Rubrike

Briga za kakvoću gomolja u razdoblju skladištenja počinje već pravodobnim uništavanjem cime. Do vremena vađenja, gomolji trebaju imati čvrstu kožicu i moraju biti otporni prema oštećenjima.

Bliži se rok sjetve ozimih strnih žitarica (pšenice, ječma, raži, tritikalea) na našim njivama. S nicanjem ozimih usjeva uslijedit će i nicanje korova, njegovih redovitih pratitelja. Kao i drugim poljoprivrednim kulturama, korovi strnim žitaricama nanose veće ili manje štete, oduzimajući im prostor nad i ispod površine tla, hranjiva i svjetlo. Koliko će jaki biti konkurentski odnosi između kulture i korova, odnosno koliko će urod biti smanjen zbog zakorovljenosti, ovisiti će o nekoliko čimbenika.

U posljednje dvije godine u dalmatinske maslinike postupno se, zbog zaštite od maslinove mušice, uvode lovke sa spolnim feromonima u kombinaciji s drugim atraktantima. Metodu masovnog ulova, usmrćenja, treba shvatiti kao dio integralne zaštite, a ne kao jedino i glavno rješenje.

Posjedujem kupinjak s 2000 sadnica, a zanima me kojim herbicidom i na koji način mogu uništiti korov? Ručno uništavanje okopavanjem veliki nam je problem

Posljednjih godina jedan novi pojam, a sada i geslo, sve više diktira pisanje o hranidbi i sprjećavanju bolesti u peradi: probiotici. Međutim, tek je nekolicina upućena u pravo značenje ove riječi. U ovom ćemo članku pokušati detaljnije pojasniti ovaj pojam i razmotriti njegovo značenje za zdravlje peradi.

Objekti višegodišnjeg ili stalno zaštićena prostora visoki su tuneli, plastenici i staklenici, čija se noseća konstrukcija i pokrovni materijal koriste bez skidanja više godina. U visokim tunelima i jednodijelnim plastenicima može se koristiti i dopunsko zagrijavanje, čime se postiže još ranija proizvodnja.

Svima je poznato da se većina bolesti na voćkama najčešće suzbija potkraj zimskog mirovanja i zatim tijekom cijele vegetacije, međutim, za neke bolesti to nije dovoljno, pa se mora provesti još jedno ili dva tretiranja potkraj vegetacije i tijekom jeseni.

Nekoliko je načina uskladištenja mrkve ili peršina, kao i drugog korijenastog povrća tijekom zime. Tehnološki zrela mrkva ponekad se ostavlja u zemlji i pokriva slamom, kako bi se izbjegnulo smrzavanje. Takav je način čuvanja najjeftiniji, no, gubitci u kakvoći i kvantiteti su veliki. Osobito ondje gdje mraz ili velike količine oborina u proljeće odgađaju berbu. Drugi je način stavljanjem korijena mrkve u trapove, iskopane jarke u kojima se mrkva zatrpa zemljom. Na isti se način utrapljuju i korijeni peršina. Kod ovoga načina uskladištenja, gubitci su potpuno isti. Najbolji, ali i najskuplji su način skladištenja, dakako, hladnjače.

Na svim sobnim vrstama cvijeća javlja se veliki broj bolesti, čija se pojava zapaža u obliku različitih simptoma na biljnim organima. Simptomi se najčešće javljaju na listovima, ali isto tako i na korijenu, stabljici i cvjetovima.

U posljednje vrijeme kod nas se pojavilo nekoliko stočnih bolesti zbog kojih su poduzete zakonom propisane mjere eutanazije zaraženih životinja na gospodarstvima gdje se bolest pojavila, a sve u cilju uklanjanja žarišta, odnosno sprječavanja širenja uzročnika na šira područja. Prvenstveno se to odnosi na bedrenicu i klasičnu svinjsku kugu, pa ćemo u nekoliko brojeva ukratko opisati navedene bolesti, ali i neke druge zaraze koje se javljaju u sporadičnim slučajevima, poput bruceloze.

Na krizantemama je zabilježeno više od 40 bolesti, od toga je najveći broj gljivičnih. Kako se krizantema kod nas i u svijetu uzgaja radi dekorativnih cvatova, pojava bolesti posve može ugroziti proizvodnju ovoga traženoga rezanog cvijeća. Od tih bolesti u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su smeđa trulež ili tzv. askohitoza i palež cvatova ili siva plijesan.

Od jesenskih sorti krušaka koje se odlikuju dobrim biološkim i gospodarskim svojstvima, ističu se Boskova tikvica (Beurré Bosc) i Konferans (Conference). Plodovi ovih sorti dobre su kakvoće, mogu se dugo čuvati u skladištima i hladnjačama s normalnom i kontroliranom atmosferom, pa poslije na tržištu postižu dobru prodajnu cijenu i dobar gospodarski učinak. Obje sorte proširene su u nas, ali imaju specifične zahtjeve prema klimi i tlu, pa za svaku treba odabrati odgovarajući proizvodni prostor. Kako se ponekad pri uzgoju ovih sorti griješi pri izboru proizvodnog prostora u odnosu na ekologijske uvjete, to smo odlučili našim čitateljima skrenuti pažnju i upoznati ih s njihovim biološkim i gospodarskim karakteristikama.

Vrlo je važno urediti podrum, bačve, pribor, uoči berbe i prerade. Obvezno treba pregledati ispravnost strojeva - preše, crpke, runjače - muljače, crijeva i slično. Svo suđe koje ćemo koristiti u berbi treba biti besprijekorno čisto (kace, plastični sanduci, kante, brente, itd.).

Hrastov vrganj je varijanta ljetnjeg vrganja Boletus edulis. Naš najpoznatiji i najzastupljeniji vrganj, najšešći u nižim krajevima unutrašnjosti, iako ga nalazimo i u višim predjelima.

Činjenica je da u današnje vrijeme svako kućanstvo stvara gomilu otpada tijekom godine. Zemlje s razvijenijom ekološkom sviješću iskoristile su maksimum tog otpada, reciklažom i sortiranjem, u razne korisne svrhe. Kod nas to nije slučaj, no, mnogi dio tog otpada koriste za kompost. Svatko tko se upušta u kompostiranje i želi nešto više znati o tome, svakako bi trebao naučiti temeljne značajke razgradnje i načina na koji funkcionira kompostna hrpa. Koji čimbenici utječu na razgradnju organske tvari? Je li baš sav organski materijal pogodan za kompostiranje? Zašto se određena kompostna hrpa raspada brzo, a nekoj drugoj treba period od nekoliko godina?

Primarni je oblik gajenja jelenske divljači, kakav poznajemo već dva stoljeća, u posljednjih tridesetak godina podignut na znatno intenzivniju razinu, prvenstveno na Novom Zelandu, ali i drugim zemljama zapadnog svijeta. Unatoč tome, a i činjenici kako i nama susjedne zemlje uzgajaju jelene na ‘’razini višoj’’ od gatera, u našoj državi nema službenog intenzivnog uzgoja jelenske divljači.