Rubrike

Rode jestive plodove, pa ipak ne spadaju u uobičajeni izbor voća u voćnjaku. Tek u ponekom vrtu raste pokoja vrsta divljeg voća, a najčešće ih se nitko ne sjeti jesti. Stoljećima se u starim vrtovima uzgajaju mušmula, bazga, oskoruša, šipak i mnoge druge domaće vrste divljeg voća.

Mjere suzbijanja koje je svojim smjernicama odredila EU korisne su samo za područja gdje se taj štetnik pojavljuje prvi put. Mjere koje su na temelju tih smjernica provedene bile su uspješne samo u Nizozemskoj, Belgiji i djelomice u Francuskoj na površinama gdje se taj štetnik tek pojavio.

Dok uživamo u zdravim i ukusnim plodovima pitomog kestena po parkovima i drvoredima dozrijeva i divlji kesten čiji plodovi nisu jestivi, ali čini čuda umornim nogama, bolnim venama i hemoroidima.

Malina se može uzgajati u visokim jednostavnim tunelima, pokrivenim plastičnom folijom koju drže željezni obruči, omogućavajući reguliranje temperature otvaranjem bočnih i čelnih strana. Time je omogućena prirodna zaštita od vanjskih uvjeta i nadzor unutar tunela, za razliku od proizvodnje na otvorenom.

Posljednjih godina u Primorju se podiže mnogo novih vinograda na neprimjerenim terenima, lošim tlima i na način koji ne odgovara uvjetima sredine. Iako bi se po početnom izgledu moglo zaključiti da će novi nasadi biti uspješni, mnogi iskusni vinogradarski praktičari i stručnjaci sumnjaju u dobru budućnost ovih vinograda. S druge strane, ovaj posao često vode novopečeni vinogradarski poduzetnici koji nemaju dovoljno znanja niti želje da upoznaju zahtjevnu vinogradarsku tehnologiju.

Odavno je poznato da je zelena hrana peradi nužna zbog svojih vitamina i sekundarnih biljnih tvari. Isto vrijedi i za voće. Prepolovljena jabuka ili narezana kruška nalaze se sasvim pri vrhu skale omiljene hrane peradi. Usto priroda nudi obilje divljih plodova u obliku bobica. Podsjetimo se samo na drijenak, bazgu, jarebiku ili dud. Daljnje voće iz prirode, goleme zdravstvene iskoristivosti jest šipak.

Proizvodnja mlijeka u našoj je državi jedna od najznačajnijih grana stočarske proizvodnje. Zbog toga je još 2002. Vlada donijela Uredbu o ciljnoj cijeni svježega sirovog mlijeka, koja je objavljena u Narodnim novinama br. 156/02., 153/05. i 123/07.

U ovo doba godine vremenske prilike pogoduju razvoju različitih vrsta štetnih insekata koji se javljaju na obiteljskom gospodarstvu, uznemiruju ljude i životinje, a mogući su i prenositelji različitih uzročnika bolesti. Neki od njih se useljavaju u naše stanove i čine štete na uskladištenoj hrani, odnosno općenito uzrokuju gađenje kod ljudi.

Pojam agrumi koristi se kao skupni naziv za sve voćne vrste iz roda Citrus, pa se često ova skupina voća zbog latinskog naziva roda naziva još i citrusima. Od poznatih vrsta tu spadaju slatka i gorka naranča, mandarina, limun, četrun, grejpfrut, limeta i čadek. Također postoji veliki broj križanaca ili hibrida između ovih vrsta, kao Orandžine, Tandžerine, Klementine i druge.

Ujesen nakon berbe, prije nego što lišće počne mijenjati boju, može se obaviti gnojidba voćaka dušičnim gnojivom, odnosno folijarno ureom. Tada se primjenjuje urea u koncentraciji 6 - 7 %. Dakako, to su velike koncentracije. Mnogi se uzgajači voćaka, posebice jabuka i krušaka, gdje je ova praksa osobito važna, neopravdano pribojavaju da ne izazovu oštećenja, tj. palež, ne samo lišća nego i izbojaka.

Pod livadama i pašnjacima podrazumijevamo poljoprivredne površine pod trajnim smjesama krmnih trava s dikotiledonim biljnim vrstama ili bez njih. Prema Popisu poljoprivrede 2003., u Hrvatskoj je oko 148 000 ha pod livadama i 52 000 ha pod pašnjacima (Državni zavod za statistiku).

Velik je broj novih vrlo kvalitetnih sorti jabuka, koje se u posljednje vrijeme brzo šire u uzgoju razvijenijih voćarskih zemalja kao na primjer u Italiji, Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Francuskoj i Sloveniji.

Trešnja (Prunus avium), je voćna vrsta koju doslovce vole svi, a ipak se tako malo uzgaja u Hrvatskoj da se količina plodova gotovo ne može postotno niti iznijeti u javnosti. Statistički gledano, u Hrvatskoj ima oko 700 000 stabala, no ona su slabe rodnosti, ekstenzivnog uzgoja na okućnicama, a zdravstveno stanje im je manje-više katastrofalno.

Kad bi ekološki čimbenici u odnosu na vinovu lozu u pojedinim vinogradarskim područjima svake godine bili isti, tada bi grožđe, a isto tako i vino, stalno bilo iste kakvoće. U takvim uvjetima sazrijevanja grožđa, nakupljanja šećera u svim sortama vinove loze bilo bi maksimalno i ne bi trebalo popravljati mošt šećerom (saharozom).

Pravilna hranidba ovaca od velikog je značaja za uspješnu oplodnju i tijek graviditeta. Naime, slabo hranjene ovce koje ulaze u fazu mrkanja najčešće su loše kondicije i mršave. To se negativno odražava na ovulaciju, zbog čega takve ovce imaju visok postotak jalovosti.

Influenca je već od 1918. godine poznata respiratorna bolest različitih vrsta životinja. Pojavila se na srednjem zapadu u SAD-u, a nova je epizootska bolest, klinički i patološki vrlo slična influenci u ljudi, koja je baš te godine izazvala najtežu pandemiju modernog svijeta (21 milijun ljudi je umrlo, a bolovalo ih je 25 puta toliko).