihovim poljima.

Ukrasna kopriva (Coleus blumei) jedna je od mnogih vrsta Coleusa koje možemo izvorno naći od Afrike do Azije i Australije. Ono što ovu biljku čini toliko posebnom jest njezino atraktivno lišće, nevjerojatnih boja i oblika, koje dolaze u tolikom broju kombinacija da doslovce možemo reći da ima na tisuće raznih formi ove vrste.

Sobne i balkonske lončanice podložne su napadu brojnih štetočinja. Prema uzročniku oštećenja na biljkama, razvrstali smo ih na oštećenja nastala zbog napada nekog od štetnika, i oštećenja nastala zbog zaraze nekim od uzročnika bolesti. Većina štetnika vidljiva je na biljkama, no, još su vidljiviji znakovi njihova napada.